Fenomen od globalno zagrevanje To je prirodan proces, ali ono što je alarmantno je ubrzanje ovog fenomena posljednjih decenija. Prema podacima iz NASA, 2016. je bila najtoplija godina u istoriji. Ova godina je premašila brojke iz 2014. i 2015. godine, postigavši novi rekord za prosječnu globalnu temperaturu.
Da bismo razumjeli veličinu ovog problema, bitno je promatrati temperaturni trend od industrijske revolucije, kada su temperature počele da se preciznije bilježe. Grafikon koji je dao NASA pokazuje kako je prosječna temperatura rasla, rasla 1.38 stepeni Celzijusa do danas. Ovo povećanje nas približava cilju 1.5 ºC koja je uspostavljena tokom Pariske konvencije o klimi 2015.
Naučnici upozoravaju da se planeta zagrijava brzinom zbog koje je malo vjerovatno da će ostati ispod ovog kritičnog praga. Gavin Schmidt, direktor NASA Goddard institut za svemirske studije, naglašava da je za izbjegavanje prekoračenja ovog praga bitno brzo smanjiti emisije ugljičnog dioksida.
Tokom prošlog veka došlo je do povećanja globalne temperature 10 puta brže u poređenju sa stopom zagrevanja tokom prethodnih hiljadu godina. Stručnjaci predviđaju da će tokom ovog vijeka doći barem do globalnog zagrijavanja 20 puta brže od istorijskog proseka.
Posljedice globalnog zagrijavanja su alarmantne. Jedan od najkritičnijih efekata je otapanje polova, što dovodi do porasta nivoa mora. Ova pojava dovodi u opasnost hiljade ljudi i raznih vrsta koje žive u nižim područjima. Procjenjuje se da bi nivo mora mogao porasti okolo 90 centimetara tokom ovog veka, a u narednim vekovima mogao bi da pređe čak 20 metara. To bi nesumnjivo ubrzalo takozvano 'šesto masovno izumiranje' raznih vrsta.
El klimatske promjene, koja već pogađa sve regije Zemlje, uglavnom je uzrokovana ljudskim aktivnostima, od kojih je najistaknutija sagorijevanje fosilnih goriva. Ova aktivnost oslobađa stakleničke plinove koji djeluju kao pokrivač za zadržavanje sunčeve topline, čime se povećavaju temperature širom planete.
Prema nedavnom izvještaju koji je objavila grupa od više od 50 naučnika, globalno zagrijavanje je napredovalo brzinom od 0.26 stepeni Celzijusa po deceniji, što je najveća zabilježena stopa. Ovaj izvještaj, koji odgovara drugom godišnjem izvještaju pod nazivom 'Globalni indikatori klimatskih promjena', otkriva da je prosječno zagrijavanje u posljednjoj deceniji (2014-2023) bilo 1.19 ° C, povećanje u odnosu na 1.14 ° C posmatrano u prethodnom periodu 2013-2022.
Utjecaj klimatskih promjena je opipljiv: uočene su promjene u obrascima padavina, porast nivoa mora i otapanje glečera i ledenih kapa. To je takođe dovelo do porasta ekstremnih vremenskih pojava, koje pogađaju milione ljudi u različitim dijelovima svijeta, navodi se u izvještaju Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).
Uzroci globalnog zagrijavanja
- Emisije stakleničkih plinova: Glavni izvori emisija su ljudske aktivnosti, kao što su poljoprivreda i upotreba fosilnih goriva.
- Krčenje šuma: Sječa drveća oslobađa uskladišteni ugljik i smanjuje sposobnost planete da apsorbira CO2.
- Industrija i transport: Sektori koji značajno doprinose povećanju emisija, posebno vozila koja rade na fosilna goriva.
- Proizvodnja hrane: Uključuje emisije metana iz stoke i upotrebu hemijskih đubriva.
Porast globalne temperature ima više uzroka, od kojih su mnogi međusobno povezani. Proizvodnja električne energije jedan je od najvećih krivaca za emisije stakleničkih plinova. Većina svjetske električne energije još uvijek se proizvodi sagorijevanjem uglja ili plina, pri čemu se oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida i dušikovog oksida.
Trenutno se samo nešto više od četvrtine električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, što pokazuje da je dug put do održivosti.
Pored proizvodnje energije, proizvodnja i krčenje šuma za pretvaranje ovih zemljišta u poljoprivredno zemljište takođe značajno doprinose emisiji gasova staklene bašte. S druge strane, u sektoru transporta, budući da većina kamiona, brodova i aviona radi na fosilna goriva, oni su također odgovorni za veliki dio globalne emisije CO2.
Potrošačke navike stanovništva također utiču na klimatske promjene. Od upotrebe energije u domovima do proizvodnje hrane, svaka odluka koju donesemo može utjecati na globalno zagrijavanje. Neodrživi način života i prekomjerna potrošnja materijalnih dobara povećavaju ljudski ugljični otisak na planeti.
Važno je napomenuti da je ljudska intervencija dovela do tačke u kojoj prirodni procesi ne mogu spriječiti zagrijavanje. Koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi premašila je historijske nivoe, a ako se ne preduzmu hitne mjere, posljedice bi mogle biti razorne.
Posljedice klimatskih promjena
Posljedice globalnog zagrijavanja su raznolike i utiču na sve aspekte života na Zemlji. Neki od najznačajnijih uključuju:
- topljenje glečera: Rastuće temperature uzrokuju topljenje glečera, što zauzvrat doprinosi porastu nivoa mora.
- Poplave: Priobalni gradovi su u opasnosti od češćih poplava zbog porasta nivoa mora.
- Promjena klimatskih obrazaca: Klima se mijenja, što utiče na poljoprivrednu proizvodnju i prirodne ekosisteme.
- migracijska kriza: Procjenjuje se da će milioni ljudi biti prisiljeni napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena i porasta nivoa mora.
Kako se planeta nastavlja zagrijavati, ekstremni vremenski događaji, kao što su toplotni valovi, suše i jake oluje, postaće sve češći. To će uticati ne samo na floru i faunu, već i na zdravlje ljudi, povećavajući učestalost bolesti i problema povezanih sa ekstremnim vremenskim uslovima.
Projekcije pokazuju da bismo se, ako se ne provedu efikasne mjere, mogli suočiti s porastom nivoa mora za više od jedan metar za 2100. U najgorem slučaju, neke regije bi mogle dostići povećanje od pet metara do 2150. Ovo predstavlja neposredan rizik za nekoliko zemalja i regiona, kao što je Tuvalu, koji bi mogao potpuno nestati.
NASA je također istakla da je nivo mora u prosjeku porastao devet centimetara u poslednjih 30 godina. Ovo povećanje ne ugrožava samo priobalne regije, već utiče i na dostupnost slatke vode, koja je od vitalnog značaja za poljoprivredu i svakodnevni život miliona ljudi.
Ovakva perspektiva zahtijeva usklađenu akciju na globalnom nivou. Imperativ je da svjetski lideri razviju efikasne strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova, usvajajući politike koje promoviraju održivost i očuvanje.
Situacija globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena nije nešto što možemo zanemariti. Odluke koje donosimo danas će uticati na budućnost naše planete i budućih generacija. Svaki napor koji uložimo da ublažimo ove posljedice bit će ključan za osiguranje održive i zdrave budućnosti za sve.
