Prirodne katastrofe, kao što su zemljotresi ili tropski cikloni, dio su planete na kojoj živimo. Postoji jedan koji se stalno proizvodi negdje u svijetu. Iako često ne izazivaju ozbiljnu štetu, povremeno je njihov intenzitet takav da uzrokuje značajne gubitke. Da bi bolje razumeli najrazornije prirodne katastrofe na svijetu koji utiču na svet, neophodno je posmatrati evoluciju njihovog uticaja na populaciju.
U novom izdanju Atlasa ljudske planete Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije otkriva se da se broj ljudi koji žive u seizmičkim zonama samo povećao, do te mjere da je procjenjuje se da je 2.700 milijardi izloženih samo zemljotresima. Ova brojka naglašava potrebu za informacijama o ovim problemima i kako oni utiču na živote miliona.
Atlas, koji pokriva šest glavnih prirodnih opasnosti: zemljotrese, vulkane, vjetrove tropskih ciklona, ciklone i poplave, istražuje izloženost ljudi ovim pojavama i kako su evoluirali u posljednjih 40 godina. Tako su uspjeli potvrditi da mnogi ljudi žive izloženi seizmičkoj aktivnosti, čak i više nego cunamiju ili bilo kojoj drugoj opasnosti. Broj ljudi koji žive u seizmičkim zonama povećan je za 93% u ove četiri decenije, sa 1,4 milijarde u 1975. na 2,7 milijardi u 2015. godini. U ovom kontekstu, od vitalnog je značaja procijeniti odnos između potresa i cunamija, s obzirom da su oba fenomena povezana. Za više detalja, možete pročitati o zemljotresi i cunami.
U Evropi je više od 170 miliona ljudi potencijalno izloženo zemljotresima, što predstavlja četvrtinu ukupnog stanovništva. U Italiji, Rumuniji i Grčkoj udio izložene populacije u ukupnoj populaciji premašuje 80%. Ali zemljotresi nisu jedini problem Europljana: njih jedanaest miliona živi u krugu od 100 kilometara od aktivnog vulkana, čije erupcije mogu uticati na stanovanje, vazdušni saobraćaj i svakodnevnu rutinu. Ova situacija naglašava važnost poznavanja etički projekti za oporavak na područjima pogođenim elementarnim nepogodama, kao i Najgore prirodne katastrofe u 2016.
u tsunami utječu na mnoga priobalna područja, posebno u Aziji i posebno u Japanu, gdje se najčešće proizvode u Kini i Sjedinjenim Državama. S druge strane, poplave su najčešća prirodna katastrofa u Aziji (76,9% izložene svjetske populacije) i Africi (12,2%). Da biste dublje ušli u temu poplava, možete konsultovati studije o njihovom uticaju u različitim regionima, kao i analizirati ekonomske posljedice prirodnih katastrofa koji se spominju u izvještajima o poplavama.
Vjetrovi tropskih ciklona prijete 1.600 milijardi ljudi u 89 zemalja, 600 miliona više nego 1975. Godine 2015. 640 miliona je bilo izloženo posebno jakim ciklonalnim vjetrovima, posebno u Kini i Japanu. U Kini je 50 miliona ljudi izloženo olujnim udarima kao rezultat ovih ciklona, što je povećanje od skoro 20 miliona u protekle četiri decenije. Evaluacija ovih pojava je dopunjena informacijama o mangrove kao prirodna zaštita protiv uragana i ciklona, što naglašava važnost uzimanja ovih elemenata u obzir u analizi najrazornije prirodne katastrofe.
Ova globalna analiza je vrlo važna jer nam pomaže bolje razumjeti kako različiti fenomeni utječu na svijet. Takođe je korisno za vlade različitih zemalja da preduzmu efikasne mere za zaštitu svog stanovništva. Poznavanje istorije drugih katastrofa je neophodno, a praćenje događaja kao što su Najveće prirodne katastrofe u septembru 2017 može ponuditi vrijedne lekcije.
Možete pročitati studiju ovdje.
