U novije vrijeme puno se govori o klimatskim promjenama i njihovim učincima, što nije ni čudo: rekordi se ruše oko 30 godina. S porastom Interneta i društvenih medija čovječanstvo može biti informirano više nego ikad, pa je uobičajeno da se ove teme pojavljuju u razgovorima.
2016. je bila jedna od najtoplijih otkad su zapisi započeli prije 137 godina, i treći po redu, prema godišnjem izvještaju o stanju klime koji je dat sa doprinosima više od 450 naučnika iz gotovo 60 zemalja.
Najvažniji efekti i prirodne katastrofe godine bili su sljedeći:
- Veća koncentracija stakleničkih plinova: Prošle godine koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) bile su 402.9 dijelova na milion (ppm), 3.5 ppm više nego 2015. To je ujedno i najveći porast zabilježen u 58 godina.
- Povećanje prosječne temperature: Djelimično potpomognuta fenomenom El Niño, prosječna temperatura je bila između 0,45 i 0,56 stepeni Celzijusa iznad prosjeka 1981-2010. Ako vas zanima ovaj fenomen, pogledajte naš post o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
- Povećanje prosječne temperature okeanske površine: prosječna temperatura porasla je između 0,36 i 0,41 stepeni Celzijusa, nadmašujući tako rekord iz 2015. godine za 0,02-0,05ºC.
- Porast nivoa mora bio je najveći zabilježen: Svjetski prosječni nivo mora porastao je za 82 mm u 2016. Ovo je bio najveći porast zabilježen od početka evidencije 1993. Ovo povećanje se može povezati sa porast nivoa mora.
- Bilo je više tropskih ciklona: Ukupno ih je bilo 93. Prosjek 1981-2010. Bio je 82. Sjeverni Atlantik i istočni i zapadni Pacifik imali su veće aktivnosti.
- Arktik se i dalje topi: Maksimalni opseg arktičkog morskog leda tokom marta prošle godine bio je najmanji zabilježen od strane satelita u posljednjih 37 godina.
Slika - NOAA
Ako želite znati više o tome poreklo globalnog zagrevanja, kliknite ovde.
