Od svog nastanka, ljudsko tijelo se moralo prilagođavati i jačati suočenim sa različitim staništima i uvjetima. Međutim, postavlja se pitanje: hoće li se Evropljani moći prilagoditi globalnom zagrijavanju? Studija objavljena u Scientific Reports, koju je vodila naučnica Marie McIntyre sa Univerziteta u Liverpulu, ukazuje da prijetnja od patogeni — to jest, virusi, bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi — mogli bi se povećati na Starom kontinentu u narednim godinama. Kakva nas budućnost čeka?
Svaka regija svijeta je sklona različitim bolestima, a kako globalna prosječna temperatura nastavlja da raste, Patogeni počinju kolonizirati područja koja su prethodno bila previše hladna za njih.. Dobar primjer je tigrasti komarac, koji je u Španiju stigao prije deset godina i odgovoran je za bolesti poput denga, čikungunje i žute groznice, infekcija koje su ranije bile strane na ovim prostorima. Ali ovo nije sve o čemu treba da brinemo.
Istraživači su pregledali dokumente o 100 ljudskih i drugih patogena kod domaćih životinja prisutnih u Evropi, zaključujući da Bolesti koje prenose insekti i krpelji su najosjetljivije na klimu.
Kako McIntyre objašnjava: „Iako je pronađena jasna veza između klimatskih promjena i zaraznih bolesti, ranije nam je nedostajalo jasno razumijevanje veličine ovih efekata i koje bolesti bi bile najviše pogođene. Klimatska osjetljivost patogena je ključni pokazatelj, što to znači Procjena koji su patogeni najosjetljiviji na klimu i njihove karakteristike postaje vitalna za pripremu za budućnost.".
Budućnost u Evropi može biti složena i problematična.
Ukoliko želite da pročitate celu studiju, kliknite ovde.
Vremenski uslovi i njihov uticaj na zdravlje
U Evropi globalno zagrijavanje ima ozbiljne posljedice po javno zdravlje. Vremenski uslovi se brzo menjaju, čineći Nove bolesti i već poznate infekcije imaju potencijal da se geografski šire. Ovo se dešava zbog nekoliko faktora:
- Porast temperature: Više temperature mogu produžiti sezonu prijenosa mnogih zaraznih bolesti.
- Vektorska mobilnost: Organizmi poput krpelja i komaraca mogu se preseliti u nova područja kako im klima postaje povoljnija.
- Uslovi vlažnosti i suše: Promjene u obrascima padavina mogu promovirati proliferaciju patogena u vodi ili tlu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na porast bolesti poput denga groznice i groznice Zapadnog Nila u Evropi. Prema izvještaju iz 2023. godine, klimatske promjene proširuju distribuciju ovih bolesti na područja gdje slučajevi ranije nisu bili prijavljeni. Na primjer, the denga, koji je nekada bio ekskluzivan za tropsku klimu, širi se u evropskim regijama kao što je južna Španija. Takođe je važno razmotriti kako povećanje temperature utiče na širenje ovih patologija.
Klimatski osjetljivi patogeni
Istraživanja to pokazuju Gotovo 66% analiziranih patogena osjetljivo je na klimatske varijacije, gdje faktori kao što su temperatura i vlažnost igraju osnovnu ulogu. Vektorske bolesti, kao što su denga, čikungunja i leptospiroza, pokazuju visoku osjetljivost na vremenske uvjete, što ukazuje na povećan rizik od izbijanja bolesti u bliskoj budućnosti.
Komarci iz roda Aedes, koji su glavni prenosioci denga groznice, pokazali su se posebno prilagodljivim klimatskim promjenama. To će stoga povećati rizik od izbijanja i teret bolesti koje ti insekti prenose u Evropi. Ovo naglašava potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se spriječilo kontrolu rizika povezanih sa klimatskim promjenama. Nadalje, važno je da razmotrimo kako prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama može indirektno uticati na širenje ovih patogena.
Uticaj na javno zdravlje
Uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje u Evropi manifestuje se na više frontova:
1. Respiratorne bolesti: Povećanje stanja kao što je astma zbog pogoršanja kvaliteta zraka uzrokovanog ekstremnom vrućinom.
2. Kardiovaskularne bolesti: Toplotni stres može pogoršati ova stanja, što dovodi do povećane smrtnosti tokom toplotnih talasa.
3. Nesigurnost hrane: Nepovoljni vremenski uslovi utiču na poljoprivrednu proizvodnju, što rezultira ograničenim pristupom svježoj i hranljivoj hrani.
4. Mentalno zdravlje: Povećanje ekstremnih vremenskih pojava može dovesti do anksioznosti, depresije i drugih mentalnih zdravstvenih problema među populacijom.
Toplotni talasi su sve češći i jači. U kombinaciji sa starenjem stanovništva i urbanizacijom, ovo je najugroženije zajednice izložilo znatno većem riziku. Prema izvještaju SZO, u nekim slučajevima smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom su dvostruko češći među ženama nego među muškarcima, naglašavajući rodne disparitete u zdravlju. The prilagođavanje ovim izazovima je od suštinskog značaja za javno zdravlje i mora se uzeti u obzir uticaj
Mere prevencije i prilagođavanja
Da bi se ublažio uticaj klimatskih promjena na javno zdravlje, ključno je implementirati niz strategija:
– Moraju se razvijati akcioni planovi javnog zdravlja koji reaguju na toplotne talase i epidemije bolesti. To uključuje stvaranje zelenih površina u urbanim područjima kako bi se pomoglo umjerenim temperaturama.
- The obrazovanje i svijest stanovništva o rizicima povezanim s vektorskim bolestima je od suštinskog značaja. Zajednica mora znati kako da se zaštiti i spriječi ove infekcije.
– Investirajte u istraživanje i praćenje Razumijevanje ponašanja patogena i njegovog odnosa s klimatskim promjenama ključno je za predviđanje i odgovor na buduće epidemije. Dok se suočavamo sa a povećanje šumskih požara, praćenje uticaja na javno zdravlje postaje sve važnije.
– Saradnja između vlada, sektora javnog zdravlja i međunarodnih organizacija neophodna je za razmjenu podataka i učinkovitih strategija.
Zajednički pristup može pomoći u stvaranju efikasnih i održivih rješenja koja štite ugrožene zajednice i jačaju otpornost na klimatske promjene.
Prilagođavanje ovim novim izazovima zahtijeva ne samo promjene u zdravstvenim politikama, već i globalnu posvećenost održivosti i klimatskim akcijama. Zdravlje naših zajednica i naša budućnost ovise o odlukama koje danas donosimo u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
