u komarci Smatraju se jednim od najdosadnijih i najopasnijih insekata koji postoje u prirodi. Broj postojećih vrsta procjenjuje se na oko 3200, od kojih se 200 hrani krvlju drugih životinja. Među njima postoji nekoliko vrsta, kao npr Aedes albopictus (poznatiji kao azijski tigrasti komarac) i Anopheles gambiae, koji mogu prenijeti smrtonosne bolesti kao što su denga, malarija i Zika virus.
Kako globalne temperature nastavljaju rasti, ovi insekti rastu kolonizirajuće regije koje su se do sada smatrale previše hladnim za njih. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer topliji uvjeti omogućavaju komarcima da se brže razmnožavaju i šire na nova geografska područja. Da razumemo uticaj globalno zagrijavanje u prijenosu bolesti, kao i njihove rizike i strategije kontrole, moramo razmotriti njihove efekte na ove vektore.
Da bi se komarci razmnožili, potrebna im je samo voda, toplina i prijevozno sredstvo. Sa povećanjem međunarodnih putovanja i globalnim zatopljenjem, kao i napretkom u transportu, ovi insekti pronalaze sve manje prepreka za svoju proliferaciju. U dokumentarcu koji je vodio Bill Gates pod nazivom »Mosquito«, koji je emitiran na Discovery Channelu 6. jula 2017., spominje se da Bolesti kao što su denga i žuta groznica trebale su stoljećima da se šire širom planete, dok su Chikungunya, virus Zapadnog Nila i Zika uspjeli da se rašire za samo 16 godina.
Trenutno, Otprilike 2500 milijardi ljudi živi u opasnosti od mogućeg izbijanja virusa Zika., virus koji je prvi put identificiran u ugandskoj šumi 1947. Iako je prošlo mnogo vremena od njegovog otkrića, on ostaje značajan problem za zemlje poput Brazila, Portorika i Sjedinjenih Država, gdje je zabilježen porast slučajeva povezanih infekcija. Ovo su jasni primjeri posljedica klimatske promjene na javno zdravlje.
Tradicionalno, Jaja i larve komaraca uginule su tokom zime prilikom smrzavanja, posebno u područjima sjeverne hemisfere. Međutim, sa porastom temperature, ova jaja i larve počinju da preživljavaju kroz zimske mjesece, uzrokujući da se njihova populacija brže i efikasnije razmnožava. To čini još hitnijim rješavanje zdravstvenih posljedica klimatskih promjena.
Čini se da je borba protiv ovih insekata daleko od kraja. Rastuća otpornost komaraca na pesticide navela je neke kompanije, kao što je Oxitec, da razviju inovativne metode. Na primjer, počeli su da ubrizgavaju "gen ubicu" u mužjake te vrste. Aedes aegypti, što uzrokuje smrt njihovog potomstva nakon parenja sa ženkama, koje su odgovorne za prijenos bolesti. Prema rečima generalnog direktora kompanije, Hadyna Parryja, u sprovedenim testovima, populacija komaraca Aedes aegypti smanjen za 82%, što je obećavajuće i moglo bi dovesti do efikasnijih rješenja za kontrolu njihove proliferacije.
Nedavna studija, u kojoj su učestvovali stručnjaci sa biološke stanice Doñana (EBD-CSIC), pokazala je da komarci mijenjaju svoje ponašanje zbog klimatskih promjena. Sve je češće opažanje prisutnosti raznih vrsta komaraca, domaćih i invazivnih, u urbanim sredinama. Ove promjene nisu slučajne, jer su vođene kombinacijom faktora okoline, kao što su prisustvo stajaće vode, izvori bez recirkulacijskog sistema i umjerena temperatura koja pogoduje njihovom širenju. Ovo je povezano sa činjenicom da je Klimatske promjene pogađaju i trudnice.
Utjecaj klimatskih promjena na komarce
Jedan od najzabrinjavajućih aspekata klimatskih promjena je to što one ne utiču samo na vremenske prilike, već i javno zdravlje. Komarci su glavni prenosioci bolesti koje su se proširile po cijelom svijetu. Kada komarac ugrize čovjeka, on ne dobija samo krv, već može i konzumirati viruse ili parazite prisutne u toj krvi, utičući na sljedeću osobu koju ugrize kroz njenu pljuvačku. Neke od bolesti koje prenose komarci uključuju dengu, malariju i groznicu Zapadnog Nila, između ostalih, i u porastu su zbog faktora kao što je globalno zagrijavanje.
U Španiji, na primjer, postoje brojne vrste komaraca, poput onih iz rodova Culex i Aedes, koji su prisutni u cijeloj zemlji. Iako se ove bolesti u prošlosti nisu često prenosile na ovim prostorima, u današnjem globaliziranom svijetu sve je vjerovatnije unošenje egzotičnih vektora, što se više puta pokazalo. Pojava autohtonih slučajeva denga u Španiji posljednjih godina počela je zabrinjavati zdravstvene vlasti, zbog čega je potrebno pratiti efekte klimatskih promjena u Španiji.
Globalni subjekti, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), UN-a i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WHO), počeli su aktivirati protokole širom svijeta kao odgovor na ove nove rizike. Ove saradnje imaju za cilj kontrolu i praćenje bolesti koje se prenose i na ljude i na domaće životinje, kao i na otkrivanje vektora, prikupljanje podataka i vremensku prognozu u vezi sa ovim bolestima. Ovi napori su ključni za rješavanje problema Efekti globalnog zagrijavanja.
Individualne i kolektivne mjere prevencije
Špansko Ministarstvo zdravlja dalo je preporuke o tome kako spriječiti ujede komaraca, ističući da svi možemo poduzeti individualne mjere kako bismo zaštitili svoje zdravlje:
- Smanjite izložene dijelove tijela nošenjem dugih rukava i dugih pantalona, zatvorenih cipela i visokih čarapa. osim toga, Nošenje svijetle odjeće manje je privlačno komarcima..
- Koristite klima-uređaj, jer se pokazalo da je efikasan u održavanju komaraca izvan prostorija. Ovaj aspekt je posebno relevantan s obzirom da je Globalno zagrijavanje moglo bi izazvati potrošnju.
- Postavite mreže protiv komaraca na prozore i vrata domova kako biste ograničili ulazak komaraca. Ako to nije moguće, mreže za krevet su korisne za sprječavanje ugriza noću.
- Korištenje insekticida dobar je način sprječavanja kontakta s komarcima, a danas su u ljekarnama dostupni repelentni sprejevi ugodnog mirisa, pa čak i bez mirisa.
Budućnost fenomena komaraca i bolesti koje oni prenose uvelike će zavisiti od toga kako naučna zajednica razumije i rješava prilagođavanje ovih stvorenja na okruženje koje se stalno mijenja zbog globalnog zagrijavanja. Kontinuiranim analizama i istraživanjima otvorit će se novi uvidi u ponašanje ovih opasnih vektora, te će se tražiti načini za ublažavanje njihovih štetnih učinaka na javno zdravlje. Ovo takođe uključuje razmatranje važnosti .
Najnovija istraživanja o komarcima
Studija koju su proveli naučnici sa renomiranih univerziteta poput Stanforda i Harvarda istakla je porast slučajeva denga groznice i sposobnost komaraca da se prilagode promjenjivim temperaturama. Ove godine više od 12 miliona slučajeva denga groznice u Americi, naglašavajući rastući teret ove bolesti na globalnom nivou. Prema studiji, veza između globalnog zagrijavanja i komaraca bliža je nego što se mislilo.
Nalazi su pokazali da globalno zagrijavanje doprinosi geografskoj ekspanziji komaraca, povećavajući učestalost zaraznih bolesti kao što je denga. Više temperature olakšavaju Aedes aegypti, glavni prenosioci denga groznice, preživljavaju i razmnožavaju se u područjima gdje prije nisu mogli, čak i u područjima koja su nekada bila previše hladna. Od vitalnog je značaja nastaviti sa istraživanjem ove situacije s obzirom na njen potencijalni uticaj na javno zdravlje.
U dijelu svog izvještaja o zdravlju, naučnici upozoravaju da će čak i uz značajno smanjenje emisija ugljika, efekti klimatskih promjena i dalje postojati, prvenstveno pogađajući područja na ivici optimalnih temperatura za prijenos ovih bolesti, što odražava rastuću zabrinutost zdravstvenih vlasti.
Inovativne strategije kontrole
Pored istraživanja, inovativne mjere se provode u nekoliko zemalja. Jedna od najzanimljivijih je upotreba komaraca zaraženih bakterijom wolbachia, što ometa sposobnost komaraca da prenesu bolesti kao što su denga, zika i čikungunja. Ovaj pristup daje pozitivne rezultate u područjima kao što je Niterói u Brazilu, gdje su se broj slučajeva denga groznice dramatično smanjio nakon puštanja komaraca koji prenose dengu. wolbachia. Ove inovacije su primjer napora da se kontroliše populacija komaraca u kontekstu klimatskih promjena.
Istraživanja su pokazala da ova metoda nije samo efikasna već i sigurna za životnu sredinu i zdravlje ljudi. Kroz masovnu proizvodnju ovih komaraca, očekuje se da će se njihova upotreba dalje proširiti kako bi se kontrolirale populacije komaraca i, posljedično, smanjio prijenos virusa. Ovo predstavlja nadu u upravljanje vektorima bolesti.
Interakcija između klimatskih promjena, komaraca i javnog zdravlja je složena. Kako se klimatske promjene mijenjaju, potrebne su strategije ublažavanja koje integriraju javno zdravlje s kontrolom vektora i očuvanjem okoliša, slijedeći pristup „Jedno zdravlje“.
Stoga je put do suzbijanja bolesti koje prenose komarci i dalje neizvjestan, ali globalnom saradnjom, istraživanjem i primjenom inovacija, sve veći izazovi koje oni predstavljaju mogu se riješiti.