Poplave su meteorološke pojave na koje ćemo se morati naviknuti. Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advance, moglo biti razorno u narednih 25 godina kao posledica globalnog zagrevanja. Ova drastična promjena je direktno povezana sa potrebom za ulaganje u zelenu infrastrukturu koji pomažu u ublažavanju rizika povezanih s poplavama.
Kako temperatura raste, i ukoliko se zaista ne dogodi Mini ledeno doba, promjena u obrascima padavina će se odvijati širom svijeta.
Kiša je obično dobrodošla, ali kada pada obilno, može izazvati mnoge probleme, ne samo pada drveća i klizišta, već može dovesti i do smrti mnogih ljudi. stoga, važno je znati koje su najranjivije regije, odnosno onih u kojima će biti potrebno poduzeti zaštitne mjere. Da bi ih utvrdili, istraživači su simulirali promjene u klimatskim i hidrološkim modelima na globalnom nivou povezane s porastom temperature, uzimajući u obzir trenutnu raspodjelu populacije.
Tako bi to mogli znati većina Sjedinjenih Država, Srednja Europa, Sjeverna i Zapadna Afrika, kao i Indija i Indonezija bile bi među najgore pogođenim područjima poplavama u narednih 25 godina, fenomenu koji bi mogao biti pogoršan klimatskim promjenama.
Ako se ne poduzmu potrebne mjere, milioni života bit će ozbiljno ugroženi. Samo u Kini će oko 55 miliona ljudi biti izloženo tim pogubnim pojavama; au Sjevernoj Americi će se povećati sa sadašnjih 100.000 na milion. Nažalost, kao što je to često slučaj u ovim slučajevima, zemlje u razvoju, kao i urbani centri sa velikom gustinom naseljenosti, će imati najviše problema sa zaštitom svog stanovništva. Ovo je alarmantan aspekt, koji doprinosi efektima drugih vrsta prirodnih katastrofa, kao što su suše koje ozbiljno utiču na ugrožene populacije u kriznim situacijama.
Ovome se dodaje i činjenica da čak i kada bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida, koji su jedan od uzroka globalnog zagrijavanja, ništa se ne bi moglo učiniti da se to spriječi.
Poplave i klimatske promjene: beskrajni ciklus
Klimatske promjene imaju efekte koji prevazilaze ekstremne temperature. Sa globalnim zagrijavanjem, očekuje se značajno povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih pojava, uključujući poplave, suše i oluje. Ovo nije samo izolirani fenomen, već dio šireg obrasca koji utiče na poljoprivredu, biodiverzitet i svakodnevni život miliona ljudi.
Poplave uzrokovane globalnim zagrijavanjem su neselektivni događaji. Očekuje se da će se poplave rijeka i obilne kiše dramatično povećati, što će uticati na zajednice na svim kontinentima. Kako bi se ilustrovao ovaj uznemirujući trend, studija Univerziteta u Readingu i CICERO centra za međunarodno istraživanje klime otkriva da će, ako se trenutni trendovi nastave, u roku od 20 godina, 70% svjetske populacije biti izloženo ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući povećane poplave. Ovo je činjenica koja pojačava hitnost odmah pozabavite klimatskim promjenama i razumiju njihove efekte na različite regije, posebno one gdje su poplave najvjerovatnije.
Najugroženije regije
Studija iz časopisa Priroda Geoscience sugerira da je, kako bi se ublažili razorni efekti klimatskih promjena, ključno fokusirati se na sljedeće regije koje predstavljaju visok rizik od poplava u narednih 25 godina:
- Sjedinjene Države: Većina teritorije, posebno priobalna područja koja su podložna poplavama.
- srednja Evropa: Područja sklona poplavama kao što su Njemačka i Francuska, gdje efekti klimatskih promjena su opipljivi.
- Sjeverna i Zapadna Afrika: Zemlje poput Maroka i Nigerije mogle bi se suočiti s teškim poplavama.
- Azija del Sur: Uključujući velika područja Indije i Indonezije koja zahtijevaju spremnost za poplave.
Na primjer, regija Bangladeša je posebno osjetljiva na poplave, gdje je kombinacija Monsunske kiše i topljenje glečera na Himalajima može dovesti do izlivanja rijeka u bliskoj budućnosti. Ovo naglašava potrebu za usvajanjem mjere za rješavanje klimatske ugroženosti koje bi trebalo implementirati u ovim kritičnim područjima i kako se one odnose na prilagođavanje biljaka na klimatske promjene, tema o kojoj se naširoko raspravlja.
Još jedan značajan slučaj je Majami, u Sjedinjenim Državama, gdje se očekuje da će kombinacija porasta nivoa mora i jakih kiša uzrokovati velike poplave. Detaljan gradski izvještaj naglašava hitnost implementacije mjera vezanih za vodu, jer projekcije sugeriraju da bi česte poplave mogle dovesti do masovne migracije stanovnika.
Socioekonomski efekti poplava
Utjecaj poplava nadilazi fizičko uništenje. To može dovesti do gubitka života, raseljavanja zajednica i uništavanja vitalne infrastrukture kao što su škole i bolnice. Osim toga, poplave mogu uzrokovati zatvaranje poslovanja i utjecati na lokalna ekonomija, povećavajući siromaštvo među onima koji su već ugroženi. Izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) procjenjuje da bi ekonomski gubici koji se mogu pripisati poplavama mogli dostići 104.000 milijarde dolara godišnje. Ova situacija naglašava važnost globalnog pristupa upravljanju vodama, o čemu se govori u nastojanja da se podigne svijest o ovim rizicima i potrebu da se pozabave razlikama između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, jer utiču na spremnost za poplave.
Poplave nemaju samo ekonomske implikacije, one su i pogubne za javno zdravlje. Zagađenje vode i širenje bolesti koje se prenose vodom česta su posljedica ovih pojava. Bez efikasnog sistema ranog upozoravanja i adekvatne infrastrukture, zajednice su nespremne da se nose sa krizama kada se pojave, što može dovesti do ciklusa siromaštva i ugroženosti.
Klimatske promjene i raseljavanje ljudi
Prisilna migracija zbog klimatskih promjena, poznata i kao klimatske migracije, postao je sve veći fenomen. Ljudi koji su primorani da napuste svoje domove zbog poplava, suša ili drugih ekstremnih događaja često su ekonomski i socijalno najugroženiji.
Izvještaj Centra za praćenje internog raseljenja pokazuje da su klimatski događaji izazvali u prosjeku 23,1 milion raseljenih ljudi svake godine tokom protekle decenije. Ovo predstavlja alarmantnu brojku koja će se povećati ako se klimatske projekcije ostvare. Ova raseljavanja ne samo da predstavljaju izazov za zemlje koje primaju migrante, već i pogoršavaju socijalne i ekonomske tenzije u zajednicama koje primaju, što je problem koji se odnosi na pronalaženje rješenja u okviru efekte klimatskih promjena i njegove reperkusije u društvenom kontekstu.
Mjere prilagođavanja i otpornosti
Neophodno je preduzeti proaktivne mjere za rješavanje klimatskih promjena i njihovih uticaja u obliku poplave. Neke od strategija koje su predložene uključuju izgradnju otporne infrastrukture, implementaciju sistema ranog upozorenja i razvoj politika koje promovišu održivo upravljanje vodama.
Gradovi i vlade moraju ulagati istraživanja i tehnologije da prilagode svoje strategije lokalnom kontekstu, kao što se vidi u adaptacija biljaka na klimatske promjene, što može biti od vitalnog značaja za naš opstanak. U slučajevima kao što je Džakarta, Indonezija, predloženi su projekti vredni više miliona dolara za izgradnju nasipa i sistema za odvodnjavanje kako bi se smanjio rizik od poplava. Ova vrsta projekta je neophodna u svijetu gdje Mjere protiv klimatskih promjena su još uvijek nedovoljne a opasnost od poplava je sve realnija.
Drugi gradovi, poput Roterdama u Holandiji, preuzeli su inovativne pristupe izgradnjom javnih prostora koji služe kao bazeni za zadržavanje vode. Ove investicije ne samo da štite zajednice, već i stvaraju zelene površine koje poboljšavaju kvalitet života.
Naučni dokazi su jasni: klimatske promjene i njihovi efekti u vidu poplava su tu da ostanu. Projekcije su alarmantne i imperativ je da i vlade i građani preduzmu odlučne mjere kako bi ublažili njihove posljedice.
Međunarodna saradnja je neophodna. Inicijative kao što je Pariski sporazum naglašavaju važnost globalnog pristupa rješavanju ove krize. Od suštinske je važnosti da razvijene zemlje pomognu zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promjenama, ne samo zbog socijalne pravde, već zato što će ti napori koristiti čovječanstvu u cjelini.
Borba protiv poplava i klimatskih promjena je odgovornost svih. Neophodno je izgraditi kolektivnu svijest koja motiviše zajednice da preduzmu akciju. Svako malo pomaže, od smanjenja emisije stakleničkih plinova do promoviranja održivih poljoprivrednih praksi. Zajedno možemo da se suočimo sa izazovima koji su pred nama.
