Svaki put kada se dogodi ekstremni vremenski događaj, bio to vrućina, uragan ili tornado, Poslednjih godina smo se mnogo pitali da li to ima veze sa globalnim zagrevanjem. šta se dešava na našoj planeti. Klimatske promjene su tema koja je zauzela centralno mjesto na globalnoj agendi, i nije ni čudo, jer ove pojave ne utiču samo na prirodu već i na ljudski život, ekonomiju i ekosisteme.
Istraživači su naporno radili na otkrivanju veze između klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću i ekstremnih vremenskih pojava koje sve češće doživljavamo. U nadi da će dati konačan znanstveni odgovor, tim predvođen Noahom Diffenbaughom, istraživačem na Školi za nauku o Zemlji, energetici i okolišu Univerziteta Stanford, kombinirao je statističku analizu promatranja klime s naprednim kompjuterskim modelima kako bi proučavao utjecaj globalnog zagrijavanja na pojedinačne ekstremne vremenske prilike.
Tradicionalno, naučnici su izbjegavali povezivanje pojedinačnih klimatskih događaja sa globalnim zagrijavanjem, jer im je bilo teško odvojiti utjecaj ljudske aktivnosti od prirodne klimatske varijabilnosti. Međutim, zahvaljujući naučnom napretku, Diffenbaugh i njegov tim uspjeli su dati čvrst odgovor na pitanje koje je izazvalo veliko interesovanje: Da li su ekstremni vremenski događaji uzrokovani globalnim zagrijavanjem? Prema istraživanju objavljenom u časopisu Zbornik radova Nacionalne akademije nauka (PNAS), odgovor je konačan: Da, a sve više, kako prosječna globalna temperatura raste, rastu i ekstremni događaji koji dovode živote ljudi u opasnost.
U stvari, Vjerovatnoća pojave toplijih fenomena porasla je na više od 80% površine globusa gdje su zabilježena opažanja.. Zauzvrat, autori studije su otkrili da je ljudski utjecaj povećao vjerovatnoću pojave suših i vlažnijih događaja u otprilike polovini područja za koje su dostupni pouzdani podaci. To implicira da su ljudi promijenili prirodnu ravnotežu svjetskih ekosistema, što je direktno povezano sa porijeklo globalnog zagrijavanja i pojačava ideju da ekstremno vrijeme postaje sve češće.
Nauka o klimi neprestano se razvija i uspostavljaju se sve direktnije veze između našeg djelovanja i klimatskog ponašanja. Da bismo razumjeli kako se suprotstaviti globalnom zagrijavanju, bitno je ostati informiran o evoluciji klimatskih pojava. Ekstremne vremenske prilike kao npr toplotni talasi, poplave, uragani i suše usko su povezani sa globalnim zagrijavanjem. Iako je naučna zajednica priznala da su ekstremni događaji oduvijek postojali u prirodi, globalno zagrijavanje je povećalo njihovu učestalost i ozbiljnost.
Atribucija globalnog zagrijavanja
Napredak u nauci o klimi omogućio je istraživačima da razviju sofisticiranije pristupe proučavanju atribucije ekstremnih vremenskih događaja. Poslednjih godina navikli su se matematički modeli i superračunari analizira više od 400 ekstremnih vremenskih događaja i utvrditi u kojoj mjeri su klimatske promjene uticale na njihov intenzitet i učestalost. Ovi napori su omogućili naučnicima da ponude preciznije analize koje povezuju ljudsku aktivnost sa specifičnim klimatskim događajima, kao što su toplotni talasi ili poplave, koji su ključni u raspravi o klimatske promjene i globalno zagrijavanje.
Na primjer, studija koju je provela neprofitna organizacija Svjetska vremenska atribucija (WWA) ispitao je toplinski val koji je pogodio jugozapad Sjedinjenih Država i utvrdio da je pet ili više puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Ovo je jasan dokaz kako globalno zagrijavanje ne samo da povećava prosječne temperature, već i značajno intenzivira specifične događaje.
Klimatologinja Joyce Kimutai je naglasila da je cilj ovog istraživanja pomoći javnosti da shvati kako su naši postupci utjecali na intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Iako nije moguće navesti da li je određeni događaj direktno uzrokovan klimatskim promjenama, moguće je kvantifikovati u kojoj mjeri je promijenio svoje ponašanje. Biti svjestan ovih promjena je od ključnog značaja za pravilno planiranje u slučaju katastrofe.
Ekstremni vremenski događaji i njihov odnos prema globalnom zagrijavanju
Složeni vremenski događaji, kao što su uragani i poplave, potaknuti su raznim faktorima okoline, uključujući sisteme visokog i niskog pritiska i mlazne struje. Međutim, to je i dokazano povećanje temperature vazduha i površine okeana To je kritični faktor koji pogoršava mnoge nedavne katastrofe. Kako temperatura površine mora raste, više energije se isporučuje olujama, što zauzvrat uzrokuje povećanje intenziteta uragana. Ovaj fenomen je povezan sa idejom da šumski požari će biti opasniji, što povećava složenost ekstremnih vremenskih prilika.
Ključni primjer je uragani koji su opustošili obalu Atlantika poslednjih godina. Studije su otkrile da su ukupne padavine od šest najrazornijih uragana, uključujući Katrina, Irma i Harvey, bile četiri do 15 puta intenzivnije nego što bi bile u hladnijem svijetu. Ovo intenziviranje uragana je jasna manifestacija kako ljudska aktivnost pojačava prirodne katastrofe. Ovo povećanje intenziteta uragana je nešto što moramo uzeti u obzir, posebno kada razmatramo prilagođavanje naših zajednica klimatskim pojavama i infrastrukturu neophodnu za suočavanje sa ovim izazovima.
Uz globalno zagrijavanje koje je u toku, to se i očekuje ekstremni vremenski događaji postaju sve češći i ozbiljniji, što predstavlja ozbiljne rizike za ljudske živote, poljoprivredu, infrastrukturu i globalnu ekonomiju. Poznavanje uticaja globalnog zagrijavanja pomaže nam da se pripremimo za buduće katastrofe i razvijemo odgovarajuće mjere ublažavanja.
Klimatske promjene i prirodne katastrofe
Klimatske promjene ne utječu samo na ekstremne vrućine, već također imaju implikacije na obilne kiše koje uzrokuju razorne poplave. Nakon smrtonosnih poplava koje su pogodile srednju Evropu i Kinu, naučna zajednica se pita da li globalno zagrijavanje ima ikakve veze s tim. Iako je određivanje tačnog iznosa ovog doprinosa komplikovano, Utvrđeno je da su obilne padavine u porastu po učestalosti i intenzitetu i jasan su pokazatelj klimatskih promjena.
Tekuća istraživanja dokumentuju efekte klimatskih promjena na pogođene zajednice i otkrila su da, na primjer, Uragan Harvey, koji je pogodio Hjuston 2017. godine, donio je 19% više padavina nego što bi to bilo moguće bez globalnog zagrijavanja.. To znači 14% više poplavljenih područja i značajno povećanje ekonomskih gubitaka, koji dostižu i do 90,000 milijardi dolara. Ovi brojevi naglašavaju potrebu za povezivanjem klimatskih promjena s planiranjem katastrofa i politikama odgovora na katastrofe, posebno imajući u vidu da se mnoge zajednice suočavaju sa drastičnim promjenama u svom načinu života zbog efekata globalnog zagrijavanja.
Stoga su ekstremni vremenski događaji više od pukih anomalija; Oni su jasan znak promjena koje klimatske promjene uzrokuju na našoj planeti. Veza između ovih pojava i globalnog zagrijavanja postaje ključna tema proučavanja, tražeći efikasne strategije za upravljanje ovim izazovima. Istraživanje o uticaje čistog vazduha Takođe naglašava kako globalno zagrevanje utiče na različite ekosisteme i njihovu otpornost.
Razumijevanje veze između klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava je ključno, jer to utiče na način na koji se pripremamo za te krize i na njih reagujemo. Nauka je dala odgovore koji su ranije bili nesigurni. Kako se podaci nastavljaju gomilati i klimatski modeli postaju sve napredniji, naše razumijevanje utjecaja globalnog zagrijavanja na klimu nastavit će se razvijati. Iz tog razloga, važno je da naučna zajednica nastavi rad na tome tražiti inovativna rješenja za borbu protiv globalnog zagrijavanja i njegovog utjecaja na ekstremne vremenske prilike.
Sve veća frekvencija toplotnih talasa, suše i prirodne katastrofe To je podsjetnik da globalno zagrijavanje nije problem budućnosti, već kriza koja već pogađa milione života širom svijeta. Odluke koje donosimo danas imat će direktan utjecaj na budućnost naše klime i zdravlje naše planete.
Zahtjev za efikasnijim politikama za ublažavanje globalnog zagrijavanja mora biti prioritet i za vlade i za pojedince. Samo na taj način možemo se suočiti s izazovima koje postavlja ekstremno vrijeme i raditi na održivijoj budućnosti za sve vrste na planeti.
