Klimatske promjene bile su pojava prisutna kroz historiju naše planete, ali se ona s kojom se trenutno suočavamo intenzivirala uglavnom zbog ljudska aktivnost. Kako svjetska populacija nastavlja rasti, raste i potražnja za resursima kao što su hrana, stanovanje i energija. Ovo povećanje potražnje ima značajan uticaj na klimu našeg doma, planete Zemlje. Kao rezultat toga, doživljavamo ubrzano globalno zagrijavanje, što doprinosi topljenju glečera i, zauzvrat, uzrokuje stalni porast nivoa mora.
Kada su ljudi počeli da utiču na klimu?
Nedavne studije pokazuju da je ljudski uticaj na klimu počeo mnogo ranije nego što se mislilo. Prema studiji koju je objavio Američka geofizička unija, problem visokih temperatura se od godine povezuje sa klimatskim promjenama 1937. Od tada je dokumentovano nekoliko kritičnih godina, kao što su 1940., 1941., 1943.-1944., 1980.-1981., 1987.-1988., 1990., 1995., 1997.-1998., 2010. i 2014. godine, u kojima su zabilježene neuobičajeno visoke temperature.
Istraživači su otkrili da je široka upotreba industrijskih aerosola djelomično prikrila utjecaj ljudi na klimu, jer ovi aerosoli imaju hlađenje. Međutim, promatranje raznih meteoroloških pojava koje prevazilaze prirodnu varijabilnost dovelo je do zaključka da su u proteklih šest godina oboreni brojni rekordi, posebno u regijama poput Australije, koja je manje pod utjecajem koncentracija aerosola.
Nestanak aerosola u atmosferi doveo je do povratka zatopljenja. Ovaj efekat je očigledan u oblastima kao što su Centralna Evropa, Sjedinjene Američke Države, Istočna Azija i Australija, gde je primećeno značajno povećanje temperatura. Osim Australije, gdje 70-ih nije bilo perioda hlađenja, u ostatku spomenutih područja došlo je do pada temperature koji se može pripisati aerosolima.
Važno je zapamtiti da se klimatske promjene ne manifestiraju samo kroz porast temperatura. Takođe utiče na Biodiversidad, u dostupnost vodnih resursa i ravnoteža ekosistema, što prirodu dovodi u stanje krize. Drastične promjene se vide u obrascima migracije životinja, cvjetanju biljaka i drugim prirodnim fenomenima.
Ljudski utjecaj na klimatske promjene
Ljudski uticaj na klimu je tema naučne debate decenijama. Industrijska djelatnost, upotreba fosilnih goriva i krčenje šuma samo su neke od praksi koje su doprinijele povećanju stakleničkih plinova, kao što su ugljični dioksid (CO2) i metan (CH4). Ovo povećanje koncentracije ovih gasova u atmosferi dovelo je do pojačanog efekta staklene bašte, uzrokujući globalno zagrevanje koje dovodi u opasnost stabilnost ekosistema. Možete pročitati više o tome kako Krčenje šuma doprinosi globalnom zagrijavanju u našem konkretnom članku.
Na primjer, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) je ustvrdio da su ljudske aktivnosti odgovorne za kontinuirani porast globalne prosječne temperature od 1950-ih, posebno, IPCC je naglasio da se temperaturne razlike između godišnjih doba sužavaju, što je jasan znak klimatskih promjena.
Studija istraživača sa Instituta za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka zaključila je da je ljudski uticaj na klimu počeo mnogo ranije nego što se ranije znalo. Ova studija pokazuje da su se sezonske razlike u temperaturi značajno smanjile od kasnog 19. stoljeća, što sugerira da je ljudski utjecaj na klimu stariji nego što se ranije mislilo.
Efekat gasova staklene bašte
Gasovi staklene bašte, kao što su CO2, metan i dušikov oksid, ključni su za razumijevanje klimatskih promjena. Ovi plinovi su odgovorni za zadržavanje topline u atmosferi, što uzrokuje povećanje globalne temperature. Unatoč tome što su bitne za život, emisije uzrokovane ljudima značajno su povećale njihovu koncentraciju u atmosferi, ubrzavajući globalno zagrijavanje.
- Ugljični dioksid (CO2): Ovaj plin je jedan od glavnih uzroka globalnog zagrijavanja. Ljudske aktivnosti, posebno spaljivanje fosilnih goriva, povećale su njihov nivo za a 50% od industrijske revolucije.
- Metan (CH4): Iako je u manjem obilju, mnogo je snažniji staklenički plin od CO2. Nastaje poljoprivrednim aktivnostima i razgradnjom organski materijal.
- azotni oksid (N2O): Ovaj plin se proizvodi uglavnom poljoprivrednim postupcima i povećao se a 18% u poslednjih sto godina.
- Klorofluorougljenici (CFC): Iako je njihova upotreba značajno smanjena zahvaljujući Montrealskom protokolu, ova industrijska jedinjenja izazvala su ozbiljnu štetu okeanskom sloju. ozon.
Kako čovječanstvo nastavlja da emituje gasove staklene bašte u atmosferu, očekuje se da će temperature nastaviti rasti. Naučnici upozoravaju da bismo se bez drastične akcije mogli suočiti s povećanjem između 1,5 i 4 stepena Celzijusa do kraja ovog veka, što bi imalo razorne posledice ne samo po životnu sredinu, već i po zdravlje ljudi i globalnu ekonomiju. Ako želite bolje razumjeti ove projekcije i njihove implikacije, pogledajte našu analizu na koliko će dugo trajati trenutne klimatske promjene.
Posljedice klimatskih promjena
Efekti klimatskih promjena su raznoliki i manifestiraju se kroz pojave kao što su porast nivoa mora, ekstremni vremenski događaji kao što su uragani i suše, te gubitak biodiverziteta. Najranjivije populacije na planeti su one koje najviše pate od ovih posljedica, kao i ekosistemi koji su u opasnosti zbog gubitka staništa i promjene u lancima ishrane.
Među najuočljivijim posljedicama su:
- Porast nivoa mora: Otapanje glečera i porast temperature okeana uzrokuju porast nivoa mora, prijeteći obalnim zajednicama i morskim ekosistemima.
- Ekstremni vremenski događaji: Došlo je do povećanja učestalosti i intenziteta pojava kao što su uragani, toplotni talasi i suše, koji utiču i na poljoprivredu i na infrastrukturu.
- Gubitak biodiverziteta: Mnoge vrste su prisiljene da se brzo prilagode promjenama u svom staništu ili migriraju u nova područja, dok su druge u opasnosti od izumiranja.
- Uticaj na ljudsko zdravlje: Klimatske promjene doprinose porastu bolesti, posebno u ranjivim populacijama, te su povezane sa porastom zdravstvenih problema. respiratorni y kardiovaskularni.
Važan aspekt koji treba uzeti u obzir je da klimatske promjene nisu problem koji pogađa samo buduće generacije; Efekti su trenutni i mogu se uočiti u različitim geografskim područjima i privrednim sektorima. Međutim, kolektivno djelovanje i provedba održivih politika mogu ublažiti neke od ovih posljedica. Da biste saznali više o trenutnim pravilima, možete pročitati naš članak na samit o klimatskim promjenama, COP29.
