Zemljotresi su oduvijek bili jedan od najšokantnijih i najrazornijih prirodnih fenomena koje naša planeta može doživjeti. Kroz istoriju su ostavili neizbrisiv trag u životima mnogih ljudi. Njegovo proučavanje nam je omogućilo da razvijemo tehnike za mjerenje njegove veličine i bolje razumijevanje njegovog ponašanja. Ali koji je najjači potres ikada zabilježen?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, bitno je znati kako funkcioniraju skale za mjerenje potresa i koji faktori određuju snagu potresa. U ovom članku ćemo istražiti ključne koncepte, alate koji se koriste za njihovo mjerenje i neke od najrazornijih seizmičkih događaja koji su ikada pogodili Zemlju.
Kako nastaju zemljotresi?
Zemljotresi su uzrokovani iznenadnim oslobađanjem energija u zemljinoj kori zbog pomeranja tektonskih ploča. Kada se ove ploče pokreću, mogu stvoriti trenje i napetost koje, kada se oslobode, uzrokuju seizmički valovi koje se šire zemljom.
Postoji nekoliko tipova geoloških rasjeda kod kojih se ova pomjeranja mogu pojaviti:
- Normalne greške: Nastaju kada jedna ploča klizi prema dolje u odnosu na drugu.
- Obrnuti kvarovi: Dolazi do suprotnog kretanja, gdje se jedna ploča uzdiže iznad druge.
- Greške proklizavanja: Ovdje se ploče pomiču vodoravno jedna u odnosu na drugu.
Emblematičan slučaj je Falla de San Andrés u Kaliforniji, koja je kroz istoriju bila izvor brojnih zemljotresa.
Instrumenti za mjerenje potresa
Da bi kvantificirali snagu potresa, seizmolozi koriste različite alate i vage. Jedan od najvažnijih uređaja je seizmograf, koji snima vibracije tla i omogućava određivanje veličine događaja.
Osim seizmografa, koriste se i drugi komplementarni instrumenti kao što su:
- Akcelerometri: Oni mjere ubrzanje tla tokom zemljotresa.
- Napredni GPS sistemi: Oni detektuju pomake nastale pomeranjem ploča.
Ovi uređaji vam omogućavaju da dobijete tacni podaci kako bi bolje razumjeli ponašanje zemljotresa.
Vage za mjerenje potresa
Za klasifikaciju jačine potresa, razvijeni su različite skale:
Richterova skala
Napravljena 1935. od strane Charlesa Richtera, ova skala kvantificira magnitudu zemljotresa mjerenjem amplituda seizmičkih talasa na seizmografu. Zasnovan je na logaritamskoj skali, što znači da svaki cijeli broj predstavlja desetostruko povećanje oslobođene energije. Da bismo razumeli odnos sa istorijskim događajima, možemo pogledati kako su ovi veliki zemljotresi uticali na elastična svojstva kore, kao što je objašnjeno u promjene u elastičnosti kore nakon velikih potresa.
Moment Magnitude Scale
Ova moderna skala procjenjuje ukupan iznos oslobođena energija zemljotresom. Za razliku od Richterove skale, ona je preciznija za velike potrese i koristi se kao trenutni standard u seizmologiji. Istorija najsnažnijih potresa se također proučava kroz ovu skalu, kao u uticaj zemljotresa u Burmi.
Merkalijeva skala
Za razliku od prethodnih, Merkalijeva skala meri intenzitet zemljotresa zasnovanog na efektima koje ljudi percipiraju i strukturnim oštećenjima. Izražava se rimskim brojevima od I do XII, pri čemu je nivo I praktično neprimjetan, a XII podrazumijeva potpuno uništenje.
Najjači zemljotresi u istoriji
Tokom godina, dogodili su se razorni zemljotresi koji su promijenili geografiju i historiju mnogih regija. Neki od najupečatljivijih uključuju:
- Potres u Valdiviji, Čile (1960.): Sa magnitudom od 9.5, najjači je zabilježen. Izazvao je cunami koji je pogodio više zemalja na Pacifiku, a njegovo proučavanje je od suštinskog značaja za razumijevanje .
- Potres na Aljasci (1964.): Dosegla je magnitudu od 9.2 i izazvala velika klizišta i cunamije. Skala magnitude trenutka pomaže da se uporede.
- Zemljotres na Sumatri (2004.): Sa magnitudom od 9.1, izazvao je cunami koji je ostavio više od 230.000 žrtava, što ga čini jednim od najrazornijih u istoriji.
u Vulkani su također uticali na seizmičku aktivnost kroz istoriju, budući da erupcije mogu izazvati veoma intenzivne zemljotrese.
Kada bismo trebali biti zabrinuti zbog magnitude zemljotresa?
Ovisno o njihovoj jačini, potresi mogu proći neprimijećeni ili uzrokovati a masovno uništenje. Mogu se klasifikovati na sledeći način:
- Manje od 2.0: Nije primetno za ljude.
- Između 3.0. i 4.9. godine: Malo uočen, ali bez ozbiljnijih oštećenja.
- Od 5.0 do 6.9: Mogu uzrokovati strukturna oštećenja u slabim zgradama.
- Od 7.0 nadalje: Oštećenje je ozbiljno i zahvata široku oblast.
Počevši od magnitude većih od 8.0, zemljotresi imaju razornu snagu i mogu promijeniti geografiju pogođenih područja. Na primjer, the Naučnici predviđaju zemljotres u Nepalu pokazuje kako studije predviđanja pomažu u smanjenju njegovih efekata.
Zemljotresi su i dalje fascinantan, ali opasan prirodni fenomen. Razumijevanje kako funkcioniraju, kako se mjere i koji su bili najintenzivniji u istoriji pomaže nam da se bolje pripremimo za moguće buduće seizmičke događaje. Zahvaljujući nauci i tehnologiji, svakodnevno napredujemo u predviđanju i prevenciji ovih pojava koje su promijenile tok čovječanstva.
