Ljudi, kao i svi sisari, sposobni smo regulirati tjelesnu temperaturu zahvaljujući hipotalamusu, koji je dio mozga smješten u mozgu i radi na sličan način kao i termostat: kada je temperatura kuće viša od zadate vrijednosti, zaustavlja grijanje da bi je smanjila.
La toplotni osjećaj Odnosi se na percepciju hladnoće ili vrućine koju doživljavamo i određena je kombinacijom meteoroloških parametara, kao što su temperatura zraka, vlažnost i brzina vjetra. Da bismo bolje razumjeli kako se izračunava, bitno je napomenuti da nećemo osjetiti istu toplinu u danu kada termometar pokazuje 35°C i vjetar duva brzinom od 20 kilometara na sat kao drugog dana sa istom temperaturom, ali bez vjetra. To je zato što je sloj zraka poznat kao granični sloj koncentrisan oko cijelog tijela. Što je ovaj sloj tanji zbog djelovanja vjetra, to je veći gubitak topline.
Naša prosečna telesna temperatura je 37 stepeni Celzijusa. Međutim, prema različitim studijama, Možemo izdržati temperature do 55 stepeni u uslovima niske vlažnosti., ili čak više temperature u sredinama sa smanjenom vlažnošću. Dobar primjer su saune, gdje temperature mogu doseći i do 100 stepeni, a ljudi koji tamo odu često odlaze na svoje noge nakon završetka toplinskih seansi.
Sada, Ako je vlaga visoka ili veoma visoka, suočavamo se sa ozbiljnim problemima.. Na primjer, u uvjetima vlažnosti od 100%, mogli smo podnijeti 45 stepeni samo nekoliko minuta, jer bi se vodena para počela kondenzirati u našim plućima, što bi se moglo pokazati smrtonosnim.
Kako se mjeri hladnoća vjetra? Grupa kanadskih i američkih naučnika je 2001. godine razvila konačnu formulu za njeno izračunavanje, dobijenu eksperimentima u kojima su mlazovi vazduha različitih temperatura i intenziteta vetra nanošeni na kožu i posmatrani gubici toplote. Formula je sljedeća:
Tst = 13.112 + 0.6215 Ta – 11.37 V0.16 + 0.3965 Ta V0.16
Ova formula nam omogućava da izračunamo da bi, na primjer, sa temperaturom od 10ºC i vjetrom koji duva brzinom od 50 km/h, toplinski osjećaj bio -2ºC. Stoga je mnogo zanimljivije obratiti pažnju na reakcije našeg tijela nego na ono što pokazuje termometar kada odlučujemo koju odjeću obući.
Da bismo ovo bolje razumjeli, hajde da razložimo neke važne aspekte hladnoće vjetrom, uključujući njen utjecaj na zdravlje i odnos prema različitim vremenskim pojavama.
Hladnoća vjetra i zdravlje
Hladnoća vjetra značajno utječe na naše zdravstvene i sigurnosne odluke. U ekstremno hladnim uslovima, kao što je zima, jak vetar može pojačati osećaj hladnoće, pa se dan sa temperaturom od 0ºC čini kao -6ºC ako vetar duva brzinom od 25 km/h. Ovo smanjenje percipirane temperature može uzrokovati promrzline nakon dužeg izlaganja bez odgovarajuće odjeće.
S druge strane, u vrućim i vlažnim klimama, ljudsko tijelo ima poteškoća sa hlađenjem. Znojenje, primarni način hlađenja tijela, postaje manje efikasan pri visokoj vlažnosti, što može dovesti do toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara, stanja koja su potencijalno opasna po život ako se ne leče pravilno. U tom smislu, važno je konsultovati različite metode izračunati hladnoću vjetra i na taj način spriječiti svaki rizik.
Formule za izračunavanje toplinskog osjećaja
Postoje različite formule koje primjenjuju različite meteorološke agencije za izračunavanje toplinskog osjećaja. Steadmanova formula koja se široko koristi uzima u obzir temperaturu zraka, relativnu vlažnost i brzinu vjetra, pružajući precizniju procjenu kakav je zapravo osjećaj. U nastavku predstavljam Steadmanovu formulu i njen kontekst:
TOčigledno(°C) = 33 + (Tzrak – 33) * (0.474 + 0.454√(v) – 0.0454.v)
Gdje Tzrak je temperatura zraka, a v je brzina vjetra. Da biste saznali više o različitim metodama izračunavanja, možete pogledati ovaj članak kako se izračunava hladnoća vjetra. Nadalje, zanimljivo je uporediti podatke o hladnoća vjetra kada pada snijeg, jer uslovi mogu značajno varirati.
Takođe je važno napomenuti kako varijacije u vremenskim prilikama mogu uticati na ovu vrijednost, tj hladnoća vjetra tokom naglog zahlađenja može biti mnogo intenzivnije nego u drugim situacijama.
Važnost uzimanja u obzir toplinskog osjećaja
Kada planirate aktivnosti na otvorenom, ključno je uzeti u obzir hladnoću vjetra, a ne samo temperaturu termometra. Na primjer, na dan kada je temperatura 30°C i relativna vlažnost 70%, hladnoća vjetra može se osjećati kao 36°C, što uzrokuje da se osoba odluči drugačije obući, piti više tekućine ili čak izbjegavati naporne aktivnosti na otvorenom.
Zapravo, u situacijama ekstremne vrućine, kao što je u najgori toplotni talas u Šangaju, toplinski osjećaj može biti kritičan za javno zdravlje. Takođe je relevantno za radne sektore u kojima ekstremni uslovi mogu uticati na učinak i zdravlje radnika. Stoga je znanje kako izračunati hladnoću vjetra ključno za osiguravanje odgovarajućih i učinkovitih mjera sigurnosti. U tom smislu, možete čitati o aplikacije koje vam pomažu u razumijevanju vremena u realnom vremenu
Praktični saveti
Da biste ublažili štetne posljedice hladnoće vjetra, evo nekoliko praktičnih savjeta:
- Provjerite informacije o vremenu: Praćenje vremenske prognoze može vam pomoći da bolje planirate svoje dnevne aktivnosti.
- Obucite se prikladno: Nosite odjeću primjerenu vremenu, koja omogućava prozračnost tokom vrućih dana ili pruža toplinu u hladnim danima.
- Hidratacija: Pijenje puno vode, posebno u vrućim i vlažnim klimama, od vitalnog je značaja za zdravlje.
- Izbjegavajte teške fizičke aktivnosti: Naročito po dnevnim vrućinama, jer je tijelo već pod stresom zbog visokih temperatura.
Znati kako izračunati hladnoću vjetra nije korisno samo za svakodnevne odluke, već je i vitalni aspekt spremnosti za hitne slučajeve i ekstremne vremenske prilike. Pravilno razumijevanje percepcije ljudskog tijela o hladnoći i vrućini može nam pomoći da izbjegnemo opasne situacije koje ugrožavaju naše zdravlje.
Nadalje, zanimljivo je primijetiti kako su posljednjih godina zabilježeni ekstremni slučajevi, poput onog od 54 stepena Celzijusa u Iranu, koji naglašavaju važnost informisanosti o klimi i njenim efektima.
Istraživanja se nastavljaju i uvijek je vrijedno nastaviti se educirati o tome kako vrijeme utječe na naše živote. Svakim novim istraživanjem potvrđuje se da je način na koji svakodnevno doživljavamo vrijeme daleko složeniji nego što često mislimo. Informiranje o hladnoći od vjetra ne samo da nam pomaže da se bolje prilagodimo vremenskim prilikama, već može biti i ključ da ostanemo sigurni i zdravi u svakom trenutku.
