Dolazak ljetne sezone i njene klimatske implikacije
Danas, u nedelju 31. maja, završavamo mesec i u potpunosti ulazimo u letnju sezonu. Tačno, iako ima još oko 21 dan do dolaska ljeta, istina je to u nekim dijelovima zemlje termometar počinje rasti, dostižući temperature tipičnije za vrućih mjeseci.
S ovom sezonom dolazi i rizik od trpljenja toplotnog vala, ali ... Jeste li znali da je hladno vrijeme opasnije od vrućeg? Studija objavljena u časopisu »The Lancet« došla je do ovog zaključka. Nastavite čitati da biste saznali više.
Studija o smrtnosti povezanoj s ekstremnim temperaturama
Ispostavilo se da smo skloni vjerovati da je ekstremno vrijeme odgovorno za najveći broj smrtnih slučajeva od tada trenutne zdravstvene politike usredotočene su na zaštitu našeg zdravlja tokom ljetnog perioda, kako je objasnio dr. Gasparini, iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (smještenu u Velikoj Britaniji).
Gasparini i njegov tim analizirali su više od 74 miliona smrtnih slučajeva između 1985. i 2012. godine u 13 zemalja sa širokim rasponom klime, od hladne do tropske. Da bi se to postiglo, uzeto je u obzir nekoliko varijabli, kao npr srednja temperatura ili vlaga, i tako moći izračunati optimalnu temperaturu (odnosno temperature ugodne za ljudsko tijelo) smrtnosti. Smrtni slučajevi zbog neoptimalnih temperatura okoline (ekstremnih temperatura) svakog istraženog mjesta takođe su kvantifikovani.
Tako su to i potvrdili oko 7% svih smrtnih slučajeva uzrokovane su neoptimalnim temperaturama, od čega je 7% bilo zbog niskih temperatura. Samo 29% smrtnih slučajeva pripisano je vrućini, koja je povezana sa klimatske promjene.
Implikacije za javno zdravlje
Ovi podaci mogu pomoći proširiti program zaštite javnog zdravlja, ne samo tokom leta, već posebno i tokom zime. Ključno je prilagoditi zdravstvene strategije kako bi uključile mjere koje štite stanovništvo tokom hladnih mjeseci, kada je rizik od smrtnosti značajan. Ovo je posebno važno s obzirom na to da u najhladnija mesta u Španiji temperature znatno padaju.
To je rekao, koristite kremu za sunčanje tokom najtoplijih mjeseci i ... ne zaboravite zaštititi vas od hladnoće. Od vitalnog je značaja razviti kampanje podizanja svijesti o utjecaju ekstremne hladnoće na zdravlje, posebno među ranjivim populacijama.
Klimatske promjene i njihov uticaj na toplotne i hladne talase
Studija koju je sproveo Barseloni Institut za globalno zdravlje (ISGlobal) analizirala je smrtnost od respiratornih bolesti kod 1,3 miliona Španaca između 1980. i 2016. godine. Ova analiza je otkrila da Vrućina je smrtonosnija od hladnoće za osobe sa respiratornim oboljenjima.
Istraživanja pokazuju da se sezonskost smrtnosti uzrokovane temperaturom od respiratornih bolesti pomjerila sa najhladnijih na najtoplije mjesece u godini. Ovo sugerira da je adaptacija stanovništva na niže temperature je rezultiralo smanjenjem zimskog mortaliteta, iako to ne znači da je hladnoća manje opasna.
Iz tog razloga, odnos između klimatske promjene i njihov uticaj je ključno za rješavanje javnog zdravlja u oba godišnja doba.
Posljedice ekstremne hladnoće na zdravlje
Iako su ekstremne temperature razlog za zabrinutost, način na koji utiču na zdravlje je drugačiji. Na primjer, ekstremna hladnoća uzrokuje višestruke zdravstvene probleme, uključujući:
- Hipotermija: je opasno stanje koje se javlja kada tijelo gubi toplinu brže nego što je može proizvesti, što može dovesti do ozbiljnih ozljeda ili čak smrti.
- Zamrzavanje: utječe na izložene dijelove tijela, kao što su ruke, stopala, nos i uši, i može uzrokovati trajno oštećenje kože i tkiva.
- Pogoršanje postojećih bolesti: Osobe s kroničnim bolestima, posebno kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, osjetljivije su na niske temperature.
- Povećanje nesreća i padova: Led i snijeg doprinose povećanom riziku od povreda.
Ekstremne vrućine i njihovi učinci na zdravlje
S druge strane, ekstremne vrućine također imaju reperkusije na javno zdravlje. Visoke temperature mogu uzrokovati:
- toplotni udar: hitna medicinska pomoć koja se javlja kada se tijelo zagrije do opasnih razina, utječući na vitalne funkcije i uzrokujući oštećenje mozga.
- Dehidracija: što može dovesti do ozbiljnih komplikacija, a posebno je opasno za starije osobe i djecu.
- Porast respiratornih oboljenja: Zagađenje zraka ima tendenciju povećanja u toplijim klimama, pogoršavajući stanja kao što je astma.
- Povrede uzrokovane toplotom: kao što su grčevi i iscrpljenost, koji su uobičajeni tokom dugotrajnih toplotnih talasa.
Globalni odgovor na klimatske promjene
Naučna zajednica upozorava da će se smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom povećavati kako globalne temperature budu i dalje rasle. Najrazvijenije zemlje vjerovatno će doći do smanjenja rizika od hladnoće, ali će se siromašnije zemlje suočiti s porastom smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom, što će pogoršati globalnu nejednakost.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je naglasila da klimatske promjene već imaju značajan učinak na javno zdravlje, naglašavajući potrebu za prilagodljivim politikama koje se ne fokusiraju samo na ljeto, već integriraju upravljanje rizikom tokom cijele godine, kao što se vidi u analizi budućih efekata klimatskih promjena.
Preporuke za suočavanje sa ekstremnim temperaturama
Za maksimalnu zaštitu od efekata hladnoće i vrućine, preporučuju se sljedeće strategije:
- za hladnoću:
- Nosite nekoliko slojeva odjeće kako biste održali toplinu tijela.
- Osigurajte da su kuće dobro izolirane i grijane.
- Izbjegavajte naporno vježbanje na otvorenom tokom hladnih trenutaka.
- za vrućinu:
- Ostanite hidrirani konzumirajući dovoljno vode i elektrolita.
- Ograničite aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijih sati.
- Koristite klima-uređaj ili ventilatore kako biste prostore rashladili.
Kako se i dalje suočavamo sa ovim izazovima, od ključne je važnosti da se i pojedinci i zajednice pripreme za zdravstvene efekte ekstremnih temperatura i da sarađuju na razvoju efikasnih programa koji se bave i hladnoćom i vrućinom.
Predstavljeni podaci i studije su jasan poziv kreatorima zdravstva i javnih politika da daju prioritet rješavanju ovih pitanja, nastojeći na taj način poboljšati otpornost stanovništva na izazove koje predstavljaju i hladnoća i vrućina.
