Pčele i klimatske promjene: tiha kriza oprašivača

u pčele Oni su jedan od najvažnijih insekata oprašivača. Bez njihovog rada, veliki dio flore planete mogao bi biti ugrožen, a samim tim i lanac ishrane koji ovisi o ovim biljkama također bi bio ugrožen. Nedavne studije sugeriraju da bi nestanak pčela imao katastrofalne posljedice po ravnotežu naših ekosistema i ljudsku sposobnost da se adekvatno hrane. Iako bi neki mogli tvrditi da situacija ne bi bila sasvim dramatična, budući da postoje biljke koje se mogu razmnožavati reznicama, stvarnost je da populacija pčela je ključno za zdravlje naše planete.

Nadalje, pčele igraju vitalnu ulogu u svom ekosistemu, a njihov kapacitet oprašivanja je od suštinskog značaja za opstanak mnogih biljnih vrsta. Međutim, posljednjih godina pčele su bile izložene višestrukim prijetnjama koje su alarmantno smanjile njihov broj. Ove prijetnje uključuju korištenje pesticida, gubitak staništa, bolesti i parazite, kao i globalno zagrevanje. Klimatske promjene mijenjaju obrasce padavina i temperature širom planete, dodatno otežavaju opstanak pčela i njihovu sposobnost oprašivanja.

To predviđa izvještaj koji su naručile Ujedinjene nacije do 2050 Čovječanstvo bi se moglo suočiti s ozbiljnim poteškoćama u prehrani zbog opadanja populacije pčela i drugih oprašivača. Ovaj izvještaj sugerira da bi izumiranje ovih insekata moglo dovesti do nestanka esencijalnih usjeva i, posljedično, do krize hrane bez presedana.

U sadašnjem kontekstu, mnogi drugi insekti su također oprašivači, uključujući mrave, žohare i vretenca. Međutim, najveći rizik od izumiranja su upravo pčele. Postoji nekoliko faktora koji doprinose ovoj situaciji. Upotreba pesticida, posebno neonikotinoida, pokazala se kao jedan od najštetnijih faktora za zdravlje pčelinjih društava. Nadalje, invazija konkurentskih vrsta i bolesti doprinijele su opadanju njihovih populacija, jer ovi faktori ograničavaju njihovu sposobnost reprodukcije i preživljavanja.

El globalno zagrevanje Takođe utiče na pčele promjenom obrazaca padavina i povećanjem globalnih temperatura. Ove klimatske promjene uzrokuju suše u raznim regijama, smanjujući dostupnost cvijeća, a samim tim i hranu koja je potrebna pčelama. Kao rezultat, zdravlje i opstanak ovih kolonija su ugroženi, što dovodi do smanjenja njihove ionako ranjive populacije.

Političari i naučna zajednica upozorili su na potrebu brzog djelovanja kako bi se zaštitili ovi esencijalni oprašivači. Neke inicijative koje bi se mogle preduzeti da bi se to postiglo uključuju:

Smanjite upotrebu pesticida i promovirajte održivije poljoprivredne prakse.
Zaštitite i obnovite prirodno stanište pčela.
Promovirati obrazovanje i svijest o važnosti pčela u našem ekosistemu.
Implementirati mjere za praćenje populacije pčela i njihovog zdravlja na globalnom nivou.

Uprkos ovoj ogromnoj situaciji, postoje rješenja koja mogu pomoći u poboljšanju uslova života pčela. Na primjer, ako imate vrt, možete pustiti divlje cvijeće da raste u barem jednom kutu ili uzgajati svoje cvijeće, privlačeći na taj način pčele koje će pomoći vašim biljkama da donose plodove. Provođenje ovih promjena u naše svakodnevne navike iu modernu poljoprivredu također može napraviti veliku promjenu u životima pčela.

Nadalje, nedavna studija je pokazala da pčele imaju izvanrednu sposobnost otpornosti. Istraživač Guiomar Nates Parra Ističe da pčele starenjem mogu mijenjati uloge u društvu ovisno o potrebama koje se pojave. To im omogućava da se brzo prilagode nepovoljnim okolnostima, kao što su ekstremni vremenski događaji, koji mogu poremetiti dostupnost hrane. Ove prilagodbe u njihovom kolektivnom ponašanju su ključne za opstanak kolonije.

Situacija pčela je alarmantna. Bez ozbiljne akcije, izumiranje ovih oprašivača moglo bi imati razorne posljedice na biodiverzitet, poljoprivredu i na kraju globalnu sigurnost hrane. Stoga je neophodno da zajedno radimo na rješavanju problema s kojima se suočavaju ovi vitalni insekti.

Širom svijeta postoje različite vrste pčela, od kojih je najčešća medonosna pčela (Apis mellifera) najpoznatiji i proučeni. Međutim, bitno je zapamtiti da postoji više od 25,000 vrsta pčela, a mnoge od njih su vitalni divlji oprašivači koji su također u opasnosti. Udruženje divljih pčela Španije izvještava da u zemlji postoji više od hiljadu vrsta divljih pčela, od kojih svaka ima svoje jedinstveno ponašanje i prilagođavanja. Medonosna pčela je pripitomljena vrsta i stoga se njen status i otpornost mogu značajno razlikovati od onih kod divljih pčela.

Uticaji klimatske promjene na divlje pčele posebno zabrinjavaju. Fluktuacije temperature i padavina direktno utiču na njihov životni ciklus, a samim tim i na dostupnost hrane za one koji zavise od određenih biljaka za preživljavanje. Istraživanje koje je sproveo prof Peter Soroye sa Univerziteta Ottawa ukazuje da bi porast temperature mogao dovesti do izumiranja lokalnih vrsta pčela, jer se mnoge od njih ne mogu brzo prilagoditi promjenama. To bi moglo rezultirati gubitkom raznolikosti ne samo među oprašivačima, već i među biljkama koje zavise od njih za reprodukciju.

Medonosne pčele, iako bolje opremljene da se prilagode određenim uslovima, takođe se suočavaju sa značajnim izazovima zbog gubitka genetske raznolikosti. Ekstremni uslovi mogu oslabiti njihovu populaciju, čineći ih podložnijim bolestima i drugim problemima koji mogu dovesti do kolapsa kolonije. Nadalje, korištenje intenzivnih poljoprivrednih praksi može pogoršati situaciju smanjenjem autohtone vegetacije koja pruža stanište i hranu za ove pčele.

Interakcija između klimatskih promjena i poljoprivrednih praksi je nešto što hitno treba riješiti. Poljoprivredno okruženje mora se prilagoditi tako da bude pogodnije za oprašivače, uključujući održavanje neobrađenih površina koje mogu poslužiti kao stanište i izvori hrane. Istovremeno, ključno je da pčelari i farmeri nauče da rade zajedno, koristeći prakse koje su od koristi i usevima i pčelama.

Kao građani, takođe imamo važnu ulogu. Od stvaranja prostora pogodnog za pčele u našim vrtovima do odabira proizvoda koji podržavaju održive poljoprivredne prakse, svaki naš napor može imati značajan utjecaj na zdravlje pčelinjih populacija. Opstanak ovih stvorenja suštinski je povezan s našom sposobnošću da brinemo o našim ekosistemima i štitimo ih.