Živimo na prekrasnoj planeti, ali nažalost, sve je teže pronaći čista prirodna područja. Plastika je danas jedan od najčešće korištenih materijala, a također se i jedan od najsporije raspada; U stvari, jednostavna plastična vrećica može podnijeti 150 godina degradirati. Pa ipak, čini se da se za sada ništa neće promijeniti.
I trebalo bi: stvorili smo više od 8 milijardi metričkih tona plastike od 1950 prema studiji koju je iz UC Santa Barbara vodio industrijski ekolog Roland Geyer. Idemo do plastike?
Pa, s obzirom na ono što smo vidjeli, to je više nego vjerovatno. Geyer i njegov tim otkrili su da je globalna proizvodnja plastičnih smola i vlakana porasla za 2 miliona metričkih tona 1950. do preko 400 miliona metričkih tona 2015.. I tempo proizvodnje plastike ne pokazuje znakove usporavanja: Od ukupnih smola i plastičnih vlakana proizvedenih između 1950. i 2015. godine, oko polovine proizvedeno je u zadnjih 13 godina.
Najgora stvar nije sama proizvodnja, koja je već sama po sebi zabrinjavajuća, već činjenica da je za degradaciju potrebno više od jednog stoljeća, pa čak i duže. S tim u vezi, koautorica studije Jenna Jambeck, vanredna profesorica inženjerstva na Univerzitetu Georgia, rekla je da "većina plastike ne razgrađuje se u bilo kom značajnom smislu, tako da ljudski generirani plastični otpad mogao bi biti s nama stotinama ili čak hiljadama godina".
Gdje odlazi sva ta plastika?
Značajan dio, nažalost, odlazi u prirodno okruženje. Samo u 2015, a 79% proizvodnje završila u morima i prirodnim okruženjima. Da bismo dobili predstavu o tome koliko je problem ozbiljan, moramo to znati od 275 miliona metričkih tona generisanih 2010. godine, oko 8 miliona ušlo je u okean.
Činjenica da značajan dio plastike završava u našim okeanima je alarmantna. Stručnjaci to procjenjuju oko 8 miliona tona plastike godišnje se bacaju u okeane, što je jednako pražnjenju kamiona za smeće punog plastike svake minute. Ako ne promijenimo trend, do 2025. godine naši okeani će imati 1 tonu plastike na svake 3 tone ribe., a do 2050. godine bit će više plastike nego ribe. Ako želite saznati više o zagađenju oceana, pogledajte naš članak o zemlje Tihog okeana.
Zašto plastika zagađuje?
Ekološki problemi sa plastikom su uglavnom zasnovani na dva pitanja koja smo spomenuli; njegov spora degradacija i hemijski sastav od kojeg su napravljeni. Prema podacima Fondacije Aquae:
- Plastičnoj vrećici poput onih koje koristimo za kupovinu potrebno je dosta vremena da se razgradi. 150 godina.
- Boca onih koje nalazimo u supermarketima više nego 1.000 godina.
Zar ne misliš da je to ludo? Zamislite da ga morate držati u svojoj kući svo to vrijeme. Definitivno ne biste mogli živjeti u njemu, a to je upravo ono što se događa mnogim morskim vrstama na našoj planeti. Glavni razlog je to što ne prestaje da proizvodi:
- Godišnje se proizvede oko više od 1000. 100 miliona tona ovog materijala, pa se plastično zagađenje životne sredine, daleko od nestanka, povećava.
- Od onih 100 milijarde tona, 13 milijarde tona završiti u okeanima. A najgore je to što na moru nema granica i vjerovatno će završiti nasukani bilo gdje u svijetu.
U početku je recikliranje odabrano kao rješenje za ekološki utjecaj plastike. Ali Ovo više nije dovoljno niti efikasno..
Kako plastika utiče na životnu sredinu?
Ako govorimo o uticaju plastike na životnu sredinu, moramo analizirati šta se dešava na kopnu, moru i vazduhu. Tri velike teritorije koje su sve zemlje od davnina nastojale osvojiti, a koje smo danas kontaminirali ovim štetnim materijalom.
Kada plastična posuda, vrećica ili boca padne na tlo, oslobađanje otrovne supstance koji će oštetiti vašu imovinu. I ne samo to, oni će najvjerovatnije završiti filtriranjem kroz podzemlje i tako utjecati na podzemne vode i hranljive materije tla. Kao rezultat toga, sve vrste koje se hrane tom vodom ili biljke koje rastu u njoj će na kraju biti oštećene. Da biste dublje ušli u ovu temu, pozivam vas da pročitate naš članak o nanoplastično zagađenje.
Utjecaj plastike na okoliš u moru je možda najvidljiviji. Može se reći da su okeani postali jedno od najvećih odlagališta ovog materijala u svijetu. Kao rezultat toga, mnoge se morske životinje zapetljaju, guše ili čak konzumiraju ovu vrstu plastičnog otpada, što može dovesti do njihove smrti. Osim toga, kada plastika dođe u kontakt s vodom, one se oslobađaju visoko zagađujuća jedinjenja i opasne poput bisfenola A, koji ubija mnoge morske vrste.
Ako govorimo o uticaju plastike na životnu sredinu u vazduhu, moramo razlikovati njenu proizvodnju i njeno sagorevanje. Oba su dva glavna izvora zagađenja u ovoj sredini. U oba slučaja pušteni su na slobodu toksini prilično štetno za našu okolinu i naše zdravlje.
Ekološki problemi sa plastikom
Iz svega o čemu smo do sada razgovarali, već možete dobiti ideju zašto plastika ima tako veliki utjecaj na okoliš, ali pogledajmo neke od problema koje stvara detaljnije:
- Problemi sa kožom: U plastici postoje određeni hemijski spojevi koje naša koža može apsorbirati, što je prilično opasno i često izaziva dermatološke probleme.
- Potrošnja plastike u hrani: Činjenica da su prisutni u morima i okeanima znači da ih konzumiraju mnoge morske vrste koje potom završe na našim tanjirima.
- Degradacija morskog ekosistema: I zbog svog vizuelnog uticaja i zbog zagađenja koje stvara, predstavlja ozbiljan problem za održavanje biodiverziteta posebno i života uopšte u ovim sredinama.
- Formiranje ostrva smeća: Na Pacifiku ih već ima, a čini se da zbog ubrzane proizvodnje ambalaže, ambalaže, vrećica i ostalih plastičnih proizvoda neće biti jedini.
Ulazak plastike u ljudski lanac ishrane odvija se na sljedeće načine:
- Razlaganje u mikroplastiku: Plastika se raspada na sitne čestice koje se nazivaju mikroplastika zbog djelovanja sunca, vjetra i vode.
- Zagađenje tla i vodenih tijela: Ova mikroplastika kontaminira tlo i vodena tijela, gdje je gutaju vodeni i kopneni organizmi.
- Gutanje od strane životinja: Životinje, kao što su ribe i rakovi, konzumiraju mikroplastiku hraneći se kontaminiranim organizmima ili direktno česticama u vodi.
- Prijenos kroz lanac ishrane: Mikroplastika ulazi u lanac ishrane jer kontaminirane životinje konzumiraju druge životinje, akumulirajući se duž lanca.
- Ljudska potrošnja: Kada ljudi konzumiraju kontaminiranu hranu, posebno morsku hranu, unose mikroplastiku koja je prošla kroz lanac ishrane.
Mogući uticaj na ljudsko zdravlje: Iako se tačan opseg rizika po ljudsko zdravlje još uvijek istražuje, postoji zabrinutost zbog mogućeg utjecaja unosa mikroplastike na zdravlje, jer bi mogla nositi otrovne supstance i imaju štetne efekte na ljudski organizam.
Alternative plastici
Postoji nekoliko alternativa i rješenja za konvencionalnu plastiku koja mogu pomoći u smanjenju njenog utjecaja na okoliš. Neke od ovih opcija uključuju:
- Bioplastika: Proizvedeno od obnovljivih izvora, kao što su kukuruzni škrob, šećerna trska, manioka ili bakterije. Mogu biti biorazgradivi ili kompostabilni, ovisno o njihovom sastavu.
- Materijali koji se mogu kompostirati: Uključuju posude i pribor napravljene od materijala koji se prirodno razgrađuju u uvjetima kompostiranja, kao što su škrob, celuloza, polimliječna kiselina i biljna vlakna.
- Kontejneri za višekratnu upotrebu: Kao što su boce od nehrđajućeg čelika, staklene čaše i izdržljive posude za hranu.
- Inovativno pakovanje: Alternativno pakovanje se razvija korišćenjem materijala kao što su gljive, alge i poljoprivredni otpad, koji su biorazgradivi i kompostabilni.
Osim toga, reciklirati igra fundamentalnu ulogu. Važnost recikliranja i smanjenja upotrebe plastike se pretvara u nekoliko prednosti:
- Očuvanje prirodnih resursa: Smanjenje upotrebe plastike smanjuje potražnju za neobnovljivim sirovinama, čuvajući prirodne resurse.
- Ublažavanje zagađenja životne sredine: Biorazgradiva plastika kontaminira tlo, vodena tijela i okeane. Recikliranje i smanjenje njegove upotrebe pomaže u sprečavanju degradacije životne sredine.
- Smanjenje emisije stakleničkih plinova: Proizvodnja i odlaganje plastike stvaraju emisije stakleničkih plinova. Recikliranjem i smanjenjem ove emisije se minimiziraju.
- Zaštita biodiverziteta: Zagađenje plastikom utiče na faunu i floru, ugrožavajući biodiverzitet. Recikliranjem i smanjenjem doprinosite očuvanju biološke raznolikosti.
- Promoviranje cirkularne ekonomije: Reciklaža je dio kružne ekonomije, gdje se materijali ponovno koriste, smanjujući ovisnost o izvornim resursima i minimizirajući otpad.
Ključno je da svi postanemo svjesni upotrebe plastike i tražimo je održivije alternative. Ako svako od nas napravi male promjene u svom načinu života, možemo pozitivno utjecati na smanjenje plastičnog otpada i, posljedično, na zdravlje planete.
