Haiti nakon uragana Matthew.
Slika - Reuters
Prirodne katastrofe, poput uragana, zemljotresa i suše, generiraju zapanjujući broj 26 miliona siromašnih svake godine. To je otkrila Svjetska banka tokom klimatske konferencije (COP22).
Sve u svemu, svake godine postoje gubici od više od pola milijarde dolara zbog ovih pojava ako se uključi utjecaj na dobrobit ljudi koji nemaju dovoljno financijskih sredstava da bi izgubili sve ili gotovo sve. Ta brojka povećava se za 60% procjena utjecaja katastrofa koje su do danas izradile UN, a iznosile su oko 300.000 miliona dolara.
Kada se prebroji utjecaj uragana, zemljotresa ili suše, najsiromašniji su i oni koji najviše trpe: gube 11% materijalne imovine, ali 47% dobrobiti. Primjer je uragan Matthew koji je pogodio Haiti i Sjedinjene Države. U Sjedinjenim Državama materijalni gubici iznosili su oko 7.000 milijardi eura, dok su u najsiromašnijoj zemlji iznosili 2.000 milijarde eura. Ako želite saznati više o ovim fenomenima, možete pogledati članak o najrazornije prirodne katastrofe ili čitajte o tome prirodne katastrofe koje najviše pogađaju svijet.
Ako se računaju samo materijalni gubici, najbogatije će zemlje uvijek pobijediti, kao što je upozorila Svjetska banka. Uzimajući u obzir uticaj na dobrobit ljudi s manje resursa, Programi pomoći ili finansiranje mogu se prilagoditi da pomognu onima kojima je najpotrebnija i na taj način spriječiti da veći broj ljudi umre od posljedica prirodnih katastrofa. Osim toga, analiza uticaj katastrofa prethodnih godina može pomoći u predviđanju budućih kriza.
Suše, uragani, zemljotresi, poplave i druge pojave i dalje će se događati zauvijek i može postati opasnije kao rezultat klimatskih promjena. Stoga se moramo prilagoditi najbolje što možemo i pomoći onima kojima nedostaju potrebna sredstva da se zaštite. Da biste bolje razumjeli ovaj fenomen, možete pročitati o tome prirodna zaštita od uragana i o uticaju klimatskih promjena na zemljama poput Njemačke.
Situacija je danas složenija, budući da je novi predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump skeptičan prema klimatskim promjenama i voljan je ukloniti svoju zemlju iz Pariškog sporazuma. Ako se dogodi, prema a Istraživanje kompanije Lux, njegove energetske politike mogle bi dovesti do povećanja emisije CO2 iz 3.400 milijarde tona u narednih osam godina, naspram Obamine posvećenosti smanjenju emisija za 30%.
Vidjet ćemo što će se dogoditi.
