Otapanje leda u polarnim i planinskim područjima je fenomen koji se ne shvata samo kao jednostavna klimatska promjena, već predstavlja i jednu od najvećih prijetnji čovječanstvu. Ovaj problem će pogoditi sve, a posebno one koji žive na niskim ostrvima ili ranjivim obalama. Na evropskom nivou procjenjuje se da Približno 5 miliona ljudi će do kraja veka biti u opasnosti od velikih poplava, prema revolucionarnoj studiji objavljenoj u časopisu »Earth's Future«.
Poplave: rastući rizik
Ogromne poplave, koje se tradicionalno dešavaju svakih 100 godina, mogle bi postati godišnji događaji ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti. Studiju, koju je sproveo međunarodni tim istraživača iz Grčke, Italije i Holandije, vodio je Zajednički istraživački centar Evropske komisije. Prema nalazima istog, Povećanje učestalosti potencijalno razornih poplava vjerovatno će premašiti projektne granice postojećih zaštitnih konstrukcija, ostavljajući velika obalna područja ranjivim. Ovo naglašava potrebu za provedbom odgovarajućih mjera, kao što su one opisane u Ovaj članak o mjerama prilagođavanja klimatskim promjenama i unutra potreba za jačanjem struktura. Takođe, Poplave će ugroziti milione ljudi u narednih 25 godina, zbog čega je potrebno hitno djelovati.
Geografski uticaj poplava
Najviše će biti pogođene regije sjeverne Evrope, kao i područja oko Mediterana i Crnog mora. Predviđeno je da Tamo gde su se poplave dešavale svakog veka, do 2100. mogle su se desiti nekoliko puta godišnje.. Marta Marcos, istraživačica Mediteranskog instituta za napredne studije u Španiji, izjavila je da se broj ljudi koji žive u ugroženim područjima može koristiti za mjerenje uticaja koje će ove poplave imati na društvo i privredu, čime se olakšava razvoj boljih strategija prilagođavanja. Ovo je posebno relevantno s obzirom na to i ono prirodne katastrofe su sve češće. S druge strane, povećanje obilnih kiša također doprinosi ovom problemu u osjetljivim područjima.
Budućnost je zloslutna, posebno ako se uzme u obzir najstrašnije projekcije. Ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, Očekuje se da će nivo mora duž evropskih obala porasti u prosjeku za 81 centimetar., koji pogađa milione građana. Ovo predstavlja hitan problem i naglašava potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se izbjegle nepovratne katastrofe.
Globalna studija uticaja
Studija, koja predviđa poplave do 2100. godine, takođe je ispitala efekte olujnih udara i talasa, koji će pogoršati krizu na obalnim područjima. Nedavna istraživanja pokazuju da, pored porasta nivoa mora, Ekstremni olujni udari i valovi također će povećati rizik od poplava.. To znači da će, osim 5 miliona ljudi u opasnosti, obalna infrastruktura pretrpjeti razorne utjecaje. Osim toga, trošak odštete mogao bi porasti sa 1.250 milijardi eura na 961.000 miliona eura, u najgorem slučaju, što naglašava potrebu za istraživanjem posljedice poplava u različitim regijama, kao što je Njemačka i kako kritične tačke klimatskih promjena utiču na ovo. Od vitalnog je značaja da se da prioritet adaptacija vodovodnih sistema da se suoči sa ovim rizicima.
Raseljavanje stanovništva
Alarmantna je činjenica da bi do 20 miliona ljudi u mediteranskoj regiji moglo biti prisiljeno napustiti svoje domove. Nedavni izvještaj MedECC-a ukazuje na to da su ove brojke uzrokovane porastom prosječnog nivoa mora, za koji se očekuje da će dostići i do jednog metra do kraja stoljeća. The implikacije na privredu, turizam i poljoprivredu su ogromne, sugerirajući da je potreban rigorozniji pristup prevenciji poplava i prilagođavanju, kao što je objašnjeno u uticaj klimatskih promjena na zdravlje.
- Predviđa se da bi do 5 miliona Evropljana moglo biti pogođeno velikim poplavama.
- Ekstremni olujni udari i talasi će povećati rizik od poplava do 2100. godine.
- Cijena odštete mogla bi dostići i do 961.000 milijardu eura.
- Do 20 miliona ljudi moglo bi biti raseljeno u regionu Mediterana.
Izazovi i strategije prilagođavanja
Izazov leži u tome kako se društva mogu prilagoditi ovom novom pejzažu. Odbrambene strukture moraju biti redizajnirane i ojačane kako bi izdržale ekstremno povećanje nivoa mora, s investicione projekte koji su potrebni za zaštitu obalnih zajednica. Međutim, prilagođavanje može biti održiv ekonomski odgovor, s obzirom na ogromne potencijalne koristi koje može donijeti. U tom smislu, relevantno je spomenuti kako meteorološke pojave može uticati na planiranje ovih struktura i kako ulaganje u zelenu infrastrukturu može pomoći u adaptaciji. Isto tako, treba ih uzeti u obzir gradovi u opasnosti od nestanka zbog ovih okolnosti.
Od ključne je važnosti da nacije, posebno one s gusto naseljenim obalama, preduzmu proaktivne mjere za ublažavanje ovih rizika. Investirajte u infrastrukturu, usvojite zelene tehnologije i Implementacija održivog upravljanja resursima su osnovni koraci u borbi protiv velikih poplava. Ovo je posebno važno imajući u vidu rastuću zabrinutost efekte klimatskih promjena u Njemačkoj.
Nauka standardizira potrebu za smanjenjem Emisije stakleničkih plinova, budući da svaki djelić stepena dodatne temperature može imati potencijalno katastrofalne posljedice za buduće generacije. To je u skladu sa onim što je istaknuto u Izvještaju UN-a o klimatskim promjenama, da svaka godina koja prođe bez efikasnih mjera povećava vjerovatnoću suočavanja sa mračnom budućnošću.
Imperativ je da se učine prioritetni napori u smislu planiranja i finansiranja za rješavanje ove klimatske krize. Zajednice se moraju pripremiti za budućnost u kojoj je ovih pojava više česta i intenzivna. Učinkovitost trenutnih mjera očuvanja ovisit će o uspjehu napora na ublažavanju klimatskih promjena i može pomoći u sprječavanju razornih prirodnih katastrofa.
Kako klimatske promjene napreduju, vrijeme ističe za implementaciju efikasnih rješenja. Zajednički napori vlada, organizacija i civilnog društva ključni su za ublažavanje uticaja porasta nivoa mora i velikih poplava, koje prijete da drastično promijene život na evropskim obalama do 2100. godine.
