Klimatske promjene i ljudska djelovanja uzrokuju neizbježno rastu prosječne globalne temperature. Od potpisivanja Pariški sporazum, propisano je da koncentracija od CO2 u atmosferi ne smije prekoračiti 400 ppm spriječiti globalne temperature rastu za više od 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. Međutim, trenutno stanje je zabrinjavajuće.
Zabrinjavajući porast globalnih temperatura
Profesor ekologije i direktor Odsjeka za nauku o okolišu na Univerzitetu Castilla-La Mancha, Jose Manuel Moreno, otkrio je na 13. nacionalnom kongresu zaštite okoliša (CONAMA) da je prosječne globalne temperature se već povećao 1,31 stepeni Celzijusa. Ovaj podatak je alarmantan i potvrđuje predviđanja NASA-e, koja je objavila da bi porast prosječne temperature mogao biti veći od 1 stepen Celzijusa ove godine. Ono što uznemiruje je to što je tokom proteklih nekoliko decenija globalno zagrevanje je u stalnom porastu, sa svake decenije obeležavanja višim temperaturama nego prethodni, koji se odnosi na poreklo globalnog zagrevanja.
Veza između emisije stakleničkih plinova i porasta temperatura
José Manuel Moreno je istakao potrebu da se analizira proporcionalni odnos između emisija od staklenički plinovi i porast globalnih temperatura. Prilagođavanje akcijama koje ublažavaju posljedice klimatskih promjena je, prema njegovim riječima, hitno, jer je vrijeme da se dosegne nepovratni prag 2 stepeni Celzijusa ističe. Ove emisije su direktno povezane sa klimatske promjene i globalno zagrijavanje.
Iako su prijetnje klimatskih promjena značajne, protiv njih se može suzbiti odgovarajućim djelovanjem. Moreno pominje toplotni talas u Francuskoj 2003. godine, što je rezultiralo smrću 6,000 ljudi. Tri godine kasnije, 2006., izazvao je sličan talas 2,000 smrtnih slučajeva, što pokazuje da je moguće bolje ublažiti štetne efekte ovakvih pojava priprema i odgovor, kao što je dokazano u drugim događajima u vezi sa globalno zagrevanje.
Vremenske prognoze i posljedice globalnog zagrijavanja
Globalno zagrijavanje je sa sobom donijelo mnoge vidljive posljedice, ne samo u obliku ekstremni valovi vrućine, ali i u sezonske promjene značajan. Međunarodni tim istraživača je zaključio da izvori jesu stižu ranije zbog globalnog zagrijavanja, što direktno utiče na proizvodnju poljoprivredni i životni ciklus različitih vrsta, što je jasan primjer posljedice globalnog zagrijavanja.
Procjenjuje se da je globalno zagrijavanje uzrokovano fenomenom od El Niño izazvalo je zabrinjavajuće povećanje globalnih temperatura. Prognoza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) ukazuje da za svaku godinu između 2024 i 2028, očekuje se da će prosječna temperatura blizu površine planete biti između 1,1°C i 1,9°C duže od referentnog perioda 1850-1900. Ovo predstavlja a značajan rizik za Biodiversidad, zdravlje ljudi i ekonomiju, stvarajući klimatske uslove koje je teško upravljati u mnogim dijelovima svijeta, kao što se vidi u povećan rizik od poplava i suša.
Kako temperatura raste, ekstremni vremenski događaji kao npr poplave, suše y oluje, postaju sve češći i ozbiljniji, ozbiljno pogađajući ugrožene zajednice. Jasan primjer za to je utjecaj na šumski podovi i njegovu ulogu u regulaciji klime.
Akcije za ublažavanje posljedica klimatskih promjena
Kako se približavamo ovim zabrinjavajućim nivoima temperature, važnije je nego ikad da zemlje i zajednice da počine preduzeti mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Jedan od najefikasnijih pristupa ovome je prelazak na obnovljive izvore energije, kao što su solarni, vjetar i drugi izvori energije čista energija, koji su neophodni za smanjenje uticaj gasova staklene bašte.
Osim toga, od vitalnog je značaja da se politike implementiraju smanjenje emisije emisije gasova staklene bašte, podržane inovativnim tehnologijama i održivim praksama. Obrazovanje i svijest o važnosti održivosti jednako su fundamentalni u ovom nastojanju, kao i saradnja među nacijama na globalnom rješavanju problema, posebno u suočavanju sa rastuća opasnost od šumskih požara.
Budućnost klimatskih promjena je neizvjesna, ali postoji sve veći konsenzus o potrebi da se odmah djeluje kako bi se izbjeglo prekoračenje 1.5 stepeni Celzijusa zagrijavanje. Svaki djelić stepena dodatnog zagrijavanja može rezultirati znatno težih uticaja i potencijalno nepovratan. Ako se ništa ne preduzme, globalno zagrijavanje bi moglo utjecati na cijelo čovječanstvo, sa teškim posljedicama po nivo mora i obalna stabilnost.
Projekcije sugeriraju da bi se planeta mogla suočiti s povećanjem od između, ako se ne preduzmu korisne i efikasne mjere 3 i 5 stepena Celzijusa do kraja veka. Ovaj scenario je alarmantan i naglašava potrebu za promjenom. hitan.
Klimatske promjene ne treba posmatrati samo kao ekološki problem, već i kao problem kriza koja utiče na sve aspekte naših života, uključujući zdravlje, sigurnost hrane i ekonomsku stabilnost. Implementacija holističkih rješenja koja uzimaju u obzir sve ove faktore ključna je za ublažavanje posljedica globalnog zagrijavanja.
