More je neophodan element za nastanak meteoroloških fenomena, među kojima su uragani jedan od najvažnijih; Ne uzalud, oni se hrane toplinom vode. Obično ne razmišljamo o tome, ali živimo na plavoj planeti; Ili, pa, barem je to boja koju naše oči vide. Nije li uvijek plava? U nastavku ćemo Vam ponuditi odgovor na Vaše pitanje .
Voda u okeanima pokriva 71% planete Zemlje. Istražili smo samo 5%, ali mnogi od nas složit će se da je njegova boja plava. Ponekad tamnije, ponekad svjetlije. Sve će ovisiti o koncentraciji soli i vrsti života koji postoji na tom području. Dakle, najslađa voda bit će bistrija od najslanije, nešto što lako možemo vidjeti u Aljaskom zaljevu.
Ali, Zašto to mijenja tonalitet? Pa, razlog je taj morska voda upija dio obojenog zračenja koje čini bijelu svjetlost. U podne, na primjer, prvo apsorbira crveno, žuto ili narandžasto zračenje, dok se plavo zračenje reflektira. Dakle, boja se mijenja prema satima, nagibu i stepenu sunčeve svjetlosti; Pored prirode morskog dna kao što smo već spomenuli. Ako želite saznati više o promjeni boje okeana, možete se posavjetovati Kako klimatske promjene utiču na okean.
Naučno rečeno, voda je relativno bistra tečnost, ali njena boja je posledica načina na koji svetlost stupa u interakciju sa vodom i različitim elementima u njoj. Konkretno, što više organizmi i čestice što je više vode suspendovano, to će više varirati njena boja. Ali koji drugi faktori mogu uticati na ovu boju?
Faktori koji utječu na boju mora
Na boju okeana može uticati nekoliko faktora koje možemo klasifikovati na sledeći način:
- Hemijski sastav vode: Koncentracija soli i drugih minerala utiče na apsorpciju svjetlosti. Na primjer, područja s visokim salinitetom općenito imaju intenzivniju boju.
- morski život: Organizmi kao što je fitoplankton igraju ključnu ulogu u obojenju vode. U određenim periodima godine, kao što je povećana fotosintetska aktivnost, fitoplankton proizvodi više hlorofil, koji vodi može dati zelenkastu nijansu. Ovaj fenomen se takođe može čitati u kontekstu koralja i fitoplanktona.
- Vremenskim uvjetima: Sunčani, vedri dani mogu pojačati plavu boju, dok oblačni ili olujni dani mogu učiniti da voda više izgleda siva ili smeđa zbog sedimenta i čestica u vodi.
- dubina vode: Dublje vode su obično tamnije od površinskih, jer talasne dužine svetlosti se apsorbuju na različitim dubinama.
Jasan primjer kako morski život može utjecati na obojenost oceana može se vidjeti u slučaju fitoplanktona. Ovaj mali, iako mikroskopski, organizam je osnova morski lanac ishrane i direktno utiče na boju vode. Područja bogata fitoplanktonom obično izgledaju zelena, dok čistije, manje biološki aktivne vode često imaju plavkaste nijanse. Također možete istražiti više o koraljnih grebena i njen odnos sa ovim fenomenima.
Bijela svjetlost i njena interakcija s morskom vodom
Bijela svjetlost, koja je kombinacija svih boja u vidljivom spektru, stupa u interakciju s vodom na zanimljive načine. Kada dođe do vode, molekuli u ovoj tečnosti apsorbuju talasne dužine određenih boja. Duže talasne dužine, kao što su crvene, žute i narandžaste, se prvo apsorbuju, dok se plave boje, koje imaju kraće talasne dužine, reflektuju. To je ono što naše oči percipiraju kao boju mora, koje je uglavnom plavo. U ovom kontekstu, možete pročitati više o boje leda i njihov odnos sa vodom.
Ovaj fenomen je naglašen u zavisnosti od doba dana. Tokom izlaska i zalaska sunca, kada sunčeva svetlost prolazi kroz veći deo atmosfere, nijanse plavičasto može se intenzivirati, stvarajući iznenađujuće vizuelne spektakle na obalama. Za dublje razumijevanje, preporučujem da pročitate o krajnja situacija Velikog koraljnog grebena.
Utjecaj klimatskih promjena na obojenost okeana
Pored ovih prirodnih varijacija, klimatske promjene igraju značajnu ulogu u tome kako percipiramo boje oceana. Kao što je temperature okeana povećanje, uočena je promjena u distribuciji fitoplanktona, što zauzvrat utiče na obojenost vode. Sveobuhvatnu analizu možete pronaći na projekcije na grad Majami.
Studije su pokazale da visoke temperature mogu uzrokovati povećanje biomase fitoplanktona u nekim regijama, što rezultira zelenijom nijansom. To bi moglo značiti da dok voda ostaje plava u nekim područjima, drugi dijelovi okeana postaju zeleniji, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po morski život i zdravlje naših okeana. Ovaj fenomen se ogleda u nekoliko aspekata o kojima možete pročitati obojenost mora u različitim regionima.
Često ova promjena boje okeana može ukazivati na druge, ozbiljnije ekološke probleme, kao što je opadanje morski nutrijenti, koji su neophodni za život. Praćenje ovih promjena boje stoga postaje ključno sredstvo za razumijevanje zdravlja morskog ekosistema. Praćenje ovih trendova je takođe od vitalnog značaja efekat staklene bašte.
Utjecaj sedimenata i zagađivača na boju mora
Pored morskog života i klimatskih promjena, sedimenti u vodi također mogu utjecati na boju mora. Rijeke koje se ulivaju u okean mogu nositi materijale kao što su glina, pijesak i drugi sedimenti koji mijenjaju bistrinu vode, uzrokujući promjenu njene boje. Možete saznati više o tome kako ovi elementi djeluju u okruženju čitajući o tome hemijske promene u materiji.
S druge strane, zagađenje također igra značajnu ulogu. Štetne alge, koje se mogu razmnožavati zbog viška nutrijenata dobivenih poljoprivrednim i urbanim aktivnostima, mogu dovesti do takozvanih crvene plime. Ove plime ne samo da mijenjaju boju vode, već predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje i morski život. Ova tema je usko povezana koralni grebeni u Japanu.
Monitoring i studije o boji mora
Nedavne studije koje je vodio MIT i druge institucije pokazale su da je više od 56% površine okeana doživjelo promjenu boje zbog ljudskog utjecaja i klimatskih promjena. Upotreba satelita omogućila je naučnicima da izmjere količinu svjetlosti koja zrači iz okeana i atmosfere, dajući nam jasniju sliku ovih promjena. Za sveobuhvatniji pregled možete se obratiti plavih jezera na Antarktiku.
Važno je naglasiti da, iako ove promjene možda nisu očigledne, one imaju dubok utjecaj na morske ekosisteme i zajednice koje o njima zavise. Stoga, kontinuirano praćenje boje oceana ne samo da nam pomaže u promatranju estetskih promjena, već postaje i vitalno oruđe za očuvanje morskog okoliša.
Analiziranje načina na koji se fitoplankton okuplja i kako utiče na boju okeana može dati naznake za razumijevanje kako se morske zajednice transformiraju i, na kraju, kako ove promjene utječu na živote ljudi koji zavise od zdravlja naših okeana.
