u Erupcije vulkana Oni su jedan od najvećih spektakla koje nam priroda nudi. Upečatljivi, upečatljivi, a ponekad i opasni, imaju sve ono zbog čega ih se čovječanstvo plaši ili, naprotiv, želi da im se što više približi kako bi sagledali njihovu ljepotu. Ljepota vatre, pepela, a ponekad i munje.
Ali da li ste se ikad zapitali zašto vulkani izbijaju? Da biste bolje razumjeli ovaj fenomen, možete pročitati o tome zraci koji se pojavljuju u erupcijama.
Objašnjenje je zaista jednostavno: Unutar vulkana nalazi se tečna stena sa veoma, veoma visokom temperaturom, između 700 i 1500 stepeni Celzijusa, koja traži izlaz.. Ali naravno, kako eksplodira i zašto? Odnosno, zašto se vulkan "budi"?
Ispalo je to gasovi i rastopljeni kamen se nakupljaju unutra, što uzrokuje podizanje magme, koja je nekoliko kilometara od površine, zbog pritiska. Čineći to, topi stijene na svom putu, čime se povećava pritisak. Konačno, kada "ne može više da izdrži", eruptira manje ili više burno, ovisno o karakteristikama vulkana, izbacujući pepeo i prašinu u atmosferu, ostavljajući pritom svoj prepoznatljiv trag na mjesta i gradove oko sebe.
Kao što smo rekli, ponekad se na nebu pojave munje tokom vulkanske erupcije. Trenutno ne postoji jedno moguće objašnjenje za ovaj fenomen, već dva:
- Vrući vazduh koji izlazi iz vulkana, kada naiđe na hladnu atmosferu, proizvodi munje.
- Ili možda zato što sav materijal koji izlazi iz vulkana ima električni naboj koji može stvoriti munju.
Vulkanske erupcije su prava prirodna čuda: one su još jedan primjer moći prirode, a možemo ih vidjeti uživo s mnogo tačaka, kao na primjer sa Sicilije (Etna vulkan) ili Japan (Planina Aso).
Sada, da bismo bolje razumjeli fenomen vulkanskih erupcija, neophodno je razumjeti kako i zašto dolazi do ovih prirodnih eksplozija.
Proces vulkanske erupcije
Da bismo razumjeli fenomen erupcije, potrebno je proniknuti u geološki proces koji je uzrokuje. Vulkani nastaju usled niza reakcija koje se u suštini dešavaju u zemaljski plašt, gdje nastaje magma i izlazi na površinu. Ovaj proces uključuje nekoliko faza:
- Generacija magme: Magma nastaje u plaštu, polučvrstom sloju koji se nalazi između Zemljine kore i jezgra. Ova magma se sastoji od rastopljenih materijala, rastvorenih gasova i kristala. Temperatura mu se kreće između 700 i 1300 stepeni Celzijusa.
- Rupe i podzemni putevi: Kako se magma gomila, ona počinje tražiti izlaz. To stvara ogromne pritiske koji mogu slomiti okolne stijene i formirati put do površine.
- Povećanje pritiska: Kako se više magme diže, pritisak unutar vulkanskog sistema raste. Ovo povećanje pritiska dovodi do akumulacije gasova rastvorenih u magmi, što dodatno povećava unutrašnji pritisak vulkana.
- erupcija: Konačno, kada pritisak postane previsok da bi ga okolne stijene mogle zadržati, vulkan eruptira. Ova erupcija može biti eksplozivna ili efuzivna, ovisno o sastavu magme i količini prisutnih plinova.
Erupcije se mogu podijeliti u dvije vrste: efuzivan y eksplozivno. Da biste bolje razumjeli ove razlike, posjetite naš članak o vrste osipa.
Efuzivne erupcije
U ovoj vrsti erupcije, magma teče gotovo bez otpora i pretvara se u lavu kada dođe do površine. Ovo se dešava kada je magma manje viskozna, što omogućava gasovima da lako izađu bez izazivanja nasilnih eksplozija. Primjeri vulkana koji predstavljaju ovu vrstu erupcija su Vulkan Kilauea na Havajima i Mauna Loa vulkan.
Eksplozivne erupcije
S druge strane, eksplozivne erupcije su mnogo razornije. Nastaju kada magma ima visoku viskoznost, što sprečava oslobađanje gasova. Kada ovi gasovi konačno pobegnu, nagomilani pritisak može izazvati nasilne eksplozije, pepeo, gasove i krhotine kamenja do velikih visina. Primjer ove vrste erupcije je Vulkan Mount St. Helens u Sjedinjenim Državama.
Općenito, vulkanska aktivnost ne utječe samo na lokalno okruženje, već ima i globalne reperkusije. Erupcije mogu poremetiti klimu, uzrokovati prirodne katastrofe i utjecati na zdravlje ljudi. Da biste saznali više o tome kako vulkani mogu utjecati na našu klimu, pročitajte o tome Aerosoli i njihov uticaj na klimu.
Efekti vulkanskih erupcija
Vulkanske erupcije mogu imati širok spektar posljedica pozitivno como negativan:
- Uništavanje staništa: Lava i pepeo mogu devastirati obližnja područja, uništavajući ekosisteme i istiskivajući vrste koje tamo žive.
- Udisanje otrovnih gasova: Tijekom erupcije oslobađa se više plinova, uključujući sumpor-dioksid i ugljični dioksid, koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi ako se udišu.
- klimatske promjene: Čestice pepela koje se ispuštaju u stratosferu mogu reflektovati sunčevu svjetlost, uzrokujući privremeno hlađenje globalne klime.
- Plodnost tla: S druge strane, vulkanski pepeo često obogaćuje tlo hranjivim tvarima, što može poboljšati plodnost u budućnosti.
Vulkani takođe mogu proizvesti fenomene kao što su tamni i sjajni tokovi lave, koji fascinantno privlače turiste i naučnike.
Da bismo ilustrovali neke od efekata vulkanskih erupcija kroz istoriju, evo nekoliko značajnih slučajeva:
Krakatoa vulkan
Smješten u Indoneziji, Krakatoa je poznat po svojoj erupciji iz 1883. godine, koja je bila jedna od najrazornijih u istoriji. Eksplozija je izazvala cunamije koji je opustošio obližnje obale i čuo se na udaljenosti od više od 3.000 km. Erupcija je bacila toliko materijala u atmosferu da je izazvala pad globalne temperature nekoliko godina. Da biste bolje razumjeli vezu između cunamija i erupcija, možete pogledati članak o kako nastaje cunami.
Pinatubo vulkan
Erupcija planine Pinatubo iz 1991. godine, također na Filipinima, još je jedan primjer kako erupcija može imati globalne posljedice. Oslobođene su ogromne količine sumpor-dioksida, što je doprinelo hlađenju klime tokom nekoliko godina i izazvalo lokalnu devastaciju.
Aktivni vulkani i supervulkani
Svijet je pun aktivnih vulkana, ali i supervulkana. Potonje su izuzetno važne, jer imaju kapacitet da proizvedu erupcije koje mogu promijeniti tok povijesti naše planete. A supervulkan To je vulkan koji ima mnogo veći eruptivni potencijal od običnog vulkana. Primjer je Yellowstone Caldera u Sjedinjenim Državama, koja je u prošlosti imala višestruke masivne erupcije.
Istaknuti primjeri aktivnih vulkana u svijetu uključuju:
- vulkan Etna: Smješten na Siciliji, jedan je od najaktivnijih vulkana na svijetu, sa čestim i spektakularnim erupcijama.
- Vulkan Popocatépetl: U Meksiku je ovaj vulkan poznat po svojoj eksplozivnoj aktivnosti i čestim erupcijama koje su uticale na obližnje zajednice.
- Vulkan Arenal: Smješten u Kostariki, imao je redovne erupcije i postao je popularna turistička destinacija.
Supervulkani, kao što je Yellowstone, imaju moć da poremete civilizaciju, dok aktivni vulkani mogu predstavljati izazove, ali i prilike za istraživanje i učenje. Za više informacija o vulkanima u Sjedinjenim Državama, posjetite naš članak o Vulkani i prijetnje u Sjedinjenim Državama.
Pored svoje destruktivnosti, vulkani su takođe vitalni za neke ekosisteme. Na primjer, ohlađena lava može stvoriti nove zemlje i doprinijeti stvaranju otoka. Proizvodi erupcija, kao što je pepeo, mogu obogatiti tlo, pretvarajući prethodno sušna područja u plodno zemljište.
Praćenje vulkanske aktivnosti ključno je za ublažavanje rizika, a vulkanolozi koriste različite alate i metode za predviđanje erupcija. Ove metode uključuju senzore temperature, analizu plina i praćenje zemljotresa u blizini. Za više informacija o tome kako su potresi i erupcije povezani, pogledajte članak o zemljotresi i cunami.
Prevencija i sigurnost u slučaju vulkanskih erupcija
Sigurnost ljudi koji žive u blizini aktivnih vulkana je najvažnija. Stoga je važno da se utvrde planovi evakuacije i pripravnosti. Vlasti moraju informisati stanovništvo o tome kako da reaguju na eruptivni događaj. Neke preporuke uključuju:
- Uspostaviti rute za evakuaciju: Zajednice u blizini vulkana moraju imati dobro označene i dobro povezane puteve za evakuaciju.
- Pripremite komplete za hitne slučajeve: Ovi kompleti bi trebali uključivati hranu, vodu, lijekove i maske za pokrivanje usta i nosa u slučaju pepela.
- Pratite vulkansku aktivnost: Obavještavajte stanovništvo o ponašanju vulkana i svim neočekivanim promjenama.
- Izvođenje vježbi: Vježbanje evakuacije može pomoći zajednicama da budu bolje pripremljene u slučaju prave erupcije.
Vulkanske erupcije, iako opasne, također nude mogućnosti za bolje razumijevanje povijesti Zemlje, dinamike kontinenata i geoloških procesa koji oblikuju našu planetu. Fascinacija vulkanima se nastavlja, a kako tehnologija bude napredovala, tako će biti i naša sposobnost da predvidimo ove moćne prirodne događaje i odgovorimo na njih.
