Antarktik je jedno od onih mjesta na planeti sa fascinantna lepotica, gdje naučnici iz cijelog svijeta proučavaju brzo otapanje santi leda i globalno zagrijavanje. U isto vrijeme traže tragove o prošlosti čovječanstva koji će pomoći u rješavanju mogućih problema u budućnosti, pa čak i pronaći oblici života koji opstaju u najekstremnijim mogućim uslovima.
Gotovo 98% teritorije Antarktik je prekriven ledom i ovaj led se stalno kreće. Temperature u ovom dijelu svijeta mogu se kretati od nula stepeni južno od Šetlandskih ostrva i Antarktičkog poluostrva do nepodnošljivih temperatura blizu Južnog pola. Da biste bolje razumjeli utjecaj topljenja glečera, pogledajte ovo članak o topljenju leda na Antarktiku.
Antarktik ima aktivan vulkan u području poznatom kao Ostrvo prevare. Na ovom ostrvu postoje područja u kojima more ključa na 100 ° C, dok se na drugima more može smrznuti do nula stepeni. Zime su obično dugo i mračno, a sunce se obično ne pojavljuje mnogo.
Iako vam je možda teško povjerovati, Antarktik je područje koje posjećuju mnogi turisti koji dolaze privučeni ljepotom prekrasan krajolik. Na drugom kraju ljestvice su istraživači koji, zahvaljujući svakodnevnom radu koji rade na tom području, traže rješenja za razarajući efekti globalnog zagrevanja širom planete. Rastuća turistička aktivnost može imati reperkusije na Antarktički biodiverzitet.
Ljepota antarktičke prirode
Ljepota prirode na Antarktiku, u svom najneobičnijem obliku, pouzdan je pokazatelj zdravlja planete. Degradacija životne sredine ide ruku pod ruku sa uništavanjem prelepe sredine. Nažalost, na Zemlji imamo mnogo primjera – i sve više – gdje je vidljivo pogoršanje prirodnog okruženja kojem podvrgavamo. Klimatske promjene ubrzavaju ovaj degenerativni proces, što bi nas trebalo natjerati da razmislimo o smjeru u kojem naše tehnološko društvo ide i da jednom zauvijek preduzmemo akciju po tom pitanju.
Međutim, Antarktik još ne trpi tako ubrzanu degradaciju, ali je njegova ljepota ugrožena. Na naslovnoj strani španjolskog izdanja časopisa National Geographic Prošlog jula pojavio se šokantan naslov: "Antarktik. Ljepota koja nestaje". Ovo je bila najava specijalnog izvještaja o Bijelom kontinentu, raskošno ilustrovanog i koji pokazuje posljedice klimatskih promjena u regionu. Za više informacija o klimatskim promjenama općenito, možete pročitati članak na Kako ovaj fenomen utiče na Antarktik.
Za razliku od onoga što se dešava na Arktiku, gubitak leda na Antarktiku nije tako evidentan, iako postoje mjesta – uglavnom na njegovoj periferiji – gdje se počinju pojavljivati neke promjene koje se ne mogu odvojiti od klimatskih promjena. Ponovljeni razbijanje ledenih polica i gigantska polynya (laguna otopljene vode) koja je nastala prošlog proljeća na ledenom omotaču Weddell Sea primjeri su ove ugrožene ljepotice Antarktika.
Utjecaj globalnog zagrijavanja
Zapadno antarktičko poluostrvo, najsjeverniji dio kontinenta i jedno od njegovih najraznovrsnijih regija, posebno je osjetljivo na kumulativne prijetnje komercijalnog ribolova krila, turizma i klimatskih promjena. Prema Asocijaciji Antarktika i polarnog okeana (ASOC), poluostrvo se zagrejalo dvostruko brže od globalnog proseka tokom druge polovine 20. veka. Ovo povećanje temperature doprinosi Biodiverzitet Antarktika je ugrožen.
Nadalje, otapanje antarktičkih ledenih pokrivača imalo bi fatalne posljedice po globalne oceanske struje i dovelo do drastičnog porasta nivoa mora širom svijeta. Ova pojava je alarmantna, posebno kada se uzme u obzir da se led koji pokriva kontinent skladišti približno 70% slatke vode na planeti. u nestabilnost glečera To je jasan primjer kako globalno zagrijavanje može ugroziti našu slatku vodu.
Još jedna velika prijetnja biodiverzitetu na poluotoku je komercijalni ribolov antarktičkog krila, malog ljuskara koji je kamen temeljac života u ovoj regiji. Kril je osnova lanca ishrane na Antarktiku, hrani kitove, ribe, lignje, foke, te Adélie i gentoo pingvine. Međutim, kako se pokrivač morskog leda smanjuje, sve više industrijskih ribarskih brodova upada u hranilišta ovih prirodnih grabežljivaca, efektivno se takmičeći s njima za kril.
Turizam i njegov uticaj
Poluostrvo je ujedno i najposjećeniji dio Antarktika, zbog lakog pristupa, spektakularne ljepote, impresivne divlje prirode i bogatih morskih ekosistema. Međutim, broj turista se udvostručio u posljednjoj deceniji, povećavajući rizik od unošenja invazivnih vrsta koje putuju na turističkoj opremi. U sezoni 2009-10, oko 33.000 putnika na krstarenju posjetilo je regiju, cifra koja je porasla na više od 74.000 prošle godine. Ovo stavlja sve veći pritisak na biodiverzitet, pojačavajući potrebu za strožijim propisima, poput onih spomenutih u članku o vulkana na Antarktiku.
Proširenje infrastrukture za smještaj naučnika i istraživanja, kao što su zgrade, putevi, skladišta goriva i piste, također predstavlja prijetnju, jer može istisnuti lokalni antarktički biodiverzitet. Osamnaest zemalja ima naučne kapacitete na Antarktičkom poluostrvu, koje ima 19 stalnih i 30 sezonskih istraživačkih baza.
Inicijative za zaštitu
Za spašavanje Antarktičkog poluotoka, jedan od ključnih koraka je zaštita njegovih voda i izvora života: antarktičkog krila. To se može postići uspostavljanjem zaštićenog morskog područja (MPA) u regiji, čime bi se ograničile ili zabranile ljudske aktivnosti kao što je komercijalni ribolov. Godine 2018. prvi put je predložen MPA oko poluotoka, koji pokriva 670.000 kvadratnih kilometara.
Predloženi MPA predstavlja balans između zaštite životne sredine i komercijalnih interesa. Područje bi bilo podijeljeno u dvije zone: opću zaštitnu zonu koja pokriva 60% MPA, dizajniranu da zaštiti različita ključna staništa i divlje životinje, i zonu ribolova krila koja neka ribarska područja drži otvorenim. Međutim, Komisija za očuvanje morskih živih resursa Antarktika tek treba da postigne dogovor o ovom projektu, a kašnjenja bi mogla biti pogubna za biodiverzitet regije. Odluke su ključne, kao što je istaknuto u članku o opasnosti od klimatskih promjena.
Od 41. konferencije Antarktičke komisije, snažno se naglašava potreba za strožim regulisanjem ribolova krila, čiji je broj drastično opao posljednjih godina. Ovaj mali rak nije samo ključan za lanac ishrane, već je i veoma tražen u industrijama kao što su kozmetika i farmaceutski proizvodi. Iz njega se ekstrahuje ulje bogato nutrijentima i prave se dodaci ishrani sa omega-3 masnim kiselinama.
Jedinstvena ljepota Antarktika je u opasnosti, a sa njom i cijela Zemlja, jer su staništa planete međusobno povezana. Efikasna regulacija ljudskih aktivnosti u ovoj regiji je od suštinskog značaja za očuvanje biodiverziteta i osiguravanje ekološke ravnoteže planete. Borba za očuvanje ovog krhkog ekosistema mora biti globalni prioritet.
Odluke donesene danas će uticati na budućnost Antarktika i zdravlje planete. Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili ne samo Antarktik, već i prirodno naslijeđe cijelog čovječanstva. Očuvanje Antarktika je odgovornost koju svi moraju preuzeti.
