Niko to nije očekivao, ali to je upravo zaključak studije objavljene u časopisu Science Advances: globalno zagrijavanje moglo bi smanjiti veličinu sisara, baš kao što se to dogodilo prije nekih 56 miliona godina, nekih 10 miliona godina nakon što su dinosaurusi izumrli. Više o tome možete pročitati u našem članku na porijeklo globalnog zagrijavanja.
U to vrijeme, Zemljina temperatura porasla je između 5 i 8 stepeni Celzijusa za 10.000 godina, i ostao povišen 170.000 XNUMX godina prije nego što se vratio u normalu.
Primjer "patuljastog" pronađen je u Siphrhippusu, koji je bio prvi kopitar. Ova se životinja smanjila za najmanje 30% tokom prvih 130.000 godina zagrevanja. Kako se temperatura planete Zemlje vratila u normalu, veličina njenog tijela je porasla za 76%. Ali on nije jedini. Istraživači su to pokazali ovaj obrazac se održava čak i u slučajevima kada zagrijavanje nije tako veliko, poput one koju planeta danas doživljava.
Zato je istraživačica Abigail D'Ambrosia sa Univerziteta New Hampshire rekla: "Nažalost, danas je veliki eksperiment." Pitanje je zašto? U područjima gdje je klima toplija, sisari su obično manji nego u hladnijim područjima. D'Ambrosia to objašnjava kada su temperature visoke, manja veličina je učinkovitija za tijelo, jer se može bolje ohladiti. Da biste bolje razumjeli ovu dinamiku, preporučljivo je čitati o tome kako toplota utiče na životinje.
Iako postoje i drugi razlozi zbog kojih se životinje mogu smanjiti, kao što je nedostatak hrane ili vode, temperatura je uzrok koji utiče na sva živa bića. Prema tome, prema studiji, mnoge vrste koje danas poznajemo mogle bi u budućnosti biti manje nego što su danas. Za više informacija o tome kako će klima utjecati na divlje životinje općenito, zanimljivo je konsultovati studiju o tome efekte klimatskih promjena na floru i faunu Evrope.
U sadašnjem kontekstu, globalno zagrijavanje se događa neviđenom brzinom, izazivajući ozbiljnu zabrinutost o tome kako će utjecati na biodiverzitet i strukturu ekosistema. Prema nedavnoj studiji Univerziteta u Granadi i Papinskog katoličkog univerziteta Čilea, pokazalo se da metabolička ograničenja koja su rezultat porasta temperature ograničavaju razvoj mnogih organizama, sprječavajući ih da dostignu velike veličine. Ovaj fenomen je uočen u nekoliko grupa životinja, a njegov uticaj se proteže na različite klase i vrste.
Analiza 637 empirijskih mjerenja toplinske tolerancije i veličine, uključujući anelide, mekušce, člankonošce i druge grupe, omogućila je istraživačima da formulišu jednadžbu koja bi mogla kvantifikovati toplotnu toleranciju u ektotermama. Istraživanja pokazuju da manje životinje imaju veću toleranciju na ekstremne vrućine u odnosu na veće. Ova divergencija se može objasniti u smislu odnosa između veličine i toplinske osjetljivosti; Velike životinje, iako mogu duže izdržati visoke temperature, njihov razvoj i rast su ugroženi kada se suoče s ekstremnim vremenskim uvjetima.
Važnost ovog fenomena nije samo teorijska; Ima praktične primjene koje mogu utjecati na upravljanje prirodnim resursima, očuvanje i planiranje biodiverziteta. Na primjer, veličina morskih organizama je ključni faktor za ribarsku industriju, a promjene u veličini ribe mogu utjecati na lokalnu ekonomiju i sigurnost hrane. Ovo je povezano sa efekte globalnog zagrijavanja u ekonomiji i sigurnosti hrane.
Studije također sugeriraju da bi ovaj obrazac smanjenja veličine mogao utjecati na dinamiku ekosistema, uključujući konkurenciju između vrsta. Na primjer, pokazalo se da u uvjetima velike konkurencije, vrste imaju tendenciju da smanjuju svoju veličinu dok prilagođavaju svoje strategije za preživljavanje. Ovo može biti rezultat selektivnog pritiska koji nameće okolina. U tom smislu, zanimljivo je istražiti promjene u prirodnoj selekciji koji nastaju usled globalnog zagrevanja.
Isto tako, na rubu evolucijske povijesti, značajne promjene u veličini sisara su dokumentovane tokom vremena. Tokom ranog eocena, na primjer, uočeno je da su mnogi sisari biljojedi postali manji, što se poklopilo s periodima globalnog zagrijavanja. Ovo ukazuje da je veličina sisara usko povezana sa klimatskim uslovima tokom milenijuma. Ako želite bolje razumjeti globalno zagrijavanje, možete pogledati članak o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
S druge strane, globalno zagrijavanje se ne dešava jednolično u svim regijama planete. Uočeno je da tropska područja i drugi ekosistemi koji se zagrijavaju doživljavaju drastičnije promjene. Populacije životinja koje žive u ovim regijama su najranjivije, a njihove granice tolerancije na toplinu mogu biti bliže nego u drugim područjima. Za dublje razumijevanje, korisno je istražiti kako se druge grupe ponašaju u sličnim situacijama, kao što je detaljno opisano u članku o vodozemci i klimatske promjene.
Ekološke implikacije ovih otkrića su ogromne, dovodeći u opasnost ne samo pojedinačne vrste, već i ekosisteme u cjelini. Ovo pitanje naglašava potrebu za daljim istraživanjem o tome kako klimatske promjene utječu na veličinu sisara. Stoga je imperativ da se sprovedu dalja istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli ove promjene i njihov utjecaj na biodiverzitet. Strategije očuvanja moraju biti prilagođene za ublažavanje ovih efekata. Zanimljiv aspekt je kako klimatske promjene utiču na ekosisteme, u kojima se može konsultovati čist vazduh i njegove posledice.
I globalno zagrijavanje i reakcija sisara na ovaj fenomen su suštinski povezani. Vrste koje se ne prilagode ovim promjenama mogu se suočiti s izumiranjem, dok one koje prežive mogu doživjeti značajne promjene u svojoj morfologiji i ponašanju. Odnos između veličine tijela i klimatske adaptacije jedno je od najfascinantnijih i najzabrinjavajućih područja moderne biologije.
