Klimatske promjene i njihovi efekti su u posljednje vrijeme vruća tema, i to s pravom: rekordi su oboreni u posljednjih 30 godina . S porastom interneta i društvenih medija, čovječanstvo je bolje informirano nego ikad, pa se ova pitanja često pojavljuju u razgovorima.
Prema godišnjem izvještaju o stanju klime, sastavljenom uz doprinos više od 450 naučnika iz skoro 60 zemalja, 2016. godina bila je jedna od najtoplijih otkako se vode mjerenja prije 137 godina i treća najtoplija zaredom.
Najvažniji efekti i prirodne katastrofe godine bili su sljedeći:
- Veća koncentracija stakleničkih plinova: Prošle godine koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) bile su 402.9 dijelova na milion (ppm), 3.5 ppm više nego 2015. To je ujedno i najveći porast zabilježen u 58 godina.
- Povećanje prosječne temperature: Djelimično potpomognuta fenomenom El Niño, prosječna temperatura je bila između 0,45 i 0,56 stepeni Celzijusa iznad prosjeka 1981-2010. Ako vas zanima ovaj fenomen, pogledajte naš post o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
- Povećanje prosječne temperature okeanske površine: prosječna temperatura porasla je između 0,36 i 0,41 stepeni Celzijusa, nadmašujući tako rekord iz 2015. godine za 0,02-0,05ºC.
- Porast nivoa mora bio je najveći zabilježen: Svjetski prosječni nivo mora porastao je za 82 mm u 2016. Ovo je bio najveći porast zabilježen od početka evidencije 1993. Ovo povećanje se može povezati sa porast nivoa mora.
- Bilo je više tropskih ciklona: Ukupno ih je bilo 93. Prosjek 1981-2010. Bio je 82. Sjeverni Atlantik i istočni i zapadni Pacifik imali su veće aktivnosti.
- Arktik se i dalje topi: Maksimalni opseg arktičkog morskog leda tokom marta prošle godine bio je najmanji zabilježen od strane satelita u posljednjih 37 godina.
Slika - NOAA
Ako želite saznati više o porijeklu globalnog zagrijavanja , kliknite ovdje.
