Klimatska fikcija, naziv je jednog od književnih žanrova koji je danas stekao veliku važnost, fokusirajući se na klimatske promjene i njihove razorne efekte na planetu. Istaknuti eksponent ovog književnog pokreta je Bruno Arpaia, autor romana "Nešto tamo napolju". Iako njegovo djelo nije striktno klasifikovano kao naučna fantastika, ono predstavlja uznemirujuću i realističnu viziju potencijalno razorne budućnosti, pozivajući na razmišljanje o posljedicama naših postupaka u sadašnjosti. U svom narativu, Arpaia otkriva transformiranu Evropu do sredine stoljeća, u kojoj se život drastično promijenio zbog ispunjenja najgorih klimatskih prognoza.
Bruno Arpaia, renomirani romanopisac iz Napulja i prevodilac španske književnosti na italijanski, pozicionirao se kao kritički i refleksivni glas na savremenoj književnoj sceni. Kroz svoj roman, on nastoji da probudi savjest svojih čitalaca, postavljajući jasno upozorenje: "Ako ništa ne učinimo, mi Evropljani ćemo završiti kao klimatske izbjeglice.".
Odakle ideja za vaš rad?
Naracija o "Nešto tamo napolju" prenosi nas u Evropu u godini 2050, pustom kontinentu koji je doživio duboke promjene. U ovoj viziji, južna Evropa je predstavljena kao područje devastirano dezertifikacijom, dok se sjeverne nacije suočavaju s običnim kišama koje mogu trajati i do dva mjeseca, praćene dugim periodima suše. Slika koju Arpaia slika uključuje Ispucale ravnice, suhe rijeke, žuta prašina i napuštena industrijska područja. Ova devastacija tjera velike mase ljudi da marširaju prema Skandinaviji, gdje su se regije najbliže arktičkom krugu pojavile kao nova sigurna utočišta za čovječanstvo.
Kako bismo sačuvali iznenađenje zapleta, izbjeći ćemo detalje koji bi se mogli smatrati spojlerima. Međutim, važno je naglasiti kako je roman, napisan u vrijeme kada su se već uočavali znaci klimatskih promjena, postao posebno aktuelan. Arpajina zajednička vizija podržana je kombinacijom naučnog istraživanja i stvarnih događaja, čineći njegovu priču ne samo fascinantnom, već i uznemirujuće realističnom.
Ako postoji djelo koje može probuditi i podići svijest među čovječanstvom o hitnosti rješavanja klimatskih promjena, to je nesumnjivo "Nešto tamo napolju". Autor ne samo da nastoji da zabavi, već i da ponudi poziv na akciju u potrazi za rješenjima za spas planete. Ovaj pristup je relevantan, posebno s obzirom na to Mediteran je veoma osjetljiv na klimatske promjene. Nadalje, njegov rad je uokviren u fikciju koja analizira posljedice klimatskih promjena, prateći teme kao što su solarni geoinženjering, koncept koji se odnosi na potragu za inovativnim rješenjima.
Utjecaj klimatskih promjena danas
Klimatske promjene, fenomen koji ubrzano pogađa planetu, ostavio je nekoliko opipljivih znakova već u našoj sadašnjosti. Ovaj uticaj se manifestuje kroz sve češće i teže prirodne katastrofe, kao npr poplave, suše, toplotni talasi i eksplozivne oluje. Nadalje, primijećena je prisilna migracija zajednica koje su prisiljene da napuste svoje domove zbog ekstremnih vremenskih uslova, što je fenomen koji se odražava u Arpajinom radu. U ovom kontekstu, nacije u razvoju Oni su najranjiviji, suočavaju se s opasnostima kao što su nedostatak vode, gubitak usjeva i nedostatak resursa da se prilagode okruženju koje se stalno mijenja.
Arpaiin tekst odražava ove stvarnosti kroz karakter Livio Delmastro, neuronaučnik koji je, nakon što je imao stabilan život, primoran da pobjegne iz rodne Italije, razorene klimatskim promjenama i društvenim haosom. Ova vrsta "klimatske migracije" je postala globalna briga, što je izazvalo debate o definiciji i pravima migranata u životnoj sredini. U tom kontekstu, ključno je pridružiti se međunarodnim naporima za rješavanje klimatske krize i njenih brojnih aspekata. Arpaiin roman djeluje kao ogledalo koje odražava ove zabrinutosti, osim što je informiran o tome kako napredak klime može utjecati na različite scenarije, kako je analizirano u oblasti veliki podaci u meteorologiji.
Lik Livija Delmastra
Protagonista romana, Livio Delmastro, je stari profesor neuronauke koji je morao da se suoči sa gubitkom stabilnosti i svog doma. Nakon godina podučavanja u Stanford i porodičnog života, prisiljen je da se vrati u Italiju koja je zapala u haos i očaj. Sjećanja na njegov prethodni život u suprotnosti su sa surovom stvarnošću s kojom se suočava, jer je zemlja postala mjesto koje je opustošilo suša, korupcija i socijalno nasilje. U tom smislu, kontekst priče se može povezati sa događajima koji su uticali na druga mjesta u svijetu.
Livio, kao i mnogi drugi, postaje "ekološki emigrant", suočavajući se s putovanjem punim izazova i opasnosti dok traži sigurno mjesto u Skandinavija. Njena priča je odraz borbe mnogih ljudi u stvarnom svijetu koji su zbog klimatskih okolnosti prisiljeni napustiti svoje domove. Arpaia, kroz svoj lik, prikazuje ljudska tragedija koja prati klimatsku krizu, tema koja poprima sve veću pažnju u savremenoj književnosti.
Analiza narativa i njegovog značaja
Arpaiin narativ ne samo da ispunjava književnu funkciju, već je pozicioniran kao element društvena svijest. Njegov stil kombinuje različite elemente kao što su nauka, umetnost i filozofija, omogućavajući mu da stvori dubok i promišljen narativ. Autor poziva čitatelje da ispitaju vlastiti odnos prema okolišu i odlukama koje utiču na njegovu budućnost, što je posebno relevantno u kontekstu klimatskih promjena kao mogućeg rješenja klimatskih izazova.
Termin «cli-fi», koji se odnosi na klimatsku fikciju, stekao je popularnost posljednjih godina. Ovaj žanr nastoji istražiti posljedice klimatskih promjena i ponuditi vizije moguće budućnosti. Radovi unutar ovog okvira, kao što je "Something Out There", postaju moćno oruđe za podsticanje razmišljanja i dijaloga o temi koja prijeti ljudskom postojanju.
Budućnost prikazana u "Something Out There" nije samo vježba iz fikcije, već poziv na akciju. Arpaia slika sumornu sliku koja bi mogla postati stvarnost ako čovječanstvo ne preduzme odlučne mjere za rješavanje klimatske krize. Naučne projekcije pokazuju da smo bez značajnih promjena u našim politikama i životnim stilovima osuđeni na budućnost klimatske izbjeglice i ekološke katastrofe kao što su oni koji se već doživljavaju u različitim dijelovima svijeta, uključujući zajednica #ForTheClimate.
Veliki marševi na sjever, poput onih koje je opisao Livy na svom putovanju, simboliziraju očajničku potragu za rješenjima za problem koji se može pokazati nekontroliranim. Ovaj razvoj događaja je podsjetnik da pitanja životne sredine nisu samo pitanja održivosti, već su i duboko isprepletena sa društvenim, političkim i ekonomskim problemima.
Kako klimatske promjene i dalje utiču na naše živote, od ključne je važnosti da poslušamo upozorenja autora poput Brune Arpaie. Njegov rad nije samo upozorenje na sumornu budućnost, već i poziv da djelujemo sada kako bi spriječili da ta vizija postane stvarnost. Da bismo razumjeli uticaj koji ovaj fenomen može imati na naše zajednice, zanimljivo je analizirati kako Alpi bi mogli izgubiti snijeg i njegove reperkusije.
Svojim provokativnim pristupom i sposobnošću da ispriča složene priče, Arpaia se povezuje sa svojom publikom na način koji nadilazi puku zabavu. U tom smislu, "Something Out There" predstavlja temeljno djelo na polju savremene fikcije, nudeći ne samo viziju onoga što bi moglo biti, već i put ka kritičkom promišljanju trenutnog stanja naše planete.
- Bruno Arpaia koristi svoj roman kao sredstvo za podizanje svijesti o klimatskim promjenama.
- "Something, Out There" opisuje razorenu Evropu i lik klimatske izbjeglice.
- Knjiga u svom narativu kombinuje elemente nauke, umetnosti i filozofije.
- Rad poziva na razmišljanje o našem odnosu s okolinom i budućim odlukama.
