Živimo u svijetu gdje su klime izuzetno raznolike. Od umjerenih regija do tople i hladne klime, pa čak i područja s mikroklimom gdje temperature možda ne odgovaraju očekivanim ovisno o njihovom geografskom položaju, to je fascinantan fenomen. Jasan primjer je Antarktik, gdje je hladnoća preplavljena, ili mjesto koje nosi titulu najtoplije mjesto na planeti.
El Lut Desert, koji se nalazi u Iranu, mjesto je na koje ne biste trebali ići ako ne podnosite dobro vrućinu. Prema istraživanju od NASA, temperature u ovoj regiji mogu lako dostići 50 stepeni Celzijusa, čak i više! U poređenju sa vrućinama regiona na jugu Španije, gde su temperature oko 40 do 45 stepeni, povećanje od još 5 stepeni može biti ogromno. Kao da je neko uključio grijalicu u već toplom prostoru, pravi izazov za svako živo biće.
Ono što je još više iznenađujuće je da je najviša temperatura ikada zabilježena u pustinji Lut bila 70.7ºC. Sa takvim nivoima toplote, život praktično ne postoji; Ljudi su mogli izdržati ovakva okruženja samo nekoliko minuta prije nego što se suoče sa otkazom organa, a flora i fauna su potpuno odsutne u tim ekstremnim okruženjima.
Ljeto u ovoj regiji postaje posebno teško. Iako vlažnost gotovo da i ne postoji, tamne stijene Pustinjske biljke imaju veliki kapacitet da apsorbuju toplotu, što omogućava da temperature rastu. Ovi uslovi su toliko opasni da ako se odlučite za posjetu, čak i zimi, uvijek treba ponijeti vodu i kremu za sunčanje kako biste spriječili iscrpljenost od vrućine.
Poređenje sa drugim vrućim tačkama
Čak i sa impresivnim rekordom pustinje Lut, to nije jedino mjesto na listi najtoplijih na planeti. Postoji nekoliko regija koje su prevazišle ekstremne temperature i koje su bile u fokusu različitih studija organizacija kao što su Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Dolina smrti, Kalifornija
Ovo mjesto je odavno poznato kao najtoplije na svijetu, sa rekordom 56,7 ºC u Furnace Creeku, zabilježeno u julu 1913. Godine 2023. maksimalna temperatura od 53,3 ° C. Ovu dolinu, koja se nalazi 86 metara ispod nivoa mora, odlikuje ekstremna klima, pod uticajem geografskih uslova koji oni zadržavaju vreli vazduh.
Pustinja Sahara
U Sahari, grad Ouargla zabilježio je maksimalne temperature do 55 ° C u julu 2018. Ova pustinja, koja je najveća na svijetu, takođe se suočava sa teškim uslovima sa vrlo malo padavina, što otežava život.
Pustinja Sonora, Meksiko
Ova pustinja je poznata i po dostizanju ekstremnih temperatura. Godine 2023. NASA-in satelit je otkrio površinsku temperaturu od 80,8 ° C, nadmašujući mnoge svoje konkurente. Kombinacija klimatskih promjena i pojava kao npr El Niño su pojačali ove uslove, čineći ekstremne temperature češćima u regionu.
Uzroci ekstremne vrućine
Visoke temperature u ovim regijama uzrokovane su nizom faktora uključujući:
- Geografija: Nisko ležeća područja imaju tendenciju da budu toplija zbog višeg atmosferskog pritiska, što povećava temperaturu zraka.
- Topografija: Planine u blizini ovih pustinja stvaraju barijeru koja zadržava vrući zrak, što doprinosi intenziviranju temperatura.
- niska vlažnost: Niska vlažnost i vedro nebo omogućavaju da se sunčevo zračenje apsorbira direktno u tlo, dodatno podižući temperaturu na površini.
- Aridno tlo: Tla u ovim regijama imaju veliki kapacitet za skladištenje i brzo oslobađanje toplote, što pojačava temperature tokom dana.
Tehnologije mjerenja temperature
Trenutni način mjerenja temperature značajno je uznapredovao u odnosu na upotrebu živinih termometara. SMO i druge stanice koriste mjerenja na zemlji i na satelitu, koristeći infracrvene kamere za skeniranje Zemljine površine. Ova metoda omogućava praćenje opasnih područja bez potrebe za direktnim prisustvom ljudi, što je neophodno u takvim negostoljubivim sredinama.
Mjerenja temperature su podijeljena u dvije kategorije:
- temperatura zraka: Ovaj parametar mjeri toplinu sadržanu u zraku u datom području. Točnije je u određivanju gdje su najviše temperature na svijetu.
- Temperatura površine: Iako može značajno varirati, on je relevantan za procjenu dostupnosti podzemnih voda i poljoprivrednog potencijala regije.
Utjecaj na ljudski život i prirodu
Ekstremne vrućine imaju značajan uticaj na život ljudi i ekosisteme. Visoke temperature utiču ne samo na javno zdravlje, već i na poljoprivredu i biodiverzitet u područjima podložnim vrućini. U regijama poput New Delhija, koje su također zabilježile visoke temperature, toplotni talasi su odgovorni za višestruke smrtne slučajeve među stanovništvom.
Prilagođavanje ovim ekstremnim uslovima je od vitalnog značaja. Zajednice u toplim regijama moraju implementirati strategije ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja, uključujući:
- Efikasno korištenje vode i tehnologije hlađenja u kući.
- Urbanističko planiranje koje minimizira efekat toplotnog ostrva.
- Edukacija o rizicima od ekstremne vrućine i javnog zdravlja.
Sve više nam klimatski fenomeni i temperaturni rekordi pokazuju da se planeta mijenja. Kako se globalno zagrijavanje sve više povećava, ne samo u pustinjama već i širom svijeta, ključno je poduzeti korake da se prilagodimo ovoj novoj stvarnosti. I prirodni faktori i ljudski utjecaji u konačnici određuju kako i gdje se doživljavaju ove ekstremne temperature.
Upravljanje ekstremnom vrućinom nije izazov samo za najugroženije regije, već i za cijelo čovječanstvo dok se suočavamo s ovim promjenama. Budućnost planete zavisi od naše sposobnosti da razumemo i prilagodimo se ovim sve neprijateljskim okruženjima.