Do sada smo ovog ljeta već iskusili dva toplotna vala. The Zadnja Ostavio nam je temperature čak 46,9 ° C u opservatoriji u Cordobi ili 45 ° C u Éciji (Sevilla). Ali ne samo da u Španiji živa dostiže ekstremne vrijednosti, već i u drugim dijelovima svijeta. Na primjer, u Kaliforniji, u Dolini smrti bilo je nevjerovatnih 56,7ºC.
Sve u svemu, a uzimajući u obzir da se planeta zagrijava, moglo bi se zapitati koja je maksimalna temperatura koju ljudi mogu podnijeti. Hajde da to znamo.
Vrijednosti koje pokazuju termometri su temperatura zraka u tom trenutku. Iako je možda teško povjerovati, termometri koje nalazimo na ulicama ne pokazuju prave vrijednosti. Zato što su na suncu, bez ikakve kontrole. Ponekad mogu dati razlike do 25 stepeni Celzijusa s onima meteorološke opservatorije, stoga je vrlo preporučljivo izbjegavati brigu o njima i potražiti informacije koje nam treba u opservatorijama ili, još bolje, u našim Meteorološka stanica.
Ali jesmo li u stanju izdržati tako visoke temperature? Pa, ovisi. Prema raznolike studije, ljudi imaju graničnu temperaturu od 55 stepeni sa normalnom vlagom, a mogao bi biti i veći ako je vlažnost niska. Razlog je taj što ako je zrak izuzetno vlažan, vodena para se može kondenzirati u plućima, uzrokujući oštećenje respiratornih enzima. Nije iznenađujuće da mnogi od njih fatalni incidenti koji se javljaju tokom toplotnih talasa uzrokovani su termički stres, bilo da su danima ili sedmicama izloženi dugim periodima umjerene vrućine (30-35ºC), a ne toliko do maksimalnih vrijednosti koje se mogu zabilježiti. Ako je 40 stepeni ili više i ne hidrirate, lako možete dobiti a toplotni udar.
Ipak, najbolje što možemo je da ostanemo hladni.
Nauka koja stoji iza maksimalne podnošljive temperature
Nedavno istraživanje koje su objavili istraživači sa Univerziteta Roehampton u Londonu otkrilo je da je granica na kojoj više nismo u mogućnosti regulisati svoju tjelesnu temperaturu između 40 i 50 stepeni Celzijusa. Ovo je ključno u vrijeme kada planeta doživljava ekstremnije temperature zbog klimatskih promjena, ostavljajući nas podložnima ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Da bismo bolje razumjeli ovaj uticaj, možemo pogledati kako vremenske prilike mogu uticati našeg ukupnog zdravlja.
Istraživanja pokazuju da kada su temperature iznad 40 stepeni, naša sposobnost da ohladimo tijelo putem mehanizama kao što je znojenje je ozbiljno ugrožena, što može dovesti do brzog povećanja unutrašnje temperature.
Profesor Lewis Halsey, glavni istraživač ove studije, ukazao je da termički stres izaziva simptome kao što su zbunjenost, vrtoglavica, mučnina, glavobolja i nesvjestica. U stvari, neki maratonci mogu da izdrže temperaturu srca i do 42 stepena, ali i dalje mogu da izdrže stres ako su pravilno obučeni. Ovo se odnosi na temperaturni rekordi koji su zabilježeni kroz historiju u različitim kontekstima.
Međutim, realnost je da nisu svi tako otporni. Postoje ranjive grupe, poput novorođenčadi i starijih osoba, čiji se kardiovaskularni sistem sporije prilagođava ekstremnim temperaturama.
Ekstremne temperature i njihov uticaj na zdravlje
Kako temperatura raste, sposobnost tijela da reguliše svoju temperaturu je također ugrožena. Ovo može dovesti do a efekat vodopada, gdje nastaju kritični zdravstveni problemi. Produžena izloženost temperaturama od 41 stepen ili više Može rezultirati respiratorna insuficijencija i problemi sa srcem, koji mogu biti i fatalni. Ovaj scenario postaje više zabrinjavajući kada se to uzme u obzir čak i blagi porast temperature može pogoršati vremenske uslove i njihov uticaj na zdravlje.
Mehanizmi koje ljudsko tijelo mora ublažiti toplinom uključuju znoj y proširiti krvne sudove, što zahtijeva značajnu količinu energije. Međutim, kada su vanjske temperature previsoke, tijelo počinje da se bori da svoju unutrašnju temperaturu održi u sigurnim granicama.
Istraživanja su pokazala da, počevši od prekoračenja temperatura 55 stepeni Celzijusa, rizik od oštećenja vitalnih organa se dramatično povećava. Ako temperatura okoline dostigne 60 stepeni, tijelo može ući u kritično stanje koje može dovesti do smrti u roku od nekoliko minuta. Alarmantno je to pomisliti klimatska promjena vjerovatnoća ovih ekstremnih događaja raste.
Neophodno je biti oprezan na simptome toplotni udar. To može uključivati: crvenu i vruću kožu, zbunjenost, vrtoglavicu, glavobolju, ubrzan i slab puls. Ako se ovi simptomi pojave, treba hitno potražiti medicinsku pomoć, a oboljeloj osobi treba dati hladno mjesto i vodu.
Preporuke za preživljavanje ekstremnih vrućina
Kako biste izbjegli rizike po zdravlje tokom toplinskih valova, evo nekoliko praktičnih savjeta:
- Održavajte adekvatnu hidrataciju: Neophodno je da pijete dovoljno vode tokom dana, čak i ako ne osećate žeđ. Također biste trebali izbjegavati alkoholna, kofeinska i slatka pića, jer mogu doprinijeti dehidraciji.
- Ostanite na hladnim mjestima: Kad god su temperature veoma visoke, potražite sklonište na hladnim mjestima. Ako imate pristup klima-uređaju, koristite ga; Ako ne, trgovački centri ili biblioteke mogu biti osvježavajuće alternative. U tom smislu, zanimljivo je posmatrati kako na mestima kao Mallorca, preduzimaju se mjere za suzbijanje ekstremnih vrućina.
- Ograničite izlaganje suncu: Izbjegavajte aktivnosti na otvorenom u najtoplijim satima dana, po mogućnosti između 10 i 4 sati
- Vodite računa o ugroženim osobama: Pobrinite se da djeca, starije osobe i osobe sa zdravstvenim problemima budu dobro hidrirane i hladne. Provjerite porodicu i komšije koji mogu biti ugroženi tokom toplinskih talasa.
Zapamtite da toplotni udar Češći su zbog dužeg izlaganja umjerenim temperaturama, a ne nužno trenutnim ekstremnim vrućinama.
Izlaganje ekstremnoj vrućini nije samo fizička opasnost, već može utjecati i na naše mentalno i emocionalno stanje. Stoga je u vrijeme ekstremnih temperatura od vitalnog značaja zadržati proaktivan pristup našem zdravlju i dobrobiti. Osluškivanje našeg tijela i brzo reagiranje na sve znakove toplotnog stresa je od suštinskog značaja kako bismo izbjegli ozbiljne komplikacije.
U sve toplijem svijetu, ključno je razumjeti naše granice kao ljudskih bića i kako ekstremna vrućina utječe na naše zdravlje. Pravilna priprema i svijest omogućit će nam da se bolje suočimo sa ovim sve češćim izazovima u našoj klimatskoj stvarnosti.
