Zamislite dan kada zemlja koju poznajete cijeli život počne blijediti. Za grupu tibetanskih farmera ovo nije samo pretpostavka, već šokantna stvarnost. Odjednom, the permafrost je počeo da teče poput lave, transformišući svoju okolinu na dramatičan način. Ovaj događaj je jasan primjer kako permafrost može uticati na prirodno okruženje.
Dana 7. septembra, u kineskoj autonomnoj prefekturi Qinghai, stanovnici su bili svjedoci iznenađujućeg fenomena koji je, iako prirodan, ostavio sve zaprepaštene: vječni led se spustio kao da je lava izbačena iz vulkana. Ovaj događaj je pogodio nekoliko porodica i lokalnu farmu, koja je bila primorana da se preseli zbog rizika koji je predstavljao ostanak tamo.
Razlog za ovaj nevjerovatan događaj je proces poznat kao soliflukcija, koju karakteriše sporo i masivno pomjeranje formacija tla na permafrostu zbog plastičnosti i fluidnosti koju stiču ovi slojevi kada upijaju značajnu količinu vode. Ova pojava je uobičajena u periglacijalnim klimama, gdje temperature padaju ispod 0°C, a maksimalne temperature ostaju ispod 10°C dva do četiri mjeseca godišnje.
Naizmjenično smrzavanje i odmrzavanje leda u ovim regijama uzrokuje pomicanje gline, taloženje u vrlo tankim slojevima i duboko mijenjajući prvobitne karakteristike terena. Ovaj fenomen se također odnosi na to kako se ekosistemi mogu prilagoditi klimatskim promjenama.
Ali želite li vidjeti video koji prikazuje ovaj fenomen? evo ga:
Reakcija onih koji su svjedočili ovom fenomenu bila je zaprepaštenje i strah. To je podsjetnik na to kako klimatske promjene mogu utjecati čak i na najudaljenije regije planete. Sa globalno zagrevanje, stabilnost permafrosta je ugrožena, što bi moglo otvoriti vrata nizu ekoloških i društvenih problema na Tibetu i šire. Ovo naglašava važnost studije o permafrost i njegovi efekti.
Šta je permafrost?
El permafrost To je sloj tla koji ostaje smrznut duže od godinu dana, tipičan za hladna područja. Ovaj sloj može uključivati sediment, tlo i led. To je ključna komponenta ekosistema u arktičkim regijama i smatra se glavnim regulatorom globalne klime zbog svoje sposobnosti skladištenja ugljika.
Kako se planeta zagrijava, permafrost počinje da se topi, što oslobađa ugljik i metan u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama. Procjenjuje se da permafrost sadrži dvostruko više ugljika od današnje atmosfere, pa bi njegovo raspadanje moglo imati katastrofalne posljedice.
Utjecaj globalnog zagrijavanja na tibetanski permafrost
Globalno zagrijavanje dovelo je do povećanja srednja temperatura na tibetanskoj visoravni. Ovo povećanje je ubrzalo stopu odmrzavanja permafrosta i izmijenilo dinamiku lokalnog ekosistema. Nedavna studija objavljena u PNAS utvrdio je da se permafrost u ovoj regiji topi alarmantnom brzinom, posebno tokom proljeća, kada je sunčevo zračenje najintenzivnije.
Istraživanja pokazuju da je sunčevo zračenje glavni uzrok topljenja, jer njegovo pojavljivanje prodire u tlo i otapa snijeg, što zauzvrat vlaži tlo. Ovu vlagu upija korijenje biljaka, omogućavajući im da rastu i šire se u prethodno negostoljubiva područja. Osim toga, rastu temperature zbog klimatskih promjena također doprinose ovoj pojavi. Ovo naglašava važnost istraživanja .
Josep Peñuelas, istraživač u CREAF-u, komentira da se u posljednjih 40 godina efekat temperature smanjio, dok sunčevo zračenje igra sve važniju ulogu u ciklusu smrzavanja i odmrzavanja.
Treći pol
Tibetanska visoravan, poznata i kao Third Pole, dom je jedne od najvećih svjetskih rezervi slatke vode, koja hrani glavne rijeke kao što su Gang i Ind. Ova 'skladišta' smrznute vode je ključna za vodosnabdijevanje u velikom dijelu azijskog kontinenta, neophodna za navodnjavanje, ljudsku potrošnju i proizvodnju energije.
S obzirom na to da klimatske promjene utiču na ovaj region, od vitalnog je značaja razumjeti mehanizme koji pokreću otapanje permafrosta kako bi se razvile učinkovite strategije koje mogu pomoći u ublažavanju njegovih efekata. Studije su pregledale podatke iz protekle četiri decenije, ispitujući faktore koji iniciraju ciklus zamrzavanja-odmrzavanja.
Zelenije nije uvijek bolje
Zanimljiv aspekt ozelenjavanje zapaženo na tibetanskoj visoravni je da to nije uvijek korisno. Peñuelas upozorava da povećanje vegetacije može uzrokovati veću konkurenciju za resurse, posebno vodu. Nova vegetacija također može zahtijevati specifične hranjive tvari, kao što su kalij i fosfor, koji mogu biti ograničavajući u tlu.
Kako temperatura i dostupnost vode rastu, atmosferski ugljenik može ostati manje vremena u biljkama i zemljištu. To je zato što i biljke i mikroorganizmi povećavaju brzinu disanja u toplijim uvjetima, što paradoksalno može povećati emisije CO2, a ne smanjiti ih.
Istraživanje o tibetanskom permafrostu provodi nekoliko institucija, uključujući Kineski univerzitet Nanjing i CSIC, a ima za cilj da bolje procijeni uzroke odmrzavanja i projektuje buduće scenarije koji bi mogli pomoći u zaštiti ovog vitalnog ekosistema. Ovo je ključno za razumijevanje kako promjena permafrosta može utjecati na biodiverzitet.
Značaj Tibetanske visoravni
Tibetanska visoravan nije poznata samo po svojoj nadmorskoj visini i ulozi "krova svijeta", već je i ključna za globalnu klimu. Reguliše vremenske prilike u Aziji i deo je hidrografskog sistema koji utiče na milione ljudi. Rijeke koje izviru iz Tibeta su od vitalnog značaja ne samo za region, već i za cijelu Aziju.
u Tibetanski glečeri, koji čine najveće područje nizinskih glečera na svijetu, posebno su osjetljivi na klimatske promjene. Sa smanjenjem njihovog obima od 80%, gubitak ovih glečera ima značajne posljedice na zalihe vode. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom da otopljena voda hrani mnoge važne rijeke koje služe kao izvor hrane za poljoprivredu i potrošnju u nekoliko azijskih zemalja.
Rizici povezani sa otapanjem permafrosta
Oslobađanje staklenički plinovi Topljenje permafrosta jedna je od glavnih briga povezanih s globalnim zagrijavanjem. Ovo izdanje dodatno doprinosi globalnom zagrijavanju, stvarajući začarani krug koji bi moglo biti teško zaustaviti. Stoga je od suštinske važnosti nastaviti istraživanje o tome i kako utiče na klimatske promjene.
Kako se permafrost topi, on također može osloboditi drevne patogene koji su milenijumima bili zarobljeni u ledu. U nekim slučajevima, to je dovelo do izbijanja bolesti koje su bile iskorijenjene, kao što se vidi kod antraksa u Sibiru, gdje je otapanje permafrosta oslobađalo spore koje su zarazile stada sobova i ljude.
U tom kontekstu, istraživanje i stalno praćenje su od suštinskog značaja. Proučavanje kako se permafrost ponaša u različitim uslovima pomoći će naučnicima da bolje razumiju potencijalne uticaje klimatskih promjena u ovom kritičnom regionu.
Kako idemo u budućnost, bit će imperativ usvojiti strategije koje se ne bave samo smanjenjem Emisije stakleničkih plinova, ali i razmotriti zaštitu ekosistema poput tibetanskog. Rješenja moraju biti održiva i podržavati prilagođavanje lokalnih zajednica, koje su često najviše pogođene promjenama u okolišu.
- Tibetanski permafrost se brže topi zbog globalnog zagrijavanja.
- Razlaganje permafrosta može osloboditi velike količine ugljenik i metan.
- Tibetanska visoravan utiče na dostupnost vode širom Azije.
- Ozelenjavanje regiona nije uvijek korisno i može donijeti komplikacije.