Samiti o klimi imaju za cilj promjenu smjernica i prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena kroz implementaciju Pariskog sporazuma.
Sljedeći klimatski samit (COP23) održat će se u Bonu sljedećeg novembra. Tokom COP23 biće uloženi napori da se postigne napredak u prilagođavanju Pariskog sporazuma i naglasi potreba za jedinstvom među zemljama potpisnicama nakon odluke SAD da se povuku iz sporazuma. Karakteristike i ciljevi COP23 istraženi su u nastavku.
Novi klimatski samit
Njemačka ministarka okoliša Barbara Hendricks naglasila je da COP23 ima za cilj nastavak borbe protiv klimatskih promjena, čime se šalje jasan politički signal. Namjera je priopćiti svim vladama širom svijeta da je od vitalnog značaja da se ujedine u borbi protiv ove krize.
„Mi smo u posebnoj situaciji jer je ovo prvi klimatski samit nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da SAD će se povući iz Pariskog sporazuma.. "Od suštinske je važnosti prenijeti poruku jedinstva", rekao je Hendricks.
Povlačenje SAD iz sporazuma izazvalo je zabrinutost među ostalim zemljama potpisnicama Pariškog sporazuma, s obzirom na to da SAD predstavlja 25% globalne emisije stakleničkih plinova. Nedostatak zakonske obaveze SAD-a da smanji svoje emisije podstakao je strah da bi ova odluka mogla izazvati domino efekat među drugim nacijama.
Samit u Bonu
Na COP23 će se baviti pitanjem kako svaka zemlja treba da predstavi svoje akcione planove za obuzdavanje globalnog zagrijavanja, osiguravajući da ovi planovi budu transparentni i uporedivi. Vodiće se debata o mjerama koje će zemlje usvojiti smanjiti emisiju stakleničkih plinova, fokusirajući se na sve ambicioznije ciljeve kako posljedice klimatskih promjena postaju sve očiglednije.
Hitnost da se preduzme nešto je neizbježna, a očekuje se donošenje konkretnih odluka u Bonu koje će postaviti kurs međunarodne klimatske politike.
Važno je napomenuti da će se samit u Bonu održati u kontekstu u kojem je nauka već utvrdila da je globalno zagrijavanje dostiglo 1,25°C u 2016. u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Prema najnovijim podacima, koncentracija CO2 u atmosferi je dostigao rekordne nivoe, što predstavlja velike izazove za poštovanje Pariskog sporazuma. Stoga je neophodno da se oni implementiraju mjere za rješavanje klimatske ugroženosti i prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama kroz različite inicijative poput onih opisanih u prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama.
Ciljevi i obaveze COP23
Jedan od glavnih ciljeva COP23 je unapređenje radnog programa Pariskog sporazuma. Ovo uključuje stvaranje zajedničkog okvira koji omogućava zemljama da postave svoje nacionalno određene doprinose (NDC) na način koji je ekvivalentan i mjerljiv. Ovo je ključno za osiguravanje da svaka nacija bude odgovorna za svoje klimatske obaveze.
Osim toga, implementacija Facilitating Dialoguepoznat kao Talanoa Dialogue, koji će početi u januaru 2018. Ovaj dijalog ima za cilj omogućiti zemljama da razmisle o svojim akcijama i ambicijama na inkluzivan i konstruktivan način. The Agenda ranjivosti Također će biti prioritet, fokusirajući se na zemlje i stanovništvo koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena i traženje rješenja koja zadovoljavaju njihove potrebe.
Među obavezama koje su proizašle iz COP23 su:
- Prvi Gender akcioni plan, koji nastoji osigurati da rodna perspektiva bude integrirana u klimatske politike.
- Formiranje radne grupe stručnjaka koji će istražiti kako spriječiti štete i gubitke uzrokovane klimatskim uticajem.
- Lansiranje Oceans Path Alliance (Ocean Pathway), koji nastoji uspostaviti inovacije u upravljanju oceanima.
- Stvaranje platforme za lokalne zajednice i autohtone narode je vitalni korak ka priznavanju njihovih prava i potreba u pregovorima o klimi.
Reakcije i izazovi
COP23 je održan usred rastućeg aktivizma i društvenog pritiska ekoloških organizacija, koje su osudile nedjelovanje određenih vlada u borbi protiv klimatskih promjena. Uz pomoć skoro 25,000 ljudi i protestima ekologa, samit je nastojao da podigne svijest o hitnosti problema, koji postaje sve hitniji.
Kritičari su istakli da nedostatak akcije ili jasnih obaveza ponekad čini da se klimatski samiti osjećaju nedovoljnim. Na primjer, neki kritičari tvrde da sporazumima na samitu u Parizu nedostaje ambicija i da su trenutne klimatske obaveze nedovoljne da obuzdaju globalni porast temperature.
Američki predsjednik Donald Trump bio je u fokusu ovih kritika, jer je njegova administracija donosila odluke koje bi mogle oslabiti globalnu akciju protiv klimatskih promjena. Politike koje sprovodi vaša vlada stvorile su znatnu nesigurnost u pogledu budućnosti međunarodne saradnje na klimatskim pitanjima. U tom smislu je zabrinjavajuće kako Trampova promena mišljenja može uticati na pregovore o klimi.
S druge strane, rastući trend ekstremnih vremenskih pojava, kao što su šumski požari u raznim dijelovima svijeta, poplave i teške suše, jača ideju da je klimatska akcija hitna i neophodna. Naučnici su upozorili da bi porast temperature mogao premašiti 3 stepena u narednim decenijama, ako se hitno ne preduzme mjere i ako se ne ispune sve preuzete obaveze. Ovaj scenario bi bio razoran za planetu i za buduće generacije.
Obrazovanje kao alat za promjenu
Ključni aspekt o kojem se raspravlja na COP23 je uloga obrazovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Tokom Konferencije, UNESCO i nekoliko partnerskih organizacija održali su dan posvećen obrazovanje o klimatskim promjenama. Ovaj događaj je naglasio potrebu za povećanjem svijesti i obrazovanja o klimatskim akcijama širom svijeta.
Shyamal Majumdar, direktor Međunarodnog centra za tehničko i stručno obrazovanje i obuku UNESCO-a, naglasio je da je "obrazovanje ključno" za transformaciju društva prema održivijem pristupu. Ovo naglašava kako obrazovanje može osnažiti buduće generacije da se bave klimatskim promjenama sa znanjem i odlučnošću. U tom smislu, neophodno je promovisati preporučeno štivo o klimatskim promjenama u školama, kao i kako Klimatske promjene pogađaju trudnice.
Nalazimo se na pragu značajne transformacije i imperativ je da se kultura svijesti o klimi i djelovanja podstiče u obrazovnim institucijama i zajednicama kako bi se postigle stvarne i održive promjene.
COP23 nije cilj sam po sebi, već važan korak ka konačnom cilju stvaranja održivije planete. Rad obavljen na ovim samitima postavlja temelje za COP24 koji će se održati u Katowicama u Poljskoj, gdje se očekuje da će se finalizirati pravila za implementaciju Pariskog sporazuma i postići napredak u globalnoj klimatskoj ambiciji.
Nadalje, pristup klimatskim akcijama mora biti inkluzivniji, a to uključuje aktivno učešće lokalnih vlasti, civilnog društva, autohtonih zajednica i privatnog sektora, od kojih svi imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Saradnja između zemalja, organizacija i zajednica je od suštinskog značaja za povećanje i ubrzanje mjera koje promoviraju niskougljičnu ekonomiju i društvo otporno na klimu. Uticaj koji svaki pojedinac može imati ne može se podcijeniti, a svaki mali korak ka održivosti se računa u izgradnji bolje budućnosti za sve.
U tom kontekstu, naredne godine će biti ključne u definiranju smjera globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Potreba za kolektivnom i koordiniranom akcijom nikada nije bila kritičnija, a sada je vrijeme za djelovanje.
