Ako želimo zaustaviti ili barem ne pogoršati klimatske promjene, jedna od najefikasnijih mjera je zaustaviti sječu drveća, budući da ovi organizmi apsorbuju značajne količine ugljičnog dioksida (CO2), koji je jedan od najproblematičnijih stakleničkih plinova. Međutim, ovo rješenje može izgledati neizvodljivo, posebno ako se uzme u obzir da čovječanstvo, bez obzira na regiju u kojoj živi, stalno nastoji da evoluira i poboljša uslove života.
Uprkos tome, revolucionarna studija sprovedena u Africi i objavljena u časopisu nauka, pokazao je to Davanje malih suma novca malim poljoprivrednicima može biti efikasan metod za borbu protiv klimatskih promjena..
Kontekst poljoprivrede u Ugandi
U mnogim zemljama u razvoju, kao što je Uganda, smanjenje siromaštva i napori na očuvanju životne sredine idu ruku pod ruku. Međutim, provođenje potrebnih mjera često nailazi na značajne poteškoće. Oko 70% šuma Ugande nalazi se na privatnom zemljištu., od kojih mnogi pripadaju osiromašenim poljoprivrednicima koji, da bi preživjeli, Primorani su da sječu drveće da bi se posvetili poljoprivredi. Ovo naglašava potrebu za finansiranjem šumarstva u Africi, kao načina da se uravnoteži razvoj i očuvanje. i zaustaviti globalno zagrijavanje.
Inovativni eksperiment u Ugandi
U tom kontekstu, Seema Jayachandran, ekonomista sa Univerziteta Northwestern, i Joost de Laat, stručnjak iz holandske nevladine organizacije Porticus, udružili su snage sa američkom organizacijom Inovacije za borbu protiv siromaštva izvesti eksperiment koji se sastojao od Ponudite 28 dolara (otprilike 24 eura) po hektaru šume godišnje za 60 ugandskih zajednica, uz jedini uslov da ne krče šume u periodu od dvije godine. Na prvi pogled može izgledati kao mala količina, ali važno je uzeti u obzir da je zemljište u ovoj regiji relativno jeftino.
Ohrabrujući rezultati
Rezultati eksperimenta bili su vrlo optimistični. Nakon dvije godine, satelitski snimci su pokazali da je u selima koja nisu učestvovala u programu došlo do gubitka 9% drveća, dok je kod onih koji su dobili poticaje, krčenje šuma smanjeno za između 4% i 5%. To znači otprilike 3,000 tona CO2 manje emituje u atmosferu, veoma značajan rezultat. Ovaj eksperiment bi mogao ponuditi model za sveobuhvatan pristup borbi protiv klimatskih promjena.
Prema Annie Duflo, direktorici Innovations for Poverty Action, ovaj eksperiment bi mogao poslužiti kao model za borbu protiv klimatskih promjena uz zaštitu biodiverziteta i podršku malim poljoprivrednicima.
Važnost finansiranja šumarstva u Africi
Potreba za finansiranjem inicijativa u šumarstvu u Africi je ključna ne samo za borbu protiv klimatskih promjena, već i za rješavanje ruralnog siromaštva. Izveštaj o finansiranje razvoja u Africi Često se ističe da je pristup finansijama odlučujući faktor u degradaciji šumskih resursa. Neke prepreke uključuju nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljno podsticaja za održivu šumarsku praksu i potrebu za jačanjem upravljanja i politika šumarstva. Promocija programa koji podstiču očuvanje može biti presudno za budućnost.
Studija FAO-a sugerira da je integracija politika očuvanja s ruralnim razvojem od suštinskog značaja za stvaranje održivog okvira. Ovo uključuje poboljšanje infrastrukture, pružanje obuke i podsticanje učešća lokalne zajednice u upravljanju resursima.
Mogućnosti i izazovi finansiranja šuma
Iako potencijal postoji, mogućnosti finansiranja šumarstva u Africi suočavaju se sa značajnim izazovima. Potrebna je kombinacija javne i privatne investicije mobilizirati dovoljno resursa za rješavanje pošumljavanja. Fiskalne politike vezane za upravljanje šumama moraju se revidirati i prilagoditi kako bi se osiguralo da se prihodi ostvareni od šuma reinvestiraju u očuvanje i razvoj zajednice. Edukacija o važnost vegetacije Neophodno je podići svijest među stanovništvom.
Saradnja između vlada, nevladinih organizacija i međunarodnih subjekata je od vitalnog značaja za razvoj kohezivnog pristupa koji omogućava mobilizaciju sredstava za podršku inicijativama u šumarstvu. Stvaranje zajednica prakse i kolaborativnih mreža može olakšati ovaj proces i potaknuti inovacije.
Podizanje svijesti javnosti o važnosti pošumljavanja i njegovom utjecaju na ublažavanje klimatskih promjena je ključno. Obrazovanje i svijest su moćni alati koji mogu osnažiti zajednice da aktivno učestvuju u očuvanju svojih prirodnih resursa. Ovo se može povezati sa studijama o uticaju klimatske promjene u šumama.
Integracija ovih strategija ne samo da će doprinijeti održivijoj budućnosti, već će obezbijediti i ekonomske i društvene koristi za buduće generacije.
