Kada koralji izgube svoje svijetle nijanse i postanu bijeli, oni doživljavaju izbjeljivanje. Međutim, ovaj fenomen nije samo zbog gubitka boje. Koralji su prirodno šareni zbog prisustva malih algi zvanih zooxanthellae koje se nalaze unutar korala. Mnogi ljudi se pitaju kako spasiti korale pod stresom i šta mogu učiniti da doprinesu poboljšanju.
U ovom članku ćemo vam reći kako spasiti korale pod toplinskim stresom i posljedice izbjeljivanja koralja.
Šta uzrokuje izbjeljivanje koralja?
Alge i koralji imaju uzajamni odnos, što znači da jedni drugima pomažu da prežive. Međutim, ako se temperatura okeana promijeni, na primjer ako postane previše toplo, koralji postaju pod stresom i oslobađaju alge. Kako alge izbijaju, koralji blijedi dok ne izgledaju izbijeljeni. Ako temperatura nastavi rasti, koralji više neće dozvoliti da se alge vrate i uginut će.
Izbjeljivanje koralja je uglavnom uzrokovano klimatskim promjenama, koje uzrokuju povećanje temperature planete i, posljedično, toplije oceane. Čak i skromno povećanje temperature vode za dva stepena može uzrokovati da koralji protjeraju svoje alge. Povrh toga, koralji mogu pretrpjeti izbjeljivanje i na druge načine, kao što su ekstremno niske plime, zagađenje ili pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Zabrinutost oko izbjeljivanja koralja je višestruka. Izbjeljivanje koraljnog grebena nastaje kada se poremeti simbiotski odnos između koralja i algi koje žive na njemu, što uzrokuje da koralj izbaci alge i pobijeli. Ovaj proces mogu potaknuti različiti stresori, uključujući porast temperature mora, zagađenje, prekomjerni ribolov i zakiseljavanje oceana. Nadalje, važno je naglasiti da Globalno zagrijavanje dovodi havajske korale u opasnost i drugi morski ekosistemi.
Izbjeljivanje koralja ne ugrožava samo opstanak koralja, već i negativno utječe na morski ekosistem u cjelini, jer koralni grebeni pružaju stanište i utočište brojnim vrstama riba i drugih morskih životinja. Bez zdravih koraljnih grebena, biodiverzitet okeana i egzistencija onih koji zavise od njega su u opasnosti.
Pitanje izbjeljivanja koralja je razlog za zabrinutost jer smrt koralja često uzrokuje nepovratnu štetu grebenima. Čak i ako neki koralji uspiju preživjeti, njihova sposobnost reprodukcije je ozbiljno ugrožena. Ovo predstavlja značajnu prijetnju ekosistemima grebena koji podržavaju ljudske i životinjske populacije i koji su trenutno u opadanju.
Studije o izbjeljivanju koralja
Fenomen izbjeljivanja nije činjenica koja postoji izolovano. Nedavne studije Nacionalne uprave za okeane i atmosferu otkrivaju da je od 2014. do 2017. nevjerojatnih 75% tropskih koraljnih grebena lociranih širom svijeta bilo izloženo temperaturama dovoljno visokim da izazovu izbjeljivanje koralja. Za 30% ovih grebena, toplotni stres je bio dovoljno ozbiljan da izazove smrt koralja. Ovo je dovelo do hitne potrebe za rješenjima o tome kako spasiti korale pod stresom, s obzirom na to da je utjecaj izbjeljivanja koralja na divlje životinje predmet velike zabrinutosti.
Izbjeljivanje koralja može imati značajne posljedice za ekosisteme koji o njemu zavise. Gubitak koralja može dovesti do smanjenja populacije riba i drugih morskih životinja koje o njima ovise za hranu i sklonište. Štaviše, gubitak koralja može imati talasasti efekat u lancu ishrane, utičući na najveće grabežljivce ekosistema. Rješavanje problema izbjeljivanja koralja i njegovog utjecaja na divlje životinje ključno je za očuvanje ravnoteže naših okeana.
Poznato je da su koralni grebeni planete među najraznovrsnijim ekosistemima koji postoje. Mnoštvo morskih životinja ovisi o postojanju ovih grebena, kao npr razne vrste morskih kornjača, riba, rakova, škampa, meduza, morskih ptica, morskih zvijezda i mnoge druge. Ovi koraljni grebeni nude ovim stvorenjima sigurno utočište, leglo za razmnožavanje i utočište od predatora. Osim toga, oni igraju ključnu ulogu u lancu ishrane okeana tako što obezbjeđuju hranu za druge organizme. Međutim, kako se ovi ekosistemi grebena raspadaju, već ranjive vrste mogu biti gurnute na rub izumiranja.
Negativni uticaji na životnu sredinu
Efekti izbjeljivanja koralja na ljude su značajni. Kada koraljni grebeni dožive izbjeljivanje, to utiče na obilje i raznolikost morskog života od kojeg ljudi ovise za život. osim toga, Koraljni grebeni se često nazivaju "tropskim kišnim šumama mora" zbog njihove biološke raznolikosti., što ih čini popularnom turističkom destinacijom. Kada su koraljni grebeni oštećeni, to šteti turističkoj industriji i ekonomijama zajednica koje o tome zavise.
Konačno, koralni grebeni predstavljaju prirodnu barijeru protiv oluja i erozije, štiteći obalna područja i ljude koji tamo žive. Kada koraljni grebeni oslabe, ne mogu obavljati ovu vitalnu funkciju, ostavljajući ljude ranjivijim na prirodne katastrofe.
Posljedice izbjeljivanja koralja su široke i utječu ne samo na život, već i na sigurnost hrane. Koraljni grebeni djeluju kao prirodne barijere, ublažavanje uticaja oluja i plime i oseke, čime se štite obalne zajednice. U nedostatku koralja, oslanjamo se na skupe vještačke nasipe koji su manje efikasni i štetni po okolinu. Gubitak koralja također pogoršava krizu prekomjernog izlova, remeti lanac ishrane i lišava nekoliko vrsta riba i rakova. Ovaj gubitak ima ozbiljne implikacije za one čiji život i primarni izvor proteina zavise od ovih životinja. Nadalje, jasno je kako se Klimatske promjene utiču na plodnost koralja kao cjelina.
Konačno, turistička industrija koja napreduje oko koraljnih grebena stvara milijarde dolara i podržava hiljade radnih mjesta. Odsustvo živopisnih koraljnih grebena sve ovo dovodi u opasnost.
Kako spasiti korale pod stresom
Gubitak svih koralja zbog izbjeljivanja nije neizbježna sudbina, ali moramo odmah poduzeti mjere kako bismo osigurali da buduće generacije i dalje mogu uživati u ovim veličanstvenim stvorenjima. Čak i male svakodnevne radnje mogu pomoći u ublažavanju štete na koraljnim grebenima, kao što je smanjenje oticanja gnojiva i oborinskih voda ili suzdržavanje od upotrebe herbicida i pesticida. Međutim, ako zaista želimo riješiti problem izbjeljivanja koralja, Moramo se direktno suočiti s pitanjem klimatskih promjena.
To znači poduzimanje sveobuhvatne i hitne akcije na globalnoj razini za smanjenje emisija. U tu svrhu, moramo aktivno raditi na zaustavljanju krčenja šuma, pomažući preduzećima, potrošačima i gradovima da naprave tranziciju. na obnovljivu energiju i ohrabrivanje vlada da usvoje klimatski pametne politike. Svaki trud se računa i bitno je uzeti u obzir da Veliki koralni greben je u terminalnoj situaciji. Na svakom od nas je da danas preduzmemo akciju i spriječimo da izbjeljivanje koralja postane nepovratna tragedija.
