Jedan od najvećih američkih gradova, New York City, poduzima odlučnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena. Kako će to učiniti? Poduzimanje pravnog postupka protiv ExxonMobil-a, ConocoPhilips-a, Chevrona, Royal Dutch Shell-a i BP-a, najveće naftne kompanije ne samo u Sjevernoj Americi, već iu cijelom svijetu.
Ovo je odluka Bila de Blazija, demokratskog gradonačelnika Njujorka, koji predstavlja suprotnu perspektivu od one bivšeg predsednika Donalda Trampa, barem kada je reč o klimatskoj krizi.
De Blasio je bio direktan i snažan kada je izjavio: "Kompanije za fosilna goriva znale su za uticaj na klimu i namjerno su obmanule javnost kako bi zaštitile svoj profit. Moraju da plate«. Cilj je jasan: pozvati velike naftne kompanije na odgovornost za štetu koju su izazvale i dobiti finansijsku kompenzaciju koja će grad učiniti sigurnijim i otpornijim mjestom suočenim s porastom nivoa mora i tropskim olujama.
Klimatske promjene su pravi fenomen, a dokazi o tome pojavljuju se gotovo svakodnevno. Ruše se rekordne temperature, dešavaju se opasnije vremenske prilike, a kao da to nije dovoljno, naučna zajednica i dalje upozorava na posledice nečinjenja. Stoga je od vitalnog značaja investirati u čistu i obnovljivu energiju i napustiti ovisnost o fosilnim gorivima. Međutim, naftne kompanije često poriču svoj doprinos klimatskim promjenama. ExxonMobil, Chevron i Royal Dutch Shell, na primjer, tvrdili su da "takvi sporovi ne doprinose rješenju".
Često se postavlja pitanje da li je moguće da nafta koja je toliko puta "nehotično" završila u moru, kao u slučaju Galicije prije 15 godina, ne utiče na okoliš? Da li automobili koji rade na benzin ili dizel zaista ne remete prirodnu ravnotežu atmosfere? Kako se Njujorčani suočavaju sa sve jačim olujama i ekstremnim temperaturama, jasno je da je vrijeme da preispitamo svoje prioritete i akcije.
Pored pravnog postupka pod vodstvom New Yorka, guvernerka Kathy Hochul potpisala je historijski zakon o stvaranju klimatskog superfonda. Ova inicijativa primorava velike kompanije za fosilna goriva da finansiraju Ključni projekti za zaštitu Njujorčana od klimatskih utjecaja, kao što su poplave i ekstremni toplotni talasi, kao što je dokazano na drugim mestima koja se takođe suočavaju sa klimatskim promenama, o čemu se govori u slučaju poplave u budućnosti.
Važnost Climate Superfund
Zakonodavstvo ne samo da nastoji da kompanije pozove na odgovornost za nastalu štetu, već i uspostavlja finansijski okvir za jačanje Otpornost New Yorka na nepovoljne klimatske događaje. Ideja je da se trošak prilagođavanja klimi prebaci sa građana na kompanije koje su kroz istoriju doprinijele zagađenju.
Novi zakonski okvir znači da će kompanije koje su od 2000. godine emitovale velike količine gasova staklene bašte morati da daju doprinos u fond namenjen finansiranju kritične infrastrukturne projekte, kao što je obnova ekosistema, mjera koja je također relevantna u drugim kontekstima prilagođavanja klimatskim promjenama, što se ogleda u člancima o važnost zelene infrastrukture.
Guverner Hochul je naglasio da, "sa skoro svakom rekordnom kišom i svakim toplotnim talasom, Njujorčani su sve više opterećeni ekonomskim posljedicama zagađivača koji su oštetili našu okolinu." To znači da nova zakonska regulativa kaže da kompanije moraju preuzeti svoj dio troškova klimatske adaptacije, što predstavlja a značajna pobeda za ekološku pravičnost i način da se osigura pravedna raspodjela odgovornosti.
Pravna bitka i njene implikacije
Odluka New Yorka da podnese tužbu protiv Big Oil-a u skladu je sa rastućim pokretom u Sjedinjenim Državama i na međunarodnom planu da se kompanije natjeraju da plate za ekološku štetu koju su izazvale. Ovaj pokret je dobio zamah u poslednjoj deceniji, sa više od hiljadu klimatskih tužbi u zemlji. Devet gradova i okruga, uključujući San Francisco i New York, poduzelo je pravne mjere protiv velikih energetskih kompanija, tražeći nadoknadu štete povezane s klimatskim promjenama, strategijom koja bi mogla spriječiti druge gradove da se suoče s istom dilemom, o čemu se raspravljalo u kontekstu gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
Slučaj New York je značajan jer predstavlja pokušaj da se kompanije pozovu na odgovornost da obmanjuju javnost o uticaju svojih aktivnosti na klimu. Državni tužilac je napomenuo da ove kompanije decenijama znaju za katastrofalne efekte fosilnih goriva, ali su umanjile to znanje i dovele investitore i potrošače u zabludu, stvarajući klimu u kojoj je potrebno ojačati poslovnu etiku.
Ova vrsta sudskog spora postavlja nekoliko pitanja o korporativna odgovornost i poslovna etika. Dok su neke korporacije odlučile da se prilagode i evoluiraju prema održivijim praksama, druge nastavljaju da rade u okviru poslovnih modela koji doprinose degradaciji životne sredine, što dovodi do direktnog sukoba sa naporima za ublažavanje klimatskih promena i naglašava potrebu za čvršćim pravnim okvirima, kao što je pomenuto u studijama o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Posljedice za budućnost
Lokalne ekonomije već osjećaju posljedice ekstremnih vremenskih prilika, kao što su požari, oluje i poplave. Prema procjenama, popravak i priprema za ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama mogli bi koštati više od pola bilijuna dolara širom države New York do 2050. To znači više od 65,000 dolara po domaćinstvu, ekonomski teret koji ne bi trebao pasti samo na porezne obveznike, već bi ga trebali podijeliti oni koji su prouzročili štetu, kao što smo vidjeli na sličnim mjestima u svijetu. Trudnice koje trpe uticaj klimatskih promena.
Zakon o Climate Superfundu ne samo da je korak ka pozivanju kompanija zagađivača na odgovornost, već predstavlja i promjenu u načinu na koji razmišljamo o ekološka odgovornost u poslovnom svijetu. Druge države bi mogle slijediti vodstvo New Yorka i donijeti slične zakone, koji bi mogli imati talasasti učinak na zakonodavstvo o okolišu širom zemlje, slično onome što se dogodilo u drugim zemljama koje se aktivno bave klimatskim promjenama.
Stvaranje ovog fonda predstavlja model za druge vlade da razmotre kako kompanije treba da plate štetu koju nanose životnoj sredini. Sa svakom akcijom koja se poduzima za rješavanje klimatskih promjena, nadamo se da će više zajednica i vlada biti inspirisano da slijede njihov primjer, što će dovesti do stvarne promjene u borbi protiv globalnog zagrijavanja i njegovih razornih posljedica.
Budućnost planete zavisi od naše sposobnosti da izazovemo korporacije koje imaju prioritet nad javnim zdravljem i životnom sredinom. Ako možemo da pozovemo ove kompanije na odgovornost, mogli bismo preći na održiviju globalnu ekonomiju.
