Samiti o klimi imaju za cilj promjenu smjernica i prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena kroz implementaciju Pariskog sporazuma.
Sljedeći Samit o klimi (COP23) održat će se u Bonnu u novembru ove godine. Tokom COP23, uložit će se napori u unapređenje Pariškog sporazuma i naglasiti potreba za jedinstvom među zemljama potpisnicama nakon odluke SAD-a da se povuče iz sporazuma. Karakteristike i ciljevi COP23 istraženi su u nastavku.
Novi klimatski samit
Njemačka ministarka okoliša Barbara Hendricks naglasila je da COP23 ima za cilj nastavak borbe protiv klimatskih promjena, čime se šalje jasan politički signal. Namjera je priopćiti svim vladama širom svijeta da je od vitalnog značaja da se ujedine u borbi protiv ove krize.
„Nalazimo se u jedinstvenoj situaciji jer je ovo prvi Samit o klimi otkako je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma . Ključno je prenijeti poruku jedinstva“, izjavio je Hendricks.
Povlačenje SAD-a iz sporazuma izazvalo je zabrinutost među ostalim potpisnicama Pariškog sporazuma, s obzirom na to da SAD odgovorne su za 25% globalnih emisija stakleničkih plinova . Nedostatak pravno obavezujuće obaveze SAD-a da smanji svoje emisije podstakao je strahove da bi ova odluka mogla izazvati domino efekat među drugim nacijama.
Samit u Bonu
Na COP23, diskusije će se fokusirati na to kako svaka zemlja treba da predstavi svoje akcione planove za suzbijanje globalnog zagrijavanja, osiguravajući da su ti planovi transparentni i uporedivi. Bit će održana debata o mjerama koje će zemlje usvojiti kako bi smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte , s fokusom na sve ambicioznije ciljeve kako posljedice klimatskih promjena postaju sve očiglednije.
Hitna potreba za djelovanjem je neminovna i nadamo se da će u Bonnu biti donesene konkretne odluke koje će odrediti smjer međunarodne klimatske politike.
Važno je naglasiti da će se samit u Bonnu održati u kontekstu gdje je nauka već utvrdila da je globalno zagrijavanje dostiglo 1,25°C u 2016. godini u poređenju s predindustrijskim nivoima. Prema najnovijim podacima, koncentracija CO2 u atmosferi dostigla je rekordne nivoe, što predstavlja značajne izazove za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma. Stoga je ključno provesti mjere za rješavanje klimatske ranjivosti i prilagođavanja biljaka klimatskim promjenama putem različitih inicijativa, poput onih opisanih u odjeljku o prilagođavanju biljaka klimatskim promjenama.
Ciljevi i obaveze COP23
Jedan od glavnih ciljeva COP23 je unapređenje radnog programa Pariskog sporazuma. Ovo uključuje stvaranje zajedničkog okvira koji omogućava zemljama da postave svoje nacionalno određene doprinose (NDC) na način koji je ekvivalentan i mjerljiv. Ovo je ključno za osiguravanje da svaka nacija bude odgovorna za svoje klimatske obaveze.
Pored toga, razgovarat će se o provedbi Facilitativnog dijaloga , poznatog kao Talanoa dijalog , koji će početi u januaru 2018. godine. Cilj ovog dijaloga je omogućiti zemljama da razmisle o svojim akcijama i ambicijama na inkluzivan i konstruktivan način. Agenda ranjivosti također će biti prioritet, s fokusom na zemlje i populacije koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena i potragu za rješenjima koja zadovoljavaju njihove potrebe.
Među obavezama koje su proizašle iz COP23 su:
- Prvi Gender akcioni plan, koji nastoji osigurati da rodna perspektiva bude integrirana u klimatske politike.
- Formiranje radne grupe stručnjaka koji će istražiti kako spriječiti štete i gubitke uzrokovane klimatskim uticajem.
- Lansiranje Oceans Path Alliance (Ocean Pathway), koji nastoji uspostaviti inovacije u upravljanju oceanima.
- Stvaranje platforme za lokalne zajednice i autohtone narode je vitalni korak ka priznavanju njihovih prava i potreba u pregovorima o klimi.
Reakcije i izazovi
COP23 je održan u kontekstu rastućeg aktivizma i društvenog pritiska ekoloških organizacija, koje su osudile neaktivnost određenih vlada u borbi protiv klimatskih promjena. Sa skoro 25,000 prisutnih i protestima ekologa, samit je nastojao da istakne hitnost problema, koji postaje sve kritičniji.
Kritičari su istakli da nedostatak akcije ili jasnih obaveza ponekad čini da se klimatski samiti osjećaju nedovoljnim. Na primjer, neki kritičari tvrde da sporazumima na samitu u Parizu nedostaje ambicija i da su trenutne klimatske obaveze nedovoljne da obuzdaju globalni porast temperature.
Američki predsjednik Donald Trump bio je u središtu ove kritike, budući da je njegova administracija donijela odluke koje bi mogle oslabiti globalne akcije protiv klimatskih promjena. Politike koje provodi njegova vlada stvorile su znatnu neizvjesnost u pogledu budućnosti međunarodne saradnje po pitanjima klime. U tom smislu, zabrinjavajuće je kako bi Trumpova promjena mišljenja mogla utjecati na pregovore o klimi.
S druge strane, rastući trend ekstremnih vremenskih pojava, kao što su šumski požari u raznim dijelovima svijeta, poplave i teške suše, jača ideju da je klimatska akcija hitna i neophodna. Naučnici su upozorili da bi porast temperature mogao premašiti 3 stepena u narednim decenijama, ako se hitno ne preduzme mjere i ako se ne ispune sve preuzete obaveze. Ovaj scenario bi bio razoran za planetu i za buduće generacije.
Obrazovanje kao alat za promjenu
Ključni aspekt o kojem se raspravljalo na COP23 bila je uloga obrazovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Tokom konferencije, UNESCO i nekoliko partnerskih organizacija održali su dan posvećen obrazovanju o klimatskim promjenama . Ovaj događaj naglasio je potrebu za povećanjem svijesti i obrazovanja o klimatskim akcijama širom svijeta.
Shyamal Majumdar , direktor UNESCO-vog Međunarodnog centra za tehničko i stručno obrazovanje i obuku, naglasio je da je "obrazovanje ključno" za transformaciju društva prema održivijem pristupu. Ovo ističe kako obrazovanje može osnažiti buduće generacije da se nose s klimatskim promjenama sa znanjem i odlučnošću. U tom smislu, bitno je promovirati preporučenu literaturu o klimatskim promjenama u školama i razmotriti kako klimatske promjene utječu na trudnice.
Nalazimo se na pragu značajne transformacije i imperativ je da se kultura svijesti o klimi i djelovanja podstiče u obrazovnim institucijama i zajednicama kako bi se postigle stvarne i održive promjene.
COP23 nije sam po sebi cilj, već važan korak ka krajnjem cilju stvaranja održivije planete. Rad obavljen na ovim samitima postavlja temelje za COP24 , koji će se održati u Katovicama, u Poljskoj, gdje se očekuje finalizacija pravila za provedbu Pariškog sporazuma i postizanje napretka u pogledu globalnih klimatskih ambicija.
Nadalje, pristup klimatskim akcijama mora biti inkluzivniji, a to uključuje aktivno učešće lokalnih vlasti, civilnog društva, autohtonih zajednica i privatnog sektora, od kojih svi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Saradnja između zemalja, organizacija i zajednica je od suštinskog značaja za povećanje i ubrzanje mjera koje promoviraju niskougljičnu ekonomiju i društvo otporno na klimu. Uticaj koji svaki pojedinac može imati ne može se podcijeniti, a svaki mali korak ka održivosti se računa u izgradnji bolje budućnosti za sve.
U tom kontekstu, naredne godine će biti ključne u definiranju smjera globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Potreba za kolektivnom i koordiniranom akcijom nikada nije bila kritičnija, a sada je vrijeme za djelovanje.
