Povećanje u globalne temperature izaziva niz ekološki problemi velikih razmera u raznim delovima sveta. Ovi problemi uključuju ekstremne vremenske prilike, uključujući suše, toplotnih talasa e poplave, koji postaju sve intenzivniji.
Nedavno istraživanje koje je sproveo naučni tim Potsdamski institut za istraživanje klimatskih promjena (Njemačka) su otkrili da je povećanje od pravednog 0,5 stepeni Celzijusa Dovoljno je da ekstremni vremenski uslovi budu dugotrajniji i intenzivniji. Ova studija je objavljena u časopisu Prirodne klimatske promjene.
Istraživači su analizirali temperature na Zemlji u dva perioda: od 1960. do 1979. i od 1991. do 2010. Njihovi nalazi su pokazali da je povećanje od samo 0,5°C bilo dovoljno da se intenziviraju ove pojave. Na primjer, ekstremne padavine su se skoro povećale 10% na četvrtini planete i toplotni talasi traju u proseku nedelju dana duže u polovini kopnenih područja. On povećanje temperature sa sobom nosi ozbiljne posljedice po poljoprivredu, pa je neophodno riješiti to, posebno u područjima poput onih u aljaska tundra.
Ove promjene u klimi prevazilaze prirodnu varijabilnost. Nastavak upotrebe fosilna goriva, uz zagađenje zemlje, mora i zraka, značajno doprinosi pogoršanju klimatskih uslova. Ako se hitna akcija ne preduzme, budućnost planete bi mogla biti ugrožena, čak i dovodeći svoje živote u opasnost. Stručnjaci upozoravaju da ćemo se suočavati sa sve više i više loše žetve, smanjenje u snabdijevanje pitkom vodom i ekstremne toplotne talase, što je povezano sa pretnje pustinjama.
Nadalje, ugroženi su koralni grebeni, koji su neophodni za biodiverzitet mora. Zakiseljavanje okeana i porast temperature vode oslabili su ove ekosisteme, koji zavise od specifičnih uslova za preživljavanje. Toplije, kiselije more je smrtonosno za korale, koliko im je potrebno cal da formiraju svoje strukture. Ova situacija takođe odražava kako klimatska promjena Pogađa druge morske vrste, poput kornjača, koje se suočavaju s velikim izazovima.
Ako se nedjelovanje nastavi, možemo predvidjeti radikalno drugačiju planetu za nekoliko decenija. Naučna zajednica procjenjuje da ako se dostignu određeni temperaturni pragovi, posljedice mogu biti nepovratne.
Da uđem dublje u ovu temu, kliknite ovde.
Globalno zagrijavanje i njegove implikacije
Nauka je jasna: postoji direktna veza između globalno zagrevanje i povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja. To je dovelo do brojnih studija, uključujući i one koje su proveli Ujedinjeni narodi, koje naglašavaju potrebu da se porast globalne temperature ograniči na manje od 2 ° C u poređenju sa predindustrijskim nivoima kako bi se izbjegli najgori efekti klimatskih promjena. U tom kontekstu, politike bi se trebale fokusirati na ublažavanje klimatske promjene na globalnom nivou, kao što se vidi u Njemačka.
Prema rečima Pariški sporazum, zemlje su se obavezale na smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi održale globalno zagrijavanje ispod 2°C i nastavile s naporima da ga ograniče na 1.5 ° C. Ova obaveza je postala još hitnija suočeni sa dokazima da svaki dodatni djelić stepena zagrijavanja donosi veliki rizici ekstremnih vremenskih pojava, uključujući suše, šumske požare i poplave, koji su sve prisutniji u današnjem svijetu.
Od 2000. godine broj ekstremnih vremenskih pojava se povećava, pokazujući direktnu korelaciju s porastom prosječne globalne temperature. Povećanje nivo mora, otapanje ubrzana polarizacija i prisilne migracije samo su neke od posljedica koje se već vide. Trend od povećanje ekstremnih događaja To je alarmantno, i to je uočeno zelene infrastrukture može pomoći u adaptaciji.
Klimatske promjene u Španiji
Bliže kući, Španija se suočava sa ozbiljnim uticajem klimatskih promena. Od 60-ih, temperatura u zemlji je u prosjeku porasla 0,3 °C po deceniji, stopa veća od globalne stope. Ovo povećanje izazvalo je povećanje učestalosti toplotnih talasa y suše, što je dovelo do povećanog pritiska na vodne resurse i pada poljoprivredne proizvodnje. Trenutna situacija zahtijeva pažnju, posebno u kontekstu porast temperature u Španiji i njegov odnos s njim uticaj na javno zdravlje.
u klimatološke sekvence Ono što su nekada bili izolovani događaji danas su češći, a dugotrajne suše ozbiljno utiču na poljoprivredu i dostupnost vode. Ovo ne predstavlja samo ekološki izazov, već i izazov ekonomično y socijalne, o čemu svjedoči rast cijena hrane, kao i rizik od siromaštva vode u različitim zajednicama. Uslovi se brzo mijenjaju u tom pogledu.
Buduće projekcije sugeriraju da bi, ako se ne preduzmu efikasne mjere, prosječna temperatura u Španiji mogla porasti za između 3 i 5 °C do kraja veka, što bi imalo razorne posljedice po ekosisteme i ljudske zajednice. Ovaj scenario naglašava hitnost rješavanja problema klimatske promjene odmah, posebno nakon promatranja gradova koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja, kako je naznačeno u gradovi u opasnosti.
Akcije za ublažavanje klimatskih promjena
S obzirom na hitnost klimatskih promjena, od suštinske je važnosti da i vlade i civilno društvo preduzmu mjere za ublažavanje njihovih posljedica. Smanjite Emisije stakleničkih plinova i promovišu upotrebu obnovljive energije su ključni koraci. Prelazak na održiviji energetski model ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija, već može stvoriti nove prilike za zapošljavanje i promovirati zeleniju ekonomiju. Od suštinskog je značaja da se politike odnose na održivost su sveobuhvatne a to uključuje čitavo društvo.
U Španiji, Energetski i klimatski plan 2021-2030 postavlja ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija i promicanje održivosti. Ulaganje u čistu tehnologiju, energetsku efikasnost i razvoj infrastrukture od suštinskog je značaja za postizanje ovih ciljeva, posebno u kontekstu sve veće zabrinutosti buduće poplave.
Osim toga, ključno je podsticati adaptacija na već neizbežne promene. Ovo uključuje implementaciju strategija upravljanja vodnim resursima, obnavljanje prirodnih ekosistema i izgradnju infrastrukture otporne na poplave i suše. Obrazovanje i svijest o ovom fenomenu ključni su za mobilizaciju stanovništva u kolektivnu akciju. Zajednice moraju biti informisane o tome kako porast nivoa mora može uticati na njih, uzimajući u obzir lekcije koje moramo naučiti iz trenutnih događaja.
Lokalne inicijative, kao što su pošumljavanje i očuvanje biodiverziteta, mogu napraviti veliku razliku. Ovi projekti ne samo da pomažu u ublažavanju klimatskih promjena, već i od koristi lokalnim zajednicama štiteći njihov život i podstičući socijalnu koheziju. Održive prakse su, bez sumnje, ključ za bolju budućnost.
Politike prilagođavanja i ublažavanja moraju se razmatrati zajedno, a njihova implementacija mora biti prioritet. Efikasnost ovih strategija zavisiće od saradnje između vlada, preduzeća i građana. Stoga je bitno da svi učestvuju u borbi protiv klimatska kriza.
Još uvijek je moguće preokrenuti dio štete uzrokovane klimatskim promjenama i spriječiti da ona postane nepovratna katastrofa. Nada leži u kolektivnom djelovanju i usvajanju nove paradigme koja daje prioritet zdravlju planete nad neposrednim profitom.