Kada se nastoji uspostaviti prirodne mjere zaštite od prirodnih katastrofa, bitno je uzeti u obzir prisustvo zdravih ekosistema. Iako ovo može izgledati očigledno, često se zanemaruje u urbanističkom planiranju i razvoju nekretnina. Svake godine, kako ljudska populacija i potražnja za novim stanovima rastu, hektari šuma i mangrova se krče kako bi se otvorilo mjesto za infrastrukturu. Međutim, ova praksa ima razorne posljedice po našu okolinu i našu sigurnost.
Mangrove, na primjer, služe kao prirodni štit od uragana. Ovu izjavu podržali su i brojni ekološki stručnjaci koji upozoravaju na negativan utjecaj rastuće potražnje za nekretninama na idiličnim lokacijama poput Quintana Rooa u Meksiku, gdje krčenje šuma ugrožava ne samo ekosistem već i živote ljudi koji žive u ovim ugroženim područjima.
Ekosistemi mangrova su a neprocjenjivu vrijednost. Pružaju više ekoloških usluga: štiti od obalne erozijeOni proizvode kisik, apsorbiraju ugljični dioksid, ublažavaju jake vjetrove i dom su širokom spektru morskih vrsta, uključujući ribe i mekušce koji su neophodni za ishranu ljudi. Prema procjenama, na svaku uništenu vrstu mangrova, svake godine se izgubi 767 kg morskih vrsta od komercijalnog značaja, što ugrožava ne samo Biodiversidad, ali i našu prehrambenu sigurnost.
Ovo je posebno relevantno u slučaju Cancúna, gdje nakon uragana područja na kojima su mangrove očišćene često doživljavaju najveću devastaciju. Ella Vásquez, istraživačica i akademska sekretarka Instituta za ekologiju na Nacionalnom autonomnom univerzitetu Meksika (UNAM), ističe da "svaki put kada udari uragan, posljedice su sve teže u regijama u kojima su mangrove očišćene".
Osim svoje funkcije prirodne barijere, mangrove nude brojne ekonomske i socijalne koristi. Koriste se za gradnju drveta, skupljanje soli i rekreativne aktivnosti kao što su sportovi na vodi. Međutim, izazov leži u činjenici da će, ako ove ekosisteme iskoristimo brže nego što se oporave, ekstremni vremenski događaji, poput uragana, izazvati neviđeni haos na našim obalama. Ovo postavlja kritično pitanje za društvo: da li je važnije imati atraktivno stanovanje na obali danas ili osigurati živopisno i zdravo prirodno okruženje za buduće generacije?
Utjecaj uragana je postao očigledniji posljednjih godina. U 2019. godini zabilježeno je više od 90 imenovanih oluja, a zabilježena su i 62 puna dana tropskih ciklona kategorije 3 ili više. Jedan od najrazornijih uragana bio je uragan Dorian, koji je zahvatio sjeverne Bahame s vjetrovima do 300 km/h, zahvativši 17 zemalja i 15 američkih država. Međutim, Dorian nije bio najintenzivniji u 2019. godini. Tajfun Halong, u zapadnom Pacifiku, dostigao je veću magnitudu, iako je po dolasku do obale izgubio snagu, čime je ograničio svoju devastaciju.
Godine 2020. NOAA je izvijestila da je sezona uragana na Atlantiku oborila rekord za najviše tropskih i suptropskih oluja u jednoj godini, sa ukupno 30 oluja. Time je nadmašen prethodni rekord, postavljen 2005. godine, i podsjeća na sve veći intenzitet ekstremnih vremenskih pojava u našoj eri. Na primjer, uragan IOTA, koji je opustošio 98% 7-kilometarskog ostrva u Kolumbiji, izazvao je značajne poplave u nekoliko zemalja Centralne i Sjeverne Južne Amerike.
Potreba za zaštitom ovih ekosistema postaje hitna. Da bi se riješio ovaj problem, od suštinskog je značaja proučavanje kapaciteta mangrova da djeluju kao prva linija obrane obale. Nedavna istraživanja su pokazala da se u područjima zaštićenim mangrovama rizik od poplava može značajno smanjiti, izbjegavajući ekonomske gubitke koji mogu iznositi stotine milijardi dolara.
Studija objavljena u časopisu Nature procjenjuje globalni rizik od poplava duž 700,000 km obale iu 59 zemalja. Podaci ističu da se, u područjima gdje su mangrove biljke sastavni dio ekosistema, procjenjuje da se izbjegavaju gubici od više od 730,000 milijardi dolara svake godine. Bez ovih ekosistema, gubici bi se povećali za najmanje dodatnih 65,000 milijardi dolara godišnje.
Ovi ekosistemi ne samo da štite materijalna dobra, ali i direktno utiču na smanjenje broja ljudi izloženih obalnim poplavama. Procjenjuje se da mangrove pomažu u zaštiti oko 15 miliona ljudi svake godine širom svijeta, pružajući tako neprocjenjivu uslugu ugroženim zajednicama.
Ekonomske implikacije očuvanja mangrova su jasne. Bitno je uzeti u obzir da se za svaki dolar uložen u obnovu i očuvanje ovih ekosistema može proizvesti više. značajne uštede u smislu infrastrukturne potrošnje i oporavka od katastrofe. Ulaganje u prirodu je efikasna strategija ne samo za spašavanje života već i za smanjenje troškova oporavka od prirodnih katastrofa.
Mangrove se ponašaju kao zelena infrastruktura. Njegov priobalni razvoj i akvakultura potaknuli su a Smanjenje površine mangrova za više od 20% između 1980. i početka 2000. Ovaj pad, iako sporiji, nastavlja se kroz urbanu ekspanziju, zagađenje i poljoprivredu. Stoga je od vitalnog značaja posmatrati mangrove kao nacionalnu infrastrukturu i dodijeliti sredstva za ublažavanje i oporavak od ekstremnih vremenskih pojava.
Obnova mangrova treba biti subvencionirana na isti način na koji se finansira izgradnja zidova i nasipa. Pojavljuju se inovacije oko osiguranja za prirodne sisteme, poput onih razvijenih u meksičkim koralnim grebenima i širom Kariba, koje bi mogle poslužiti kao model za sličan pristup mangrovama. Zajedničko očuvanje mangrova i koraljnih grebena može povećati zaštitu od poplava i drugih klimatskih događaja, čime se maksimiziraju ekonomske i društvene koristi.
Nadalje, subjekti kao što je Svjetska banka sarađuju sa zemljama u razvoju kako bi proučili kako uključiti koristi od mangrova u vladine račune. Stvaranje Zelenog klimatskog fonda, osmišljenog da pomogne ovim zemljama da se prilagode i ublaže emisije stakleničkih plinova, naglašava potrebu za integriranim pristupom očuvanju prirode i održivom razvoju.
Zaštita i obnova šuma mangrova je izuzetno isplativa strategija koja može pružiti priobalnim zajednicama potrebnu zaštitu od tropskih oluja i obalne erozije. Kako klimatske promjene nastavljaju da intenziviraju ekstremne vremenske prilike, uloga obalnih ekosistema postaje sve važnija za osiguranje otpornosti naših zajednica. The naučni dokazi podržava ideju da ulaganje u očuvanje mangrova nije korisno samo iz ekološke perspektive, već i iz ekonomske i socijalne perspektive.
Mangrove ne samo da pružaju zaštitu od uragana, već su i vitalne za očuvanje biodiverziteta. Njegova važnost se proteže i na način na koji klimatske promjene utiču na različite ekosisteme. Odnos između ovih faktora je ključan za razumijevanje kako trebamo upravljati našim obalnim područjima.
Pored svoje ekološke funkcije, mangrove su fundamentalne u ekonomskom i društvenom kontekstu. Ulaganje u njegovo očuvanje može stvoriti trenutne i dugoročne koristi. Održivo upravljanje mangrovima može doprinijeti otpornosti na prirodne katastrofe, osiguravajući bolju budućnost za obalne zajednice.
Ne zaboravimo da gubitak mangrova znači i smanjenje osnovnih usluga koje koriste milionima ljudi. Obnova i očuvanje ovih ekosistema mora biti globalni prioritet, jer njihovo uništavanje direktno utiče na našu dobrobit.
Budućnost naše obale zavisi od odgovornog i održivog delovanja. Obnova mangrova je ključni korak ka sigurnijoj i otpornijoj budućnosti. Moramo raditi zajedno na zaštiti ovih ekosistema i osigurati da oni mogu nastaviti pružati svoje usluge budućim generacijama.
Čini mi se vrlo dobrim što pomažemo prirodi kako bismo trebali jer da, ako se ne brinemo o prirodi, planet će završiti i za njim ćemo požaliti
Nadam se da vam se puno svidio moj komentar, jer ako ne vodimo računa o planeti koja će biti našeg života bez prirode i želim ovaj put napisati komentar da biste puno željeli, želim reći da jako vodimo računa našeg grada jer pogledajte šta se dogodilo u Ekvadoru
Sviđa mi se jer ima stvari koje ja ne znam, a to je čudno jer volim nauku i nasilje
ali naučio sam nešto nubijsko