Poljoprivreda je djelatnost koja je postala fundamentalna u našem svakodnevnom životu. On nam obezbjeđuje hranu koju svakodnevno konzumiramo i osigurava našu egzistenciju. Međutim, to je sektor koji se suočava sa značajnim izazovima, s obzirom na to da generiše visok nivo emisije gasova staklene bašte. U Španiji, poljoprivreda je odgovorna za približno 15% ukupne emisije CO2., premašujući svjetski prosjek od 14%. Ova situacija postavlja pitanja o tome kako nastaviti održivu proizvodnju hrane, posebno s obzirom na očekivani porast temperatura u zemlji kao rezultat klimatskih promjena. Ova pojava predstavlja značajan izazov za poljoprivrednike, posebno one u mediteranskoj regiji, gdje erozija, niske padavine i povećana vrućina predstavljaju ozbiljan rizik za usjeve.
Kako bi se ovi problemi ublažili i osigurala održiva poljoprivredna proizvodnja, pojavile su se inovativne prakse kao npr. konzervatorska poljoprivreda.
Šta je zaštita poljoprivrede?
Ovaj poljoprivredni pristup posebno je zanimljiv ne samo zbog direktnih koristi koje nudi proizvodnji hrane, već i zbog pozitivnog utjecaja na okoliš. Konzervaciona poljoprivreda se definiše kao poljoprivredni sistem dizajniran za očuvanje, poboljšanje i efikasnije korišćenje prirodnih resursa kroz pažljivo upravljanje tlom, vodom, biološkim organizmima i vanjskim inputima.
Poljoprivrednici koji provode ovu praksu nastoje brinu i čuvaju zemlju koju obrađuju. To uključuje tehnike kao što su plodored, ograničena upotreba hemijskih gnojiva i malčiranje tla autohtonim biljkama ili biljnim ostacima. Ove mjere imaju za cilj zaštitu tla od erozije, poboljšanje njegovog kvaliteta i doprinos održivijem korištenju resursa. Osim toga, the usvajanje sjemena otpornog na klimatske promjene može dopuniti ove prakse i biti ključ za očuvanje poljoprivrede.
Šta ima koristi?
Implementacija konzervacione poljoprivrede nudi višestruke koristi koje su od velikog značaja i za životnu sredinu i za poljoprivrednu privredu. Ispod su neke od najznačajnijih prednosti:
- Smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2): Smanjenjem učestalosti upotrebe poljoprivrednih mašina, procjenjuje se da bi se u Španiji uštedilo oko 52,9 miliona tona CO2, što predstavlja značajan doprinos održivosti.
- Smanjenje erozije tla: Studija o Špansko udruženje poljoprivrede za očuvanje živog tla (AEAC.SV) ukazuje da ova praksa može spriječiti eroziju tla za 90%, što je neophodno za održavanje njegove plodnosti.
- Povećana energetska efikasnost: Utvrđeno je povećanje energetske efikasnosti od 20% u poređenju sa konvencionalnom obradom tla, do 50% u zavisnosti od vrste useva i lokacije. Ovo povećanje efikasnosti je takođe podržano novih izvora energije lokalno
- Značajne uštede u inputimaKonzervaciona poljoprivreda može uštedjeti do 24% na inputima, što predstavlja značajnu ekonomsku prednost za poljoprivrednike.
Organizacije za zagovaranje zaštite životne sredine, kao što su Climate Alliance, Greenpeace i Friends of the Earth, promovišu ovu praksu kao održivo rješenje za proizvodnju hrane uz istovremeno zaštitu planete.
Principi konzervacijske poljoprivrede
Konzervaciona poljoprivreda se zasniva na tri osnovna principa:
1. Minimalni poremećaj tla: Ovaj princip uključuje smanjenje postupaka obrade tla, favorizirajući metode kao što je direktna sjetva. Izbjegavanjem oranja, struktura i kvalitet tla se poboljšavaju, što mu omogućava da zadrži više vlage i hranjivih tvari, a poboljšava se i konzervacijska poljoprivreda.
2. Diverzifikacija usjeva: Rotiranje i udruživanje različitih vrsta koje se uzgajaju na istom području poboljšavaju plodnost tla i otpornost na štetočine i bolesti. Ovaj raznoliki pristup rezultira stabilnijim povratima tokom vremena, istovremeno doprinoseći zdravlju poljoprivrednog ekosistema. Takođe je važno uzeti u obzir uticaj određenih useva u okruženju.
3. Trajni pokrivač tla: Održavanje organskog pokrivača, bilo kroz pokrovne usjeve ili ostatke usjeva od prethodnih usjeva, ključno je za zaštitu tla od erozije i poboljšanje njegove plodnosti. Ova praksa također pomaže u očuvanju vlage u tlu i povećava biološku raznolikost. Isto tako, upotreba prakse očuvanja u sušnim područjima može biti fundamentalno u ovoj strategiji.
Konzervacijska poljoprivreda i klimatske promjene
Konzervaciona poljoprivreda je predstavljena kao efikasan odgovor na izazove koje postavljaju klimatske promjene. Osim toga, podržan je raznim izvještajima i studijama, kao što je onaj IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene), koji ga identificiraju kao ključnu opciju za rješavanje klimatskih rizika. To je zato što konzervaciona poljoprivreda ne samo da pomaže ljudima da se prilagode promenljivim uslovima, već i ublažava štetne efekte konvencionalne poljoprivrede.
Među prednostima istaknutim u ovom kontekstu su:
Manje emisije stakleničkih plinova: Smanjenje obrade tla smanjuje emisiju CO2, pretvarajući tlo u ponor ugljika koji zadržava ugljik umjesto da ga ispušta u atmosferu. Ovo doprinosi smanjenju ugljičnog otiska poljoprivrede. Za više informacija o tome kako se poljoprivreda suočava sa ovim izazovima, možete pročitati o tome napori protiv globalnog zagrijavanja i upotreba održive šume u poljoprivredi.
Poboljšano zadržavanje vode: Konzervaciona poljoprivreda omogućava poboljšanu infiltraciju vode u tlo i smanjeno otjecanje, što rezultira smanjenim potrebama za vodom za poljoprivrednu proizvodnju. Prema procjenama, potrebe za vodom mogle bi se smanjiti za 30-40%. Nadalje, zanimljivo je promatrati kako se ove prakse mogu međusobno nadopunjavati.
Povećana biodiverzitet: Usvajanje konzervacione poljoprivrede promoviše povećanje biodiverziteta u agroekosistemima, povećanje populacije organizama u tlu i poboljšanje ukupnog zdravlja poljoprivrednog ekosistema. Ovo je direktno povezano sa potrebom da se nastavi istraživanje situacija ugroženih pustinja zbog klimatskih promjena.
Ekonomske koristi od konzervacione poljoprivrede
Konzervaciona poljoprivreda ne samo da se pretvara u ekološke prednosti, već nudi i ekonomske prednosti za poljoprivrednike. Efikasan pristup korištenju resursa rezultira:
1. Uštede troškova: Smanjenje potrebe za mašinama i inputima općenito se pretvara u smanjenje operativnih troškova. Kako poljoprivrednici usvajaju ove prakse, očekuje se povećanje profitabilnosti njihovih farmi. Da biste saznali više o ovom aspektu, možete pogledati naš članak o održivi razvoj i njegovu primjenu u savremenoj poljoprivredi.
2. Manja potreba za radnom snagom: Zahvaljujući smanjenju intenzivnih poslova kao što je obrada tla, smanjuje se potreba za radnom snagom, što predstavlja značajno olakšanje za poljoprivrednike, posebno u vremenima velike potražnje.
3. Veća stabilnost u proizvodnji: Diverzifikacija useva i poboljšan kvalitet zemljišta doprinose povećanju stabilnosti i održivosti prinosa tokom vremena. Ovo se pretvara u pouzdaniju proizvodnju hrane, čak iu uslovima nepovoljnih vremenskih uslova. U tom smislu, ključno je razmotriti kako klima utiče na poljoprivrednu proizvodnju u različitim regionima.
Konzervaciona poljoprivreda predstavlja suštinsku praksu koja se fokusira ne samo na proizvodnju hrane već i na zdravlje planete. Promoviranjem uravnoteženijeg i održivijeg pristupa, ova tehnika će postati temeljni stub za osiguravanje sigurnosti hrane bez ugrožavanja prirodnih resursa i biodiverziteta. Implementacija ovih strategija nije samo opcija, već hitna potreba za poljoprivredu budućnosti.
