Uticaj koji su eksploati teleskopa James Webb imali u Španiji je nešto za pamćenje. Od otkrivanja skrivenih čuda u dubinama svemira do rasvjetljavanja našeg solarnog sistema, ovaj izvanredni teleskop odigrao je ključnu ulogu u unapređenju naučnog znanja. A sada, on se usmjerava na Uran, daleku, ledenu planetu iza Plutona, otkrivajući njegovu zadivljujuću ljepotu kroz sočivo. Fotografija Uran pomoću teleskopa James Webb je uticalo na naučnu zajednicu.
Fotografija Urana sa teleskopa James Webb
NASA je ovu informaciju zvanično objavila na svojoj web stranici, kao i na društvenoj medijskoj platformi X (ranije poznatoj kao Twitter). Kroz kolekciju slika, NASA je pokazala ledenog diva zajedno s njegovim prstenovima i mjesecima. Svemirski teleskop James Webb Čak je uspio da uhvati Zeta prsten Urana, koji se smatra najosjetljivijim, raspršenim i najneuhvatljivijim od svih.
Webb ne samo da je uspio fotografirati Uran, već je snimio i slike mnoštva njegovih mjeseca. Trenutno postoji 27 mjeseci za koje se zna da okružuju Uran, iako su Webova zapažanja otkrila prisustvo nekoliko sićušnih mjeseci smještenih unutar veličanstvenih prstenova planete.
Nije samo Webb teleskop taj koji je posmatrao Uran. Voyager 2 je takođe vršio zapažanja 80-ih, koristeći vidljive talasne dužine. Iako su slike bile značajne za to vrijeme, nedostajala im je jasnoća. Međutim, koristeći infracrvene valne dužine, Uran sada otkriva mnoštvo ranije skrivenih otkrića.
NASA je ovu planetu označila kao "čudan, ledeni svijet koji se stalno mijenja", ističući njegove nevjerovatno zadivljujuće atmosferske atribute. Svemirska agencija posebno ističe sezonski sloj oblaka koji se nalazi na sjevernom polu planete, koji je sada detaljnije proučavan. Osim toga, postoje značajni fenomeni, uključujući niz živahnih oluja koje se javljaju i blizu i ispod južne ivice polarne kape.
Otkrića Urana pomoću teleskopa James Webb
NASA teoretizira da na pojavu, učestalost i specifična područja ovih oluja u Uranovoj atmosferi utiče kombinacija sezonskih i meteoroloških faktora. Neverovatno izražena godišnja doba Urana, kao rezultat njegovog nagiba od 98 stepeni, doprinose intenzitetu ovih vremenskih obrazaca.
Svemirska agencija otkriva da četvrtinu svoje izuzetno duge godine (ekvivalentno 84 zemaljske godine), Uran doživljava neobičan fenomen u kojem Sunce osvjetljava samo jedan od svojih polova. Kao rezultat toga, polovina planete je uronjena u zimsku sezonu apsolutne tame, koja traje nevjerojatnih 21 zemaljsku godinu. Astronomi s nestrpljenjem iščekuju nadolazeći solsticij 2028. jer će to pružiti priliku da se ispitaju i potvrde promjene u sastavu ovih atmosferskih karakteristika.
Iako se ovi detalji mogu činiti beznačajnim, oni imaju značajnu relevantnost. Zahvaljujući ovim otkrićima, moći ćemo duboko razumjeti Zetski prsten, koji omogućit će budućim astronomima da pomno osmisle strategiju misija na Uran. Osim toga, Uran je odličan primjerak za ispitivanje egzoplaneta, jer pokazuje brojne karakteristike slične onima udaljenih egzoplaneta koje naučnici trenutno otkrivaju.
Važnost proučavanja Urana ne može se potcijeniti, jer je od ogromne vrijednosti za astronome koji žele razumjeti unutrašnje djelovanje planeta slične veličine, kao i da steknu informacije o njihovom porijeklu i vremenskim obrascima. osim toga, Proučavanje Urana nudi odličnu priliku da istražimo i razumijemo naš solarni sistem u većoj mjeri, što je potvrdila NASA.
Otkrića Urana
Prema ESA i NASA-i, Webbova izuzetna infracrvena rezolucija i osjetljivost omogućavaju astronomima da svjedoče o različitim karakteristikama Urana s neusporedivom preciznošću. Ova nova jasnoća, posebno u vezi sa Zetskim prstenom, je od ogromnog značaja za stratešku pripremu predstojećih ekspedicija na Uran.
Snimljena kamerom NIRCam, fotografija otkriva ne samo 9 od 27 mjeseci koji kruže oko planete, već nudi i pogled na manje mjesece smještene unutar veličanstvenih prstenova. Ova nebeska tijela, označena plavim tačkama koje okružuju prstenove u smjeru kazaljke na satu, među njima su Rosalind, Puck, Belinda, Desdemona, Cressida, Bianca, Portia, Juliet i Perdita.
Kada se posmatra na vidljivim talasnim dužinama, Uran izgleda kao čvrsta, spokojna plava sfera. Međutim, kroz sočivo Webbovih infracrvenih mogućnosti, otkriva se zadivljujući ledeni svijet koji se stalno mijenja sa intrigantnim atmosferskim karakteristikama.
Jedna posebno uočljiva karakteristika je sjeverna polarna kapa planete, koja je proučavana s većom pažnjom u poređenju sa slikom snimljenom ranije ove godine. U izjavi je dalje navedeno prisustvo jarko bijele unutrašnje kapice i prepoznatljiva tamna pruga koja se nalazi prema nižim geografskim širinama polarne kape.
Ispod južne ivice polarne kape mogu se uočiti brojne živahne oluje. Učestalost, broj i lokacija ovih oluja u Uranovoj atmosferi mogu se pripisati kombinaciji meteoroloških i sezonskih faktora. Vrijedi napomenuti da Uran doživljava najdrastičnije sezonske varijacije u cijelom Sunčevom sistemu. Za otprilike Tokom 25% svake uranske godine, jedan pol je obasjan Suncem, dok druga polovina planete pati od produžene zime koja traje 21 godinu.
Kako se solsticij približava i pol planete se poravna sa Suncem, polarna kapa postaje vidljivija zbog povećane sunčeve svjetlosti. Astronomi željno iščekuju nadolazeći solsticij Urana 2028. godine, nadajući se da će otkriti moguće promjene u sastavu ovih karakterističnih karakteristika.
