Kao što sam već više puta spomenuo, klimatske promjene utiču na gotovo svaki kutak planete. Na nekim ranjivijim mjestima, očigledno ih pogađaju više nego na drugima. Ali u Evropi, najznačajniji negativni efekti utiču, i nastavit će da utiču, na južne i jugoistočne regije. To je očigledno u činjenici da Njemačka osjeća posljedice klimatskih promjena unutar svojih granica.
Najpogođenija područja su Mediteran i obalne zone. U ovom članku o Arktiku možemo vidjeti neposredne posljedice topljenja uzrokovanog klimatskim promjenama. Kao što vidimo, naša zemlja je među prvima pogođena efektima klimatskih promjena.
Izvještaj o klimatskim promjenama, utjecajima i ranjivosti za 2016. godinu
Izvještaj je 25. januara predstavila Evropska agencija za zaštitu okoliša (EEA). Ovaj dokument sadrži približno 420 stranica i sažima podatke iz stotina studija provedenih tokom proteklih nekoliko godina. Ove studije su se fokusirale na trenutne i buduće efekte klimatskih promjena širom Evrope.
Ekstremni vremenski događaji poput toplotnih talasa, obilnih padavina i suša postaće sve češći. Nadalje, gotovo sve prognoze za neposrednu budućnost Evrope su prilično pesimistične ako se emisije stakleničkih plinova u atmosferu brzo ne smanje. U tom smislu, ključno je razumjeti razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Čak i ako se emisije stakleničkih plinova smanje, efekti klimatskih promjena neće prestati; oni se jednostavno neće povećati. Međutim, efekti koje već vidimo nastavit će mijenjati ekosisteme koje poznajemo. Uočene promjene klime već imaju značajan utjecaj na ekosisteme, ekonomiju te ljudsko zdravlje i blagostanje u Evropi. Poplave su jasan primjer toga.
Uticaji na planetu
Uprkos stalnim naporima, pa čak i uz primjenu Pariškog sporazuma, bilježe se rekordne godišnje temperature, nivo mora nastavlja rasti, a arktički led se povlači sve većom brzinom. Nadalje, godišnji obrasci padavina se mijenjaju, čineći već vlažne evropske regije još vlažnijim, a sušne regije sušnijim. To bi moglo dovesti do nestanka gradova.
Globalno, volumen i obim glečera se smanjuju, sa ozbiljnim posljedicama koje smo vidjeli u prethodnom linku. Istovremeno, ekstremni vremenski događaji, poput toplotnih talasa, obilnih padavina i suša, javljaju se sa sve većom učestalošću i intenzitetom u mnogim regijama. Poboljšane klimatske projekcije pružaju daljnje dokaze da će se ekstremni vremenski događaji povećati u mnogim evropskim regijama, što se odražava u širenju pustinja kojima prijeti globalno zagrijavanje.
Žarišta klimatskih promjena
Kao što sam već spomenuo, sve regije planete su ranjive na klimatske promjene , iako je istina da će neke iskusiti negativnije posljedice od drugih. Južna i jugoistočna Evropa će biti žarišta klimatskih promjena. Očekuje se veći broj negativnih uticaja u ovim područjima Evrope. To se ogleda u formiranju atipičnih ciklona u regiji.
Ove regije već doživljavaju značajan porast maksimalnih temperatura i posljedično smanjenje padavina i protoka rijeka, što također podrazumijeva povećan rizik od intenzivnijih suša, smanjenih prinosa usjeva, gubitka biodiverziteta i povećanja broja šumskih požara. Suše sve više pogađaju djecu u raznim regijama.
Klimatske promjene u zdravlju ljudi i privredi
Obalna područja i poplavne ravnice u zapadnoj Evropi, posebno, smatraju se kritičnim žarištima zbog povećanog rizika od poplava uzrokovanih porastom nivoa mora. Promjene u životnim ciklusima vrsta, njihovo preseljenje u druga područja i drugi faktori negativno utiču na različite ekosistemske usluge i ekonomske sektore poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Prilagođavanje biljaka je ključno.
S klimatskim promjenama, širenje bolesti bliže ekvatoru je neizbježno. Ovi zdravstveni efekti uključuju povrede, infekcije, izloženost hemijskim opasnostima i posljedice po mentalno zdravlje. Toplotni talasi postali su češći i intenzivniji, uzrokujući desetine hiljada preranih smrti u Evropi. Očekuje se da će se ovaj trend povećati i intenzivirati ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere prilagođavanja. Stoga je od vitalnog značaja pozabaviti se time kako klimatske promjene utiču na trudnice.
Širenje određenih vrsta krpelja, azijskog tigrastog komarca i drugih nosilaca bolesti povećava rizik od zaraze Lymeovom bolešću, encefalitisom koji se prenosi krpeljem, infekcijom virusom zapadnog Nila, groznicom denga, groznicom Chikungunya i lajšmanijaza.
Kao što vidimo, jedna smo od najranjivijih zemalja na klimatske promjene i nadam se da će se nešto poduzeti kako bi se zaustavili njeni razarajući učinci.
