Sigurno ste ikad čuli za to monsuni. Ova riječ dolazi iz arapskog izraza maussim y znači sezona. Ova vrsta imena odnosi se na sezonu u kojoj su vjetrovi okrenuti u morima smještenim između Arabije i Indije. Preokret ovih vjetrova i sezonske promjene uzrokuju obilne kiše u regijama s vrućom i vlažnom klimom. Ove obilne kiše katastrofalno uzrokuju štetu i katastrofe.
U ovom ćemo vam članku reći sve što trebate znati o monsunima, njihovim karakteristikama i vremenu njihovog održavanja.
Šta su monsuni
Možemo reći da su monsuni To su velike promjene koje vjetrovi imaju u određenom smjeru zbog čega pušu jače prema regiji. IOva varijacija u promjenama smjera vjetra ovisi o sezoni godine. Tako se nosimo sa sezonskim promjenama koje su odgovorne za obilne kiše u regijama s vrućom i vlažnom klimom.
Područja gdje se monsuni obično nalaze su u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Mogu se pojaviti iu drugim dijelovima svijeta kao što su Australija, Zapadna Afrika, pa čak i Amerika. Na primjer, u zaljev bengal njegovi efekti se mogu uočiti na izvanredan način.
Ako monsune analiziramo šire i dublje, možemo reći da su posljedica termičkog efekta uzrokovanog razlikama između zagrijavanja velikih kopnenih i morskih masa. Kada pogledamo tropske krajeve, možemo vidjeti da monsuni donose mnogo vlage i čine godišnja doba sušnijim. Na planeti postoji nekoliko monsunskih sistema. Godišnja doba u kojima se pojavljuju ovi monsuni obično se razlikuju. Primjer za to vidimo na sjeveru Australije. Na ovom području sezona monsuna traje od decembra do marta.
S druge strane, na području Indije i jugoistočne Azije imamo ljetne i zimske monsune, koji uvelike utječu na klimu. Ovi monsuni rezultat su razlika u temperaturama koje postoje između kopna i mora. Ove temperature se razlikuju zbog djelovanja sunčevog zračenja.
Glavni uzroci
Detaljnije ćemo analizirati koji su glavni uzroci koji tvore monsune. Kao što smo već spomenuli, razlika u temperaturi postoji između kopna i mora zbog topline koju pruža sunčevo zračenje. I kopno i voda u okeanima odgovorni su za apsorpciju velike količine toplote, ali na različite načine. Način apsorpcije topline ovisi o boji svake površine. Tokom tople sezone, zemljina površina može se zagrijati brže od vode. To uzrokuje centar niskog pritiska na kopnu i centar visokog pritiska na moru.
Uzimajući u obzir dinamiku vjetrova, možemo vidjeti da vjetrovi kruže iz područja u kojima je veći pritisak tamo gdje je pritisak manji. Razlika između kopna i vode poznata je kao gradijent pritiska. Ovisno o vrijednosti gradijenta pritiska, brzina kojom će vjetar ići iz područja s najvećim pritiskom u ono s najmanjim bit će brža. To se pretvara u vjetrove veće brzine. Stoga imamo i goru oluju.
U svim slučajevima, bez obzira na monsunski sistem, vjetrovi pušu s mora gdje ima većih izraza prema toplijoj zemlji gdje je pritisak manji. Ovakvo kretanje vjetra dovodi do povlačenja velike količine vlage iz mora. Tako nastaju obilne i česte kiše dok se vlažni zrak podiže, a zatim vraća u more. Tada ostaje na površini zemlje, te se hladi i smanjuje sposobnost zadržavanja vode.
Vrste monsuna
Možemo razlikovati različite monsune na osnovu glavnih uzroka. Glavni mehanizmi koji čine različite vrste monsuna su sljedeći:
- Razlika između grijanja i hlađenja koji postoje između zemlje i vode.
- Otklon vjetra. Budući da vjetar mora putovati na velike udaljenosti, na njega utječe efekt koriolisa. Ovaj efekt uzrokuje rotaciju zemlje da skrene vjetrove na sjevernoj hemisferi udesno i skrene ulijevo na južnoj hemisferi. Isto važi i za okeanske struje.
- Izmjena topline i energije Ono što se događa dok voda prelazi iz tečnosti u gas i iz gasa u tečnost takođe pruža dovoljno energije za stvaranje monsuna.
Dobro znamo da su azijski monsuni najpoznatiji na svijetu. Ako krenemo na jug, sezona monsuna traje od aprila do septembra. Na ovom području naše planete moramo imati na umu da se sunčano zračenje vertikalno smanjuje tokom ljetnih mjeseci. To znači da sunčeve zrake stižu nagnutije, što manje zagrijava površinu zemlje. Na taj način se vrući zrak podiže i stvara područje niskog pritiska nad centralnom Azijom. U međuvremenu, voda u Indijskom okeanu ostaje relativno hladna i izvor je zona visokog pritiska.
Ako kombiniramo zonu niskog pritiska Srednje Azije i zonu visokog pritiska Indijskog okeana, imamo savršeni koktel za stvaranje monsuna. Da, to morate reći u Aziji mnoge njegove ekonomske aktivnosti ovise o sezoni monsuna. Ne smijemo zaboraviti da su padavine dobre za usjeve, kao što je to slučaj u Srbiji Dolina Inda, gdje se njihova kultura prilagođava ovom fenomenu.
Štetni efekti
Monsuni imaju jedan od najdirektnijih učinaka obilje kiša. Kako postoji tako visok temperaturni gradijent, stvaraju se jake kiše koje dovode do poplava i klizišta koja su često odgovorna za uništavanje urbanih i seoskih zgrada. Te štete uzrokuju i smrt ljudi.
Kao što je očekivano, Monsuni imaju i svoju pozitivnu stranu. A je li to što mnoga područja Azije imaju svoje ekonomske aktivnosti zasnovane na sezoni monsuna. Poljoprivrednici se za rast riže oslanjaju na monsunske kiše. Takođe koristi onima koji uzgajaju biljke čaja i vodonosnike koji se pune.
