Dezertifikacija uzima maha u Španiji, što ugrožava biodiverzitet, sigurnost hrane i ekonomsku stabilnost raznih regija. Iako sušnost pogađa veći dio zemlje, neke regije poput Kanarskih ostrva, Murcije i Valensijske zajednice doživljavaju posebno zabrinjavajuću situaciju, prema upozorenjima naučnika i nacionalnih i međunarodnih institucija.
Kroz U posljednjim decenijama, stalni porast temperatura, smanjenje padavina i ljudski pritisak na vodne resurse ubrzali su propadanje tla. Područja koja su nekada bila subhumidna transformiraju se u polusušne ili sušne zone, a mnogi vodonosnici pokazuju jasne znakove iscrpljivanja. Posljedice idu dalje od ekoloških i direktno utječu na društveno i ekonomsko tkivo, posebno u ključnim sektorima poput poljoprivrede i turizma.
Napredak aridnosti: podaci i teritorijalne realnosti
Prema najnovijim istraživanjima o Više vijeće za naučna istraživanja (CSIC), više od 16% Kanarskih ostrva prešlo je u sušnije kategorije u šest decenija, što ih čini autonomnom zajednicom koju je ova transformacija najteže pogodila. Osim toga, Sušna i polusušna područja su dobila hiljade kvadratnih kilometara u Valensijskoj zajednici tokom posljednje decenije, fenomen koji potvrđuje i analiza Državne meteorološke agencije (AEMET).
Ova promjena pejzaža ne utiče samo na tradicionalno sušne regije, već i na područja koja su ranije služila kao rezerve vode i zelene površine, poput sjevernih obronaka Tenerifa i Gran Canarije. Dezertifikacija ne samo da mijenja prirodu, već i ugrožava usjeve, vodne resurse, a u slučaju Kanarskih ostrva i sam ekonomski model povezan s turizmom.
Poljoprivredno zapošljavanje i održavanje pejzaža su u pitanju. Stručnjaci ističu da migracija usjeva na veće nadmorske visine i smanjenje borovih šuma predstavljaju neposredne rizike ako se ne preduzmu hitne mjere.
Institucionalne akcije protiv ekološkog pogoršanja
Da bi se suočili s napredovanjem dezertifikacije, Španska vlada je pokrenula višemilionske investicije i strateške planove i na državnom i na regionalnom nivou. Vrijedno je spomenuti nedavno odobrenih 32 miliona eura za radove na obnovi šuma koje su u opadanju ili su pod visokim rizikom od suše. Od ovog ukupnog iznosa, Regiji Murcia dodijeljeno je 8,2 miliona, područje koje je posebno pogođeno smanjenjem vode i porastom temperatura.
Paket pomoći, uokviren u Plan oporavka, transformacije i otpornosti, omogućava finansiranje poboljšanja strukture šuma, promociju autohtonih vrsta, prevenciju štetočina i bolesti, smanjenje rizika od požara i poboljšanje šumskih puteva. Ove intervencije se prvenstveno fokusiraju na javna zemljišta i nastoje ojačati otpornost u suočavanju s klimatskom krizom.
La Španska strategija šumarstva Horizont 2050 y el Španski plan šumarstva 2022–2032 Oni podržavaju ove akcije, koje imaju za cilj poboljšanje ekološke i hidrološke funkcionalnosti planina i prilagođavanje šuma kontekstu smanjene dostupnosti vode.
Ekonomski i društveni izazovi i posljedice
Dezertifikacija nije samo ekološki izazov; ima duboke ekonomske i socijalne implikacije. U ruralnim područjima, gubitak plodnog tla i nestašica vode pogoršavaju siromaštvo, dok velike korporacije održavaju pristup izvorima vode putem tehnologija kao što su postrojenja za desalinizaciju. nejednakost u pristupu vodi i zemljištu Može postati izvor sukoba i političke debate, stvarajući tenzije između različitih društvenih aktera.
Sa globalne tačke gledišta, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) upozorava da će suše postati češće i ozbiljnije, sa sve većim ekonomskim uticajem. Samo u Španiji se procjenjuje da bi se troškovi prosječne suše mogli udvostručiti u odnosu na one zabilježene prije dvije decenije, što bi posebno uticalo na poljoprivredu i snabdijevanje stanovništva vodom.
El poljoprivredni sektor Posebno je ranjivo. Proširenje navodnjavanja povećalo je pritisak na vodonosnike, uprkos poboljšanjima u efikasnosti. Osamdeset posto vode koja se crpi u Španiji koristi se za poljoprivredu, a rijeke Segura, Júcar i Guadalquivir su posebno opterećene. U sušnim godinama, proizvodnja usjeva može se smanjiti i do 80%, a neke štete mogu biti nepovratne.
Napori za restauraciju i konzervaciju: od teorije do prakse
Evropski i nacionalni fondovi i strategije finansiraju niz mjere usmjerene na prevenciju i ekološku obnovuod poboljšanja šuma do prelaska na vrste bolje prilagođene suši, uključujući kontrolu vegetacije za gorivo i sprječavanje štetočina.
u Valencijska zajednicaRast šumskog pokrivača – dijelom uzrokovan napuštanjem poljoprivrede – paradoksalno je stvorio nove izazove. Akumulacija mrtvog drveta i povećana gustoća drveća povećavaju rizik od razornih požara, što je navelo stručnjake da pozivaju na bolje upravljanje i održivo korištenje resursa.
S druge strane, najnoviji državni i regionalni programi promoviraju oporavak mozaika šuma i usjeva, tražeći ravnotežu između obnove okoliša i društvene i ekonomske održivosti pogođenih teritorija.
Brojke podržavaju hitnost ovih intervencija: samo u prvih nekoliko mjeseci 2025. godine, različita područja Španije zabilježila su poljoprivredne katastrofe uzrokovane olujama, sušom i gradom na više od 375.000 hektara, s iznosima odštete većim od 300 miliona eura.
Ulaganje u otpornost i prevenciju je ključno za rješavanje dezertifikacije.Različiti međunarodni izvještaji naglašavaju da svaki euro potrošen na sprječavanje degradacije tla može višestruko uticati na njegov povrat, ne samo u ekonomskom smislu, već i u smislu kvalitete života, sigurnosti vode i očuvanja biodiverziteta.
Situacija s dezertifikacijom u Španiji zahtijeva koordinirane i održive napore, kako javne tako i privatne, te stvarnu posvećenost prilagođavanju i odgovornom upravljanju prirodnim resursima. Samo kroz sveobuhvatne strategije, saradnju između javnih vlasti i društvenu svijest bit će moguće zaustaviti širenje ovog fenomena i očuvati zdravlje ekosistema za buduće generacije.
