Pitanje da li se možda krećemo ka novom Malo ledeno doba je predmet proučavanja tima britanskih naučnika. Prema studiji objavljenoj u časopisu Astronomija i geofizika, moguće Malo ledeno doba do 2030 godine.
Dašak svježeg zraka za planetu
Ako bi se ovo predviđanje potvrdilo, to bi bila neka vrsta spasenje ne samo za čovečanstvo, već i za različite oblici života na planeti koja sve više pati od klimatskih promjena. Ideja o novoj eri hlađenja mogla bi ponuditi privremeno olakšanje od razornih efekata globalnog zagrijavanja i ljudske akcije. Zapravo, istorijska analiza klime može pružiti vrijedne informacije o trenutnoj i budućoj klimi.
Predviđanja temperature
Do 2021. očekuje se pad temperatura. Ova prognoza je zasnovana na a matematički model vezano za solarnu magnetsku aktivnost korištenu u studiji. Predviđanja ukazuju na smanjenje solarne magnetske aktivnosti tokom tri solarna ciklusa. Ovaj fenomen je povezan sa periodima hladnog vremena poznatim kao Maunder minimum, vrijeme tokom kojeg je sunce imalo vrlo malo sunčevih pjega. Više o ovome možete saznati na Kako će solarni minimum uticati na Zemlju.
Valentina Žarkova, profesorica na Univerzitetu Northumbria (UK), predvidjela je novi Minimum ili Malo ledeno doba do 2030. godine, koje bi moglo trajati preko 30 godina zbog niske magnetske aktivnosti sunca. Ovaj fenomen podsjeća na prethodne cikluse klimatsko hlađenje.
Istorija malog ledenog doba
Ne bi bilo prvi put da je planeta iskusila fenomen ovog tipa. Tokom posljednje, koja se dogodila između 1650. i 1915. godine, Sjeverna Amerika i Evropa iskusile su izuzetne zime, sa zapisima o rijekama kao što su Thames u zaleđenom Londonu, nešto retko u normalnim uslovima i što bi moglo biti interesantno znati uticaj klimatske promjene. Klimatske studije pokazuju vezu između sunčeve aktivnosti i perioda od .
Uprkos poteškoćama koje bi globalno zahlađenje moglo donijeti, postoje optimistični izgledi. Rastuće temperature i nivoi zagađenja mogli bi imati koristi od ledenog doba, pružajući Zemlji a predah zbog ekološkog stresa s kojim se suočavao posljednjih godina.
Implikacije novog Malog ledenog doba
Implikacije novog Malog ledenog doba na globalnu klimu su predmet rasprave. Neki naučnici, poput onih iz NASA-e, opovrgnu ove teorije, tvrdeći da iako će postojati smanjenje u proizvodnji solarne energije u narednim decenijama neće biti dovoljno za stvaranje novog ledenog doba i važno je uzeti u obzir ulogu globalno zagrevanje.
Sunce tokom svog života predstavlja prirodne promene u svojoj aktivnosti, koje se mogu posmatrati u ciklusima od otprilike 11 godina, gde su vrhunci solarna aktivnost i periode niske aktivnosti. A Veliki solarni minimum može doći, ali to neće značajno uticati na klimu na Zemlji, na koju i dalje u velikoj meri utiče globalno zagrevanje izazvano emisijom gasova staklene bašte. Više informacija o ovom fenomenu možete pronaći na sunčevo zračenje na planeti Zemlji.
Prirodne promjene u solarnom ciklusu i njihov utjecaj na klimu
Istorija Sunca i njegove aktivnosti pokazala je da se periodi niske aktivnosti mogu poklopiti sa spuštanja značajne promjene temperature, kao u slučaju Maunder minimum. Međutim, procjenjuje se da bi čak i tokom Velikog solarnog minimuma, zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem nadmašilo svaki mogući efekat hlađenja. Da biste bolje razumjeli ovaj fenomen, možete se konsultovati kako sunce utiče na vremenske prilike.
Sadašnje globalno zagrijavanje, koje umnožava povoljne temperature, moglo bi biti šest puta veće. jak nego hlađenje koje je rezultat Velikog solarnog minimuma. Ovaj fenomen znači da će, bez obzira na sunčevu aktivnost, globalne temperature ostati visoke zbog ljudskog djelovanja. Da biste saznali više o utjecajima ekstremnih vremenskih prilika, možete pročitati o gubitak glečera.
Uticaj Malog ledenog doba na istoriju
Istorijski gledano, Malo ledeno doba imalo je duboke efekte. U Evropi su smanjeni prinosi zbog oštrijih zima gladi i socijalni nemiri. U kontekstu industrijske revolucije, brzo globalno zagrijavanje koje je uslijedilo pokazalo je kako promjenjivi klimatski uvjeti mogu utjecati na čitava društva. The Ming Dynamite Kina je također patila zbog ekstremnih vremenskih uslova, što je rezultiralo glađu i političkim nemirima koji se mogu proučavati u odnosu na klimatske promjene.
Uzroci globalnog zahlađenja
Poreklo malog ledenog doba bilo je predmet istraživanja, a predloženo je više uzroka, uključujući:
- Smanjene solarne aktivnosti: Periodi niske solarne aktivnosti, posebno Maunderov minimum, karakteriziraju smanjeni broj sunčevih pjega.
- Erupcije vulkana: Pepeo koji je emitovan tokom erupcija pomogao je blokiranju sunčevog zračenja, snižavajući površinske temperature.
- Promjene u cirkulaciji okeana: Promjena oceanskih struja, posebno u sjevernom Atlantiku, mogla bi značajno utjecati na preraspodjela topline na Zemlji, fenomena koji je povezan i sa drugim klimatske promjene.
- Klimatske povratne informacije: Povećan led i snijeg na kopnenim površinama, uzrokujući povećanu refleksivnost i smanjenu apsorpciju sunčeve topline.
Posljedice malog ledenog doba
Reperkusije Malog ledenog doba bile su dramatične, što je dovelo do povećanja socijalne tenzije i politike u raznim kulturama. Na primjer, istorijski dokazi ukazuju na to da su se populacije u Evropi suočile nestašice hrane i gladi. Kombinacija oštrih zima i prohladnih ljeta dovela je do povećane migracije i socijalne nestabilnosti u mnogim regijama. Da biste razumeli kako klimatske promjene utiču na ekosisteme, važno je analizirati ove istorijske događaje.
Lekcije za budućnost
Proučavanje prošlih događaja poput Malog ledenog doba je od vitalnog značaja za razumijevanje kako klima utiče na ljudska društva i kako se ona mogu pripremiti za buduće klimatske promjene. Kako se suočavamo sa globalnim zagrijavanjem, ključno je učiti od toga istorijskih obrazaca da predvidimo i ublažimo uticaj promena životne sredine na naše živote, kao što je primer toga. Za dublji uvid u to kako promjene solarne aktivnosti zapravo utiču na klimu, možete provjeriti kada će sunce izaći.
Imperativ je da se akumulirano znanje o sunčevoj aktivnosti i njenim efektima na klimu iskoristi za informiranje političke odluke i održivi razvoj, jer od toga zavisi budućnost planete.
Svaka generacija se suočava sa izazovom prilagođavanja svog načina života promjenjivim klimatskim uvjetima. Istorija, koja se ogleda u prošlim klimatskim ciklusima, podsjetnik je na krhkost naših društava suočenih s promjenama životne sredine. Biti spreman i poduzeti akciju je od suštinskog značaja za suočavanje s izazovima koje klima predstavlja.
