Ponekad nam priroda pokazuje svu svoju snagu, svu svoju snagu. To je nešto što je dio ove planete, i stoga, Ne preostaje nam drugo nego naučiti živjeti s tim.
Međutim, tokom vekova bilo je pojava koje ne samo da su nas iznenadile, već i ugrozile milione ljudi. Danas ćemo se prisjetiti najrazornije prirodne katastrofe u istoriji.
Potres i tsunami u Lisabonu (Portugal)
Skloni smo misliti, ne bez razloga, da ne postoji opasnost od zemljotresa ili ozbiljnih meteoroloških događaja na Iberijskom poluostrvu. Ali 1. novembra 1755. dogodio se potres koji je izazvao cunami, uzrokujući smrt skoro 100,000 ljudi. Ovaj događaj jedan je od najznačajnijih u evropskoj istoriji i imao je dubok uticaj na percepciju prirode i njenog odnosa sa čovečanstvom. Da biste saznali više o ovim događajima, možete pogledati našu listu najgore prirodne katastrofe.
Uragan Gilberto u Meksiku
Uragani, posmatrani sa satelita ili radara, čak su i prekrasni, ali istina je da ih je važno poštovati i poduzeti niz mjera kako bi se izbjegla opasnost. Ali čak i uz oprez, ponekad se dešavaju nesreće, kao u septembru 1988. Ovaj uragan, kategorije 5, izazvao je ukupno 318 smrtnih slučajeva i devastirao velike površine, ostavljajući neizbrisiv trag u sjećanju stanovnika. Da biste bolje razumjeli efekte ovih pojava, korisno je čitati o tome prirodne katastrofe koje najviše pogađaju svijet.
Potres i cunami u Valdiviji (Čile)
22. maja 1960. snažan zemljotres jačine 9.5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je čileanski grad Valdiviju, izazvavši nekoliko cunamija. Okolo 2,000 ljudi izgubili živote, što ovaj događaj čini najjačim ikada zabilježenim. Veličina katastrofe dovela je do promjena u politici prevencije katastrofa i urbanističkom planiranju. Kako bismo dublje proučili temu potresa i njihove povezanosti s tsunamijem, preporučujemo naš članak zemljotresi i cunami.
Uragan Katrina u SAD-u
To je jedan od najrazornijih uragana u novijoj istoriji. Od Južne Floride do Teksasa ostavio je bezbroj materijalnih gubitaka i odnio živote 2,000 ljudi, uzrokujući najveći broj smrtnih slučajeva u New Orleansu. Devastacija koju je izazvao dovela je do preispitivanja građevinskih propisa i planova evakuacije u pogođenim područjima. Više o ovom katastrofalnom događaju možete pročitati u našem sadržaju o prirodne katastrofe i njihove posljedice.
Erupcija Krakatoa i naknadni cunami u Indoneziji
Vulkanske erupcije stvaraju nevjerovatan spektakl, ali mogu ostaviti i žrtve, kao što se dogodilo 26. avgusta 1883. godine u Indoneziji. Erupcija Krakatoa bila je toliko eksplozivna da se čula na više od 3,000 kilometara dalje. Kao da to nije bilo dovoljno, nakon eksplozije se formirao niz talasa koji su dostigli visinu od skoro 40 metara, uzrokujući smrt više od 36,000 ljudi. Za više informacija o ovoj vrsti katastrofe, možete posjetiti link o zašto vulkani izbijaju.
Kao što vidimo, prirodne katastrofe koje uzrokuju razaranje su tačne, ali morate biti na oprezu. Istorija nas uči da od njih možemo učiti i da uvijek moramo biti spremni.
Prirodne katastrofe u novijoj istoriji
U istoriji čovečanstva, Prirodne katastrofe su konstanta koja pogađa milione ljudi širom svijeta. Od zemljotresa do cunamija, uragana i vulkanskih erupcija, svaki od ovih događaja ostavio je neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju čovječanstva. Ispod je lista nekih od najznačajnijih prirodnih katastrofa u novijoj istoriji. Da biste razumjeli njegov utjecaj, pogledajte naš članak o mangrove kao prirodna zaštita.
1. Zemljotres u Shaanxi (Kina) – 1556
Zemljotres u Shaanxi, poznat i kao Veliki kineski zemljotres, dogodio se 23. januara 1556. godine u provinciji Shaanxi. Sa procijenjenom magnitudom između 8 i 8.3 na Rihterovoj skali, bio je to jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u istoriji, sa procijenjenim brojem žrtava između 830,000 i 1 milion. Većina žrtava je umrla zbog urušavanja nepečenih zgrada tokom zemljotresa.
2. Erupcija vulkana Tambora (Indonezija) – 1815
Erupcija vulkana Tambora na ostrvu Sumbawa (Indonezija) u aprilu 1815. najsnažnija vulkanska erupcija zabilježena u istoriji. Erupcija je izazvala cunami koji je poplavio obližnje obale i stvorio oblak pepela koji je prekrio veći dio svijeta, uzrokujući globalno zahlađenje i godinu bez ljeta u Evropi i Sjevernoj Americi. Procjenjuje se da je erupcija uzrokovala smrt najmanje 71,000 ljudi, iako neke procjene govore o do 100,000. Za više informacija o posljedicama katastrofa, možete pogledati naš članak o Najveće prirodne katastrofe u 2017.
3. Uragan Katrina (Sjedinjene Američke Države) – 2005
Uragan Katrina, koji je 29. avgusta 2005. stigao na jug Sjedinjenih Država, imao je strašne posledice u istoriji te zemlje. IUragan je izazvao smrt najmanje 1,836 ljudi i prouzročio više od 100 milijardi dolara imovinske štete. Grad New Orleans je bio posebno teško pogođen, jer je veliki dio grada poplavljen i uništen olujom. Za noviji fokus na katastrofe, pogledajte Naš opšti sažetak o prirodnim katastrofama.
4. Poplave Indijskog okeana (Azija) – 2004
Cunami u Indijskom okeanu, koji se dogodio 26. decembra 2004. je jedna od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u modernoj istoriji. Cunami, koji je izazvao podvodni zemljotres jačine 9.3 stepena po Rihterovoj skali kod obale Sumatre u Indoneziji, pogodio je nekoliko zemalja u Aziji, uključujući Indoneziju, Šri Lanku, Tajland i Indiju. Procjenjuje se da više od 230,000 ljudi u cunamiju, sa stotinama hiljada ljudi raseljenih iz svojih domova.
5. Erupcija vulkana Krakatoa (Indonezija) – 1883
Erupcija vulkana Krakatoa na ostrvu Krakatoa (Indonezija) u avgustu 1883. je među najvećim najpoznatije i najsmrtonosnije vulkanske erupcije istorije. Erupcija je izazvala niz cunamija koji je pogodio obližnje obale, uzrokujući smrt više od 36,000 ljudi. Erupcija je također izazvala oblak pepela koji je prekrio veći dio svijeta i izazvao globalno zahlađenje.
6. Tohoku zemljotres i cunami (Japan) – 2011
Potres i cunami u Tohokuu, koji su se dogodili 11. marta 2011. godine, jačine 9 stepeni Rihterove skale, izazvali su cunami koji je poplavio veći dio sjeveroistočne obale Japana. Procjenjuje se da je poginulo više od 15,000 ljudi, a imovinska šteta iznosi više od 200 milijardi dolara.
7. Ciklon Bhola (Bangladeš) – 1970
Ciklon Bhola, koji je pao na Bangladeš 12. novembra 1970. jedan od najsmrtonosnijih ciklona u istoriji. Procjenjuje se da je više od 500,000 ljudi u ciklonu, pri čemu veliki dio žrtava živi u ruralnim područjima regije Gang-Brahmaputra. Većina smrtnih slučajeva uzrokovana je porastom nivoa mora i poplavama nakon ciklona. Za više informacija o uticaju ovih događaja, pogledajte članak o efekte klimatskih promjena.
Važnost pripreme i odgovora na prirodne katastrofe
Bitna je priprema za prirodne katastrofe. Lekcije naučene iz prošlih događaja dovele su do implementacije poboljšanih politika prevencije, odgovora i oporavka. Infrastruktura mora biti dizajnirana da izdrži uticaje prirodnih pojava, a zajednice moraju imati planove evakuacije i sisteme ranog upozorenja. Edukacija i svijest o rizicima također su ključni za smanjenje broja žrtava i materijalne štete. Zato je od vitalnog značaja znati više o tome Etički projekti oporavka od katastrofe.
Nadalje, važno je napomenuti da klimatske promjene intenziviraju učestalost i ozbiljnost mnogih od ovih prirodnih katastrofa. Naučnici upozoravaju da bi se buduće generacije mogle suočiti s još razornijim katastrofama bez usklađene globalne akcije za rješavanje problema globalnog zagrijavanja. Stoga je neophodno raditi na ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju, kao i na promicanju otpornosti zajednice.
Posljednjih godina bilježimo porast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava, od toplotnih talasa do oluja i poplava. Primeri za to uključuju toplotni talas koji je pogodio Evropu 2003. godine, ubivši hiljade ljudi, ili intenzivne kiše koje su izazvale razorne poplave u Nemačkoj i Belgiji 2021. godine, ostavljajući stotine ljudi bez krova nad glavom i prouzrokujući milionske gubitke na imovini. Moramo naučiti iz ovih događaja kako bismo implementirali proaktivne mjere koje spašavaju živote i štite imovinu.
Prirodne katastrofe su imale značajan uticaj na čovečanstvo kroz istoriju. Istorija prirodnih katastrofa pokazuje ne samo moć prirode, već i sposobnost čovečanstva da se prilagodi i uči iz ovih iskustava. Održavanje obrazovanja i svijesti o prirodnim katastrofama može pomoći u ublažavanju utjecaja budućih događaja u našim zajednicama. Prevencija i priprema su ključ za suočavanje s izazovima koji su pred nama.
