Kiša je meteorološka pojava koja je, barem kod nas, a posebno u sušnijim krajevima, obično vrlo dobrodošla. ali, Jeste li se ikad zapitali koje je najkišovitije mjesto u Španiji? Koliko god čudno izgledalo, to nije Galicija. Tačno je da većina oluja ulazi kroz njega, ali da bi došlo do padavina, mora biti ispunjen niz uslova; I tamo orografija, smjer i intenzitet vjetra, pored nadmorske visine, određuju količinu vode koja se skuplja u nekom području.
Otkrijmo gdje je mjesto na kojem se morate zaštititi kišobranom, Kao minimum.
Kao što znamo, u Madridu ne pada kiša istim intenzitetom ili u istoj količini kao u Mursiji, na primjer. A mi živimo u zemlji sa različitim orografijama: imamo planinske lance, obale, centralne sisteme. osim toga, nema sva teritorija isti mjesec sa obilnim kišama, kao što možete vidjeti na donjoj slici.
Prema Državnoj meteorološkoj agenciji (AEMET), najkišovitije mjesto u Španiji je Sierra de Grazalema, u Cadizu. Skloni smo misliti, ne bez razloga, da je Andaluzija regija u kojoj je uvijek dobro vrijeme, ali istina je da ova regija nije ujednačena oblika. Vlažan zapadni vjetar stvara najpogodnije uslove za kišu. Ovaj planinski lanac ima godišnji prosjek od više od 2100 mm vode godišnje, sa rekordima koji prelaze 4000 mm u određenim godinama. Više informacija o sličnim područjima možete pronaći na mjesta u Španiji gdje pada najviše kiše.
Ovo je zbog geografija Sierra de Grazalema, koji djeluje kao orografska barijera koja prikuplja vlagu od vjetrova koji dolaze s Atlantika. Ovaj meteorološki fenomen ne koristi samo ovom području, već se proteže i na druga obližnja područja unutar Parka prirode Grazalema. Da biste saznali više o ovim parkovima, možete posjetiti stranicu prirodni parkovi Španije.
Međutim, Galicija ne zaostaje mnogo. u Sierra de O Candán, u Pontevedri, takođe predstavlja impresivne brojke, dostižući skoro 4000 mm padavina u određenim godinama, što ga čini jednim od najkišovitijih područja u zemlji. Osim toga, Sierra de Gredos u Centralnom sistemu također je zabilježila vrlo visoke nivoe padavina, blizu 3000 mm godišnje.
- Kantabrijske planine: Sa prosječno 2000 mm godišnje, pod utjecajem je atlantskih vjetrova.
- O Candán Mountains: U Pontevedri godišnje dobije više od 2020 litara po kvadratnom metru.
- Santiago de Compostela: Sa prosječno 1859 mm padavina, jedan je od najkišovitijih gradova.
- Sveti Sebastijan: Iako to nije mjesto gdje pada najviše kiše, to je grad sa najviše kišnih dana u godini, sa ukupno 187 dana.
Najkišovitiji gradovi u Španiji nemaju nikakve veze sa najhladnijim gradovima na mapi. U Španiji postoje pravi "polovi hladnoće", koji bilježe niske temperature. Imamo i Molina de Aragón, koji se smatra najhladnijim gradom u Španiji, ali ova područja, iako su zimska, ne pojavljuju se na rang listi kišnih gradova u Španiji.
Dakle, u kom španskom gradu pada najviše kiše? Ako ne uzmemo u obzir planinske krajeve i zapitamo se koji grad pada najviše kiše, postoje dva moguća odgovora: Vigo, koji godišnje prikupi više kiše, oko 1.800 litara po kvadratnom metru, i San Sebastián, gdje pada kiša više dana u godini. Za više detalja o najkišovitijim gradovima, možete se obratiti najkišovitiji gradovi u Španiji.
Postoje i druga mjesta u Španiji koja zaslužuju spomenuti kada govorimo o područjima sa velikom količinom padavina. na primjer:
- Pontevedra, koji beleži 1.651 mm padavina godišnje.
- planine Gredos, čija se godišnja količina padavina kreće između 1.000 i 1.500 mm.
- Sela Visokih Pirineja, gdje atlantski i kantabrijski vjetrovi osiguravaju vrlo vlažnu klimu, čak i padavine u obliku snijega tokom zima.
Nadalje, zanimljivo je primijetiti da je količina kiše koju sakupi Sierra de Grazalema više od četiri puta veća od one koja se obično akumulira u gradu poput Madrida za godinu dana (oko 400 l/m²), i To nema nikakve veze sa onim što se akumulira za godinu dana u Mursiji (skoro 300 l/m²) ili u Almeriji (200 l/m²).
S obzirom da se skoro 3% teritorije zemlje već smatra sušnom zonom, što je procenat koji se povećava zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja na našu zemlju, ovi kišom ispunjeni kutovi Španije su pravi „dragulji“ za naš ekosistem i biodiverzitet.
Velike količine padavina u ovim područjima pogoduju razvoju bogate biodiverziteta. Sierra de Grazalema, na primjer, dom je endemskih vrsta poput jele Abies Pinsapo, uz druge vrste velike ekološke vrijednosti, kao što su crnika, plutnjak, žuč i rogač. Ova raznovrsnost flore ne samo da pruža prelepo i raznoliko prirodno okruženje, već deluje i kao ekološki regulator, održavajući ravnotežu u ekosistemu.
Nadalje, nije važno samo znati gdje u našoj zemlji pada najviše kiše, već i razumjeti razloge za ove padavine i kako one utiču na životnu sredinu, poljoprivredu i turističke aktivnosti. S obzirom na to da je više od 70% padavina u Španiji koncentrisano na sjeveru, postoji jasna razlika u klimi između sjevera i juga zemlje.
Padavine igraju ključnu ulogu u poljoprivredi u područjima gdje su padavine velike. U regijama kao što je Sierra de Grazalema, poljoprivreda ima koristi od vlage, što omogućava uzgoj širokog spektra poljoprivrednih proizvoda. To, pak, doprinosi lokalnoj ekonomiji kroz seoski turizam i gastronomiju baziranu na svježim namirnicama.
Poljoprivredna proizvodnja u područjima sa velikim količinama padavina, kao što je Galicija, je od vitalnog značaja, jer usevi kao što su kukuruz, krompir i razno povrće zavise od kišnice. Voda se također koristi za stoku, a biodiverzitet koji se održava ovim kišama potiče oprašivanje biljaka i očuvanje tla.
Stoga je bitno ne samo voditi računa o ovim područjima, već i razumjeti izazove s kojima se suočavaju. Klimatske fluktuacije, promjena obrazaca padavina i pritisci urbanizacije samo su neke od prijetnji koje testiraju otpornost ovih vitalnih ekosistema.
S dolaskom proljeća i jeseni kiše su posebno uočljive. Zimski mjeseci, iako hladni, sa sobom nose i povećane padavine koje u nekim slučajevima mogu dovesti do poplava. Ključno je biti spreman za ovu vrstu fenomena.
Poznavanje područja u kojima u Španiji pada najviše kiše omogućava nam da cijenimo klimatsku raznolikost naše zemlje i njen uticaj na različite regije i ekosisteme. Sierra de Grazalema i druga područja nisu samo utočište za divlje životinje, već i za one koji traže ljepotu prirode i svježeg zraka. Ove destinacije nude savršenu priliku za uživanje u aktivnostima na otvorenom, planinarskim stazama i još mnogo toga.
Razumijevanje padavina u Španjolskoj pomaže ljudima da se prilagode i koegzistiraju s ovim prirodnim fenomenom, održavajući ravnotežu između ljudskog razvoja i ekološkog okruženja. Kiša je, dakle, mnogo više od obične meteorološke pojave.
