Tokom ljeta, glacijalnog pražnjenja To je sasvim normalna pojava. Više temperature uzrokuju da se led ubrzano topi. Međutim, tokom zime očekuje se ponovno zamrzavanje polarnog mora, što je proces koji je izmijenjen ljudskim djelovanjem i njegovim značajnim utjecajem na okoliš.
Izvanredna studija grupe španskih naučnika otkrila je da je glacijalno pražnjenje na oba pola počelo da se proteže dalje od tipične letnje sezone. Prije samo jedne decenije, vršni ispusti su zabilježeni uglavnom u mjesecima julu i avgustu. Trenutno se ovaj fenomen proširio i obuhvata od juna do oktobra.
Najnovija projektna mjerenja Glakma (Glečeri, Criokarts i životna sredina) ukazuju na to Trend bi se mogao nastaviti dalje širiti. U maju su uočeni nivoi proticaja koji su karakterističniji za rano ljeto. Ovo istraživanje se provodi na glečerima na švedskom Arktiku, na ledenoj kapi Vatnajökull na Islandu, na glečerima Svalbard u Norveškoj i na sjevernom Uralu u Rusiji.
Uticaj na južnu hemisferu
Na južnoj hemisferi, analiza se fokusira na tri glečera koji se nalaze na Antarktičkom poluostrvu, kao iu argentinskoj i čileanskoj Patagoniji. Ova opsežna mreža posmatranja u obje hemisfere pruža vrijedne informacije, omogućavajući poređenja protoka glečera na osnovu klimatskih promjena. Ova klimatska promjena, koju karakteriziraju sve toplije temperature u različitim dijelovima svijeta, rezultira povećanjem nivo mora zbog topljenja glečera. Zanimljivo je napomenuti da na globalnom nivou, Arktički glečeri također doživljavaju drastične promjene, naglašavajući utjecaj globalnog zagrijavanja na ovaj fenomen.
Rast nivoa mora je već realnost. Dokaz o globalno zagrevanje se očituje u prikupljenim podacima. Prema izvještaju GLACKMA, Temperatura okoline i ispuštanje glacijalne tekućine su dvije srednje varijable korisno za mjerenje evolucije povećanja temperature. Potonji je posebno stabilan, omogućavajući precizne zapise maksimuma i minimuma. Štaviše, to pokazuju nedavne studije glečeri Grenlanda Oni također predstavljaju uznemirujuće pukotine koje mogu utjecati na glacijalno pražnjenje, zbog čega je hitno analizirati utjecaj globalnog zagrijavanja na njihovu masu.
Glečeri, koji djeluju kao prirodni senzori klimatskih promjena, opadaju u masi zbog topljenja uzrokovanog globalnim zagrijavanjem i, kao rezultat, nivo mora nastavlja rasti. Ova situacija predstavlja veliki izazov za obalne zajednice i morski ekosistem, koji se mora prilagoditi klimatskim uvjetima koji se stalno mijenjaju.
Glacijalni protok i klima
Ispuštanje glečerske tečnosti je ključno za razumevanje odnosa klime i glečera. Ovo pražnjenje se odnosi na protok vode iz leda koji se topi i njegovo ispuštanje u okeane i rijeke. Na fenomen glacijalnog pražnjenja ne utiče samo temperatura vazduha, već i količina padavine koji se prima u obliku snijega i kiše. U regijama gdje se javljaju visoke temperature, što se može vidjeti u efekte klimatskih promjena, topljenje glacijala ima tendenciju da bude izraženije u ljetnim mjesecima, dok zimi ostaje stabilnije. Jasan primjer za to je slučaj , koji možemo mjeriti iz svemira.
Međutim, fenomen glacijalnog pražnjenja je počeo da se pokazuje zabrinjavajuće sezonske varijacije. Kako globalne temperature nastavljaju da rastu, moguće je da će se faza topljenja produžiti na više mjeseci u godini. Ovo pokreće povratnu petlju u kojoj sve više vode ulazi u okean, doprinoseći porastu nivoa mora i mijenjanju okeanskih struja i morskih ekosistema.
Istraživanja su pokazala da je globalno zagrevanje Ne utiče samo na glečere u polarnim regijama, već i na planinske glečere u različitim dijelovima svijeta, što ima globalne reperkusije. U regijama u kojima se glečeri povlače, kao što je Azija, važno je sprovesti detaljne studije o posledice topljenja razumjeti dugoročne implikacije ovih gubitaka ledene mase.
Budućnost glečera u klimatskim promjenama
S obzirom da klimatske promjene dominiraju globalnim pejzažom, neophodno je obratiti pažnju na to kako glečeri reaguju na ove promjene. Projekcije sugeriraju da ako emisije od staklenički plinovi nisu značajno smanjene, izgubit ćemo značajnu količinu naše rezerve slatke vode pohranjene u obliku leda. Neophodno je učiti vulkana na Antarktiku koji bi mogli uticati na ovaj proces.
Na primjer, glečer Thwaites na Antarktiku postao je fokus pažnje zbog svog potencijala da doprinese podizanju nivoa mora. Ovaj glečer je pokazao znakove slabosti i povlačenja, povećavajući mogućnost da bi se, ako se globalno zagrijavanje nastavi, moglo destabilizirati i ispustiti velike količine vode u ocean. Situacija na Antarktiku je nesumnjivo zabrinjavajuća, posebno u odnosu na
Nadalje, stalno praćenje stanja glečera je od suštinskog značaja za razumijevanje dinamike klimatskih promjena. Inicijative kao što je projekat GLACKMA rade na implementaciji naprednih tehnika za dobijanje podataka precizno o statusu i trendovima glečera i njihovom odnosu prema globalnoj klimi. Ovo uključuje analizu snijeg u Alpima i njegov uticaj na ciklus vode.
Imperativ je da se kontinuirano ulažu napori na istraživanje i ublažavanje efekata globalnog zagrijavanja na glečere. Zaštita ovih ledenih divova nije samo ključna za ravnotežu klimatskog sistema, već je od vitalnog značaja za opstanak brojnih vrsta i zajednice koje zavise od njih u pogledu vode i sredstava za život.
