Biolog Calp Josabel Benlliure provest će Božić okružena sa više od 40 hiljada pingvina sa ostrva Deception, na Antarktiku, sa vrlo specifičnim ciljem: proučavati efekte koji klimatske promjene kod ovih veličanstvenih životinja, toliko osjetljivih na topljenje leda i temperature koje imaju tendenciju da postanu sve više.
Ovo istraživanje se provodi u okviru projekta «Pingufor», čiji je glavni fokus proučavanje tri vrste pingvina: pygoscelis antarctica (pingvin podbradak), Pygoscelis adeliae (adelia) i Pygoscelis papua (papuanski). Ove vrste se smatraju kao "zdravstveni stražari" ekosistema u kojem žive, budući da je njihovo blagostanje suštinski povezano s općim zdravljem Antarktičko okruženje a takođe je pogođena uticaj klimatskih promena na Antarktiku.
Uticaj klimatskih promjena na Antarktik
Kako se prosječna temperatura Antarktika povećava, možemo uočiti promjene životne sredine velikih razmjera. Jedan od najznačajnijih efekata je opadajuće populacije chinstrapa i adélie pingvina, fenomen koji se odnosi na smanjenje dostupnosti kril, što je glavna hrana koju konzumiraju ovi pingvini. Kril, koji se nalazi u hladnim vodama, počinje da podleže rastućim temperaturama i otapanju glečera, što naglašava uloga antarktičkog krila u ekosistemu. Stoga, razumijevanje uticaj klimatskih promjena To je od vitalnog značaja.
S druge strane, ustanovljeno je da Krpelji su stigli do Antarktika. Ovi paraziti mogu prenositi bolesti koje ugrožavaju opstanak kolonija pingvina, dodajući novu dimenziju izazovima s kojima se ove životinje suočavaju. Istraživanje Pingufor tima fokusira se na koloniju za razmnožavanje u kojoj živi oko 20 parova. Za praćenje, biolozi su odabrali 200 gnijezda u kojima će označiti piliće i postaviti predajnike na odrasle jedinke kako bi znati udaljenost koju roditelji svakodnevno prelaze u potrazi za hranom. Prikupljanje ovih podataka je bitno za razumijevanje Utjecaj klimatskih promjena na antarktičke pingvine.
Metodologija istraživanja
Istraživanje se provodi od decembra 2017. do marta 2018. na stanici Gabriel de Castilla, a kolonija pingvina nalazi se oko dva sata udaljenosti. Za Benlliurea, ovo predstavlja njegovu petu kampanju na Antarktiku, gdje je bio u mogućnosti da posmatra uticaj klimatskih promjena.
Kritični aspekt ovog istraživanja je prikupljanje dugoročnih podataka za mjerenje kako klimatske promjene mijenjaju divlje životinje u regiji. Što više znamo o ovim efektima, to ćemo više moći da se prilagodimo i zaštitimo ove životinje u njihovom prirodnom staništu, aspekt koji se odražava u drugim istraživanjima o adaptacija vrsta.
Propadanje krila i njegove posljedice
Jedan od glavnih izvora hrane za pingvine je antarktički kril, a sa porastom temperatura, populacije ovog rakova su počele da opadaju. To je dovelo do smanjenja količine hrane dostupne pingvinima, što zauzvrat negativno utječe na njihovu reprodukciju i stopu preživljavanja. Istraživanja su pokazala da se populacija pingvina s bradom smanjila i do 50% u posljednjoj deceniji, a postoji bojazan da će se ovaj trend nastaviti kako klimatske promjene i dalje utiču na njihovo stanište. Dakle, the globalno zagrevanje predstavlja sve veći rizik za ekosisteme.
Prema nalazima projekta PINGUCLIM, smanjenje krila ne utiče samo na pingvine, već ima i negativne efekte koji mogu promijeniti cijeli antarktički morski ekosistem. As vrhunski predatoriPingvini su vitalni pokazatelji zdravlja ekosistema, a njihov pad mogao bi signalizirati veće probleme koji utiču na druge morske vrste.
Nove bolesti i novi paraziti
Promjene u okolišu također su omogućile dolazak novih bolesti i parazita na Antarktik. Krpelji uneseni u kolonije primjer su kako klimatske promjene mogu olakšati kretanje patogena koji ranije nisu postojali u regiji. To bi moglo imati ozbiljne implikacije na zdravlje pingvina, koji se već suočavaju sa stresom uzrokovanim ekstremnim vremenskim prilikama i nedostatkom hrane. Ovaj scenario je pojačan kada uzmemo u obzir da je klimatske promjene utiče na više vrsta.
Proučavanje ovih problema je ključno, jer bolesti mogu pogoršati stopu smrtnosti i negativno utjecati na mlađe generacije. Ovo se pretvara u smanjenu održivost populacija pingvina na Antarktiku i potencijalno doprinosi trajnom padu njihovog broja. Praćenje zdravlja ovih kolonija je od vitalnog značaja za razumijevanje uticaj klimatskih promjena na antarktički ekosistem.
Istraživanje i praćenje pingvina
Istraživači Pingufora provode detaljan monitoring biodiverziteta među kolonijama pingvina, uključujući prikupljanje podataka ne samo o njihovoj populaciji već i o njihovom ponašanju, prilagođavanju promjenama u okolišu i kvaliteti života. Koriste se savremene tehnologije, kao npr geolokatori i satelitski predajnici, kako bi dobili tačne informacije o kretanju ptica i njihovoj interakciji sa okolinom. Ovi napori su u skladu s drugim istraživanjima koja naglašavaju važnost ekosistemi u opasnosti.
Ovo prikupljanje podataka ne samo da nam pomaže da shvatimo kako pingvini odgovaraju na trenutne izazove, već i pruža informacije koje mogu biti ključne za implementaciju učinkovitih strategija očuvanja. Opservacije na terenu su kombinovane sa prediktivnim modelima zasnovanim na klimatskim podacima kako bi se pomoglo u vizualizaciji mogućih budućih putanja za populacije pingvina.
Proaktivan pristup klimatskim promjenama
Analiza faktora koji utiču na pingvine na Antarktiku uključuje ne samo razumijevanje lokalnih uslova, već i prepoznavanje kako su ti uslovi međusobno povezani s globalnim trendovima. Kako temperature nastavljaju rasti, a morski led i dalje prolazi kroz dramatične promjene, potreba za proaktivnim pristupom i očuvanjem je hitnija nego ikad. Ovaj pristup je također neophodan za rješavanje širih pitanja kao što su ugrožene pustinje.
Stvaranje zaštićenih morskih područja i politike očuvanja su ključni aspekti međunarodne debate. Ove inicijative nastoje ne samo zaštititi populacije pingvina, već i osigurati da ekološki uvjeti koji podržavaju njihova staništa ostanu zdravi i održivi u budućnosti, kao što je razmatrano u kontekstu klimatske promjene.
Druga relevantna istraživanja i nalazi
Druge studije, poput onih koje je sproveo Univerzitet Stony Brook u New Yorku, također su odražavale utjecaj klimatskih promjena na ponašanje pingvina. Prema ovim studijama, uočeno je da Pingvini s bradom bilježe značajan pad svoje populacije jer se njihova staništa brzo mijenjaju.. Ovaj aspekt je fundamentalan za razumijevanje uticaj klimatskih promjena na ekosistem.
Uloga ovih životinja kao čuvara ekosistema izaziva sve veći interes među naučnicima, koji tvrde da zdravlje populacije pingvina može poslužiti kao pouzdan pokazatelj efekata klimatskih promjena. klimatske promjene u okruženju. Stoga se istraživanja pingvina ne fokusiraju samo na njihovu biologiju, već također pružaju okvir za rješavanje širih ekoloških problema.
Ova serija studija naglašava važnost istraživanja i rješavanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja na različite vrste, uključujući i našu. Prilagođavanje novim uvjetima i provedba mjera očuvanja su od suštinskog značaja ako želimo i dalje uživati u ljepoti i vrijednosti koju pružaju pingvini i njihovo antarktičko stanište.
