Na Antarktiku se događaju prirodni fenomeni koji izazivaju globalnu zabrinutost. Ovaj interes nastaje ne samo zbog veličine ovih događaja, već i zbog mogućeg odnosa koji imaju sa klimatske promjene. Nedavno su naučnici sproveli a neverovatno otkriće: formiran je ogromna rupa blizu obale Vedelovog mora, što je naučnu zajednicu zbunilo. Ovaj fenomen je od najveće važnosti, posebno nakon saznanja više o njemu. rupa u ozonskom omotaču i njegove implikacije na zdravlje planete i njen odnos sa ljepota Antarktika.
Polynyas: Otvorene vode u morskom ledu
Polynyas su područja otvorene vode okružene morskim ledom i mogu se pojaviti u različitim polarnim regijama, kako na Antarktiku tako i na Arktiku. Ove otvorene vodene površine rezultat su dva osnovna procesa. Prvo, mogu se formirati kroz proces termodinamički, gdje temperatura vode nikada ne doseže tačku smrzavanja. Drugo, njegovo formiranje može biti posljedica djelovanja katabatski vjetar ili okeanske struje koje pomeraju led sa svog uobičajenog mesta, kao što je analizirano u studijama o topljenje polova.
Nedavno otkrivena polynya u Weddellovom moru posebno je intrigantna jer se nalazi u srcu ledene kape, područja gdje bi se općenito očekivalo da led ostane netaknut. Naučnici istražuju uzroke njegovog nastanka i do konačnih zaključaka nisu došli. Međutim, smatra se da je zagrijavanje voda Antarktičkog okeana mogao biti povezan sa ovom pojavom, uzrokujući otapanje morskog leda i samim tim utiče na uslove osjetljivost leda na klimatske promjene.
Istorija Polynya u Weddellovom moru
Istorija ovih formacija u regionu nije nova. Poslednji put kada je nešto slično uočeno u Vedelovom moru bilo je 1970-ih, u periodu kada nisu bili dostupni odgovarajući tehnološki alati za njegovo detaljno proučavanje. Sada, zahvaljujući naprednoj satelitskoj tehnologiji i podvodnim robotima koji mogu istraživati morske dubine, istraživači su uspjeli analizirati ovu polynyu. Veličina sadašnjeg polynya procijenjena je na oko 80,000 kvadratnih kilometara, prevazilazeći teritoriju Paname, što povećava njen značaj u proučavanju potencijal za erupcije na antarktičkim vulkanima.
Istraživački tim ističe da je ova polynya, kao i dobro poznata Maud Rise, koji se takođe nalazi na istom području, zbunio je stručnjake. Polynya Maud Rise prvi put je prijavljena 1974. godine i od tada je viđena više puta, ali je njena pojava bila sporadična. Uočeno je da je sadašnja polynya još veća i dugotrajnija, što je čini ključnim predmetom proučavanja za bolje razumijevanje promjena u polarnoj klimi i ekosistemima, posebno u odnosu na .
Posljedice otkrića
Otkriće ove rupe i njen odnos s globalnim zagrijavanjem nosi sa sobom nekoliko implikacija. Ove polynyas ne samo da utiču na lokalne okeanske struje, već mogu utjecati i na cjelokupnu globalnu klimu. Smatra se da Polynyas omogućava značajnu razmjenu energije između okeana i atmosfere, što bi moglo promijeniti cirkulaciju oceana. Stoga je od vitalnog značaja nastaviti sa istraživanjem rastuće temperature i njihov uticaj na ozonski omotač.
- Interakcija između okeana i atmosfere: Zahvaljujući polynyas, okean može prenijeti velike količine topline i ugljika u atmosferu, utičući na klimu regije.
- Uticaj na morske vrste: Ova otvorena područja su kritična za morski život, omogućavajući morskim sisavcima poput foka i kitova da izranjaju na površinu kako bi disali i hranili se u promjenjivom okruženju.
- Posledice klimatskih promena: Fenomen može biti pokazatelj promjena vremenskih uslova zbog zagrijavanja okeana i njegovog utjecaja na ravnoteža ozonskog omotača.
Nauka iza Maud Rise Polynya
Nedavna istraživanja su otkrila da su polynya Maud Rise i nova rupa u Weddellovom moru rezultat niza okeanske anomalije i kombinacija faktora, kao što su vodene struje, vjetar i količina soli u vodi. Utvrđeno je da je 2016. i 2017. godine cirkulacija okeana bila posebno jaka, što je omogućilo da se toplije i slanije duboke vode dižu, olakšavajući topljenje morskog leda i utječući na otapanje glečera na Antarktiku.
Ovo postavlja pitanja o prirodi ovog fenomena. Da bi se razumjelo kako nastaju ove polynyas, potrebno je proučiti interakciju između oceanskih struja i lokalnih meteoroloških uvjeta, koji zauzvrat mogu utjecati na stvaranje i otapanje leda. Stručnjaci koriste podatke sa satelita i uređaja za praćenje oceana kako bi identificirali obrasce i bolje razumjeli fenomen, kao i formiranje ozonskog omotača.
Postojanje ovih polinija sugerira da je stabilnost antarktičkog morskog leda ugrožena. Nedavna studija je pokazala da klimatske promjene može promijeniti učestalost i distribuciju ovih polinija, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po morske divlje životinje i globalnu klimu. To je zato što polynyas utječe na protok topline i ugljika u okeanu, što može utjecati na klimu u regijama čak do Sjeverne Amerike i Evrope. Smatra se da saznanje više o tome gigantska rupa na Antarktiku je od suštinskog značaja za razumevanje budućnosti polarnog ekosistema.
