El klimatske promjene struja je počela sa Industrijska revolucija prije više od dva stoljeća, i to je fenomen koji je promijenio vremenske obrasce planete. Međutim, pitanje koje mnogi postavljaju je koliko će dugo trajati trenutne klimatske promjene? Neophodno je razumjeti da je klima na Zemlji izuzetno promjenjiva i da će utjecaj zagađenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem trajati mnogo duže nego što možemo zamisliti.
Klimatska evolucija će nastaviti svojim prirodnim tokom, čak i dugo nakon što je čovječanstvo možda nestalo ili bilo prisiljeno kolonizirati druge planete. Ali koliko će dugo trajati ove klimatske promjene koje trenutno doživljavamo?
Stručnjaci za klimatske promjene napravili su projekcije o tome šta će se dogoditi u naredna dva stoljeća. Međutim, posebno je zanimljivo istražiti šta bi se dalje moglo dogoditi. Grupa naučnika iz Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo objavio je studiju u časopisu Nature Climate Change u kojoj su detaljno opisane neke alarmantne projekcije.
Iako bismo zaustavili sve emisije ugljen-dioksid (CO2) danas, efekti ovih bi nastavili da utiču na klimu hiljadama godina. Ova istraživačka grupa analizirala je podatke o koncentraciji CO2, globalnim temperaturama i nivou mora od posljednjeg ledenog doba, došavši do uznemirujućeg zaključka da bi posljedice klimatskih promjena mogle trajati i do 10,000 godina.
Što se tiče prosječne globalne temperature, očekuje se da će nastaviti da raste. Projekcije pokazuju da bi do 2300. godine temperature mogle dostići 7 ºC iznad predindustrijskog nivoa. Tek nakon perioda od 10,000 godina moglo se primijetiti blago smanjenje, koje se spušta na otprilike 6 ºC. Otapanje leda na Grenlandu i Antarktiku dovelo bi do porasta nivoa mora koji bi se mogao kretati između 24.8 i 51.8 metara. Ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju mnogim obalnim zajednicama i gradovima širom svijeta.
Utjecaj klimatskih promjena ne utiče samo na temperature i nivoe mora. Projekcije pokazuju da će se, ako se emisije stakleničkih plinova nastave dosadašnjim tempom, planeta suočiti s češćim i ozbiljnijim prirodnim katastrofama, uključujući oluje, ekstremne vrućine i dugotrajne suše. Ovo se odnosi na drastične promjene klime koji bi se mogao intenzivirati ako se ne preduzme ništa.
Alarmantan aspekt ovog fenomena je ono što bi se moglo nazvati antropogene klimatske promjene, gdje je ljudska intervencija, uglavnom kroz sagorijevanje fosilnih goriva, pojačala prirodni efekat staklene bašte za otprilike 90 puta. Ovo radikalno povećanje CO2 ne samo da mijenja sastav atmosfere, već utiče i na faunu i floru zbog drastičnih promjena u njihovim staništima. Situacija je alarmantna i potrebno je istražiti kako Klimatske promjene utiču na morske životinje.
Naučna komunikacija o klimatskim promjenama suočava se s brojnim izazovima, posebno u svijetu u kojem su dezinformacije uobičajene. Od vitalnog je značaja razjasniti pojmove kao što su globalno zagrevanje y klimatske promjene kako bi se osiguralo da stanovništvo razumije veličinu ovog problema. Dok se globalno zagrijavanje odnosi na povećanje prosječne temperature Zemljine površine, klimatske promjene uključuju varijacije u drugim klimatskim faktorima tokom vremena, bilo zbog prirodnih ili ljudskih uzroka.
Posljednje veće klimatske promjene na globalnom nivou dogodile su se tokom ledena doba, hladni periodi praćeni kratkim fazama zagrijavanja. Ove promjene uzrokovane su uglavnom prirodnim faktorima, kao što su promjene Zemljine orbite, poznate kao Milankovićevi ciklusi. Međutim, ono što danas opažamo nije dio prirodnog ciklusa, već ubrzana promjena uzrokovana prvenstveno ljudskom aktivnošću. Ovu perspektivu treba uključiti u raspravu o efekte klimatskih promjena u Španiji.
Nauka je postigla konsenzus da su klimatske promjene koje doživljavamo uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima. Radnje kao što su spaljivanje fosilnih goriva, krčenje šuma i promjene u korištenju zemljišta dovele su do toga da čovječanstvo emituje između 60 i 90 puta više CO2 onoga što vulkani ispuštaju. Ovaj višak CO2 u atmosferi ima efekte koji se protežu milenijumima, utičući na globalni klimatski sistem. Stoga je ključno pozabaviti se klimatske promjene u okviru trenutne politike i prakse.
Prema projekcijama, ako se ne preduzmu jake mjere, u 10,000 godina planeta bi mogla doživjeti povećanje od 7 ºC u njihovoj prosječnoj temperaturi, a okeani bi mogli porasti više od 52 metri iznad sadašnjih nivoa. Ovi efekti će se proširiti daleko nakon 2100. godine i radikalno će promijeniti lice planete, gurnuvši mnoge regije i ekosisteme u neizvjesnost.
Aktuelni podaci pokazuju da je planeta čak iu posljednjoj deceniji bila na neviđenom putu zagrijavanja. Toplotni talasi su postali intenzivniji, suše su se produžile, a ekstremni vremenski događaji su sve češći. Nedavna istraživanja sugeriraju da, s obzirom na trenutne projekcije, postoji a 80% vjerovatnoće da će globalna prosječna temperatura privremeno premašiti 1,5 ºC iznad predindustrijskog nivoa u narednih pet godina.
Posljedice zagrijavanja iznad 1,5°C su duboke i potencijalno razorne. Svjetski lideri obećali su da će globalno zagrijavanje zadržati ispod 2 ºC kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice. Međutim, trenutni scenariji sugeriraju da bismo se, ako ne preduzmemo odmah, mogli naći u scenariju zagrijavanja iznad 3°C, gdje bi štetni efekti na zalihe hrane, vode i biodiverzitet mogli biti razorni. Klimatske promjene također će uticati na poljoprivrednu proizvodnju u Španiji.
Nedjelovanje nije opcija. Međunarodna zajednica treba da se ujedini u borbi protiv klimatskih promjena, provodeći efikasne politike koje ne samo da smanjuju emisije već i promovišu prilagođavanje na promjenjivu klimu.
Jedno od suštinskih pitanja sa kojima se naše društvo suočava je, da li je prekasno za zaustavljanje klimatskih promjena? Neki stručnjaci kažu da smanjenje emisije stakleničkih plinova može ublažiti porast temperatura u roku od nekoliko godina. Međutim, efekti naših prošlih akcija će nastaviti da utiču na klimu vekovima.
Klima je sistem koji reaguje na složen način. Odluke koje donosimo danas će uticati ne samo na našu generaciju, već i na sve buduće. Hoćemo li biti spremni na potrebne žrtve kako bismo osigurali održivu budućnost naše planete?
Dugo mi veruj.
Čini mi se da manipulišu nama kad stvore utisak da će prekosutra naše ulice biti pune vode.
Gotovo je nemoguće znati šta se može dogoditi.
Mislim da nas okrutno koriste. Dokaz je da sjeverni pol svake godine preleti milion aviona i o tome se ništa ne govori ...