El klimatske promjene To stvara različite promjene u ekosistemima, a životinje su prisiljene da se prilagode novim okolnostima. Studija objavljena u časopisu Ekologija prirode otkriva to Sisavci i ptice imaju veći kapacitet za evoluciju i prilagođavanje na klimatske promjene. u poređenju sa grupama životinja kao što su vodozemci i gmizavci. Da biste bolje razumjeli ove implikacije, također pogledajte razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Želite li saznati više o ovoj studiji i implikacijama klimatskih promjena na prilagođavanje vrsta?
„Vidimo da su sisari i ptice sposobniji da prošire svoja staništa, što znači da se lakše prilagođavaju i mijenjaju. "Ovo bi imalo dubok utjecaj na stope izumiranja i kako će naš svijet izgledati u budućnosti", objasnio je Jonathan Rolland, istraživač sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanadi i autor studije.
Za provedbu ovog istraživanja analizirani su podaci o trenutnoj geografskoj rasprostranjenosti različitih životinjskih vrsta, njihovim fosilnim zapisima i informacijama o njihovoj evoluciji. Ukupno su pregledani 11.465 vrsta, omogućavajući naučnicima da posmatraju gde su živeli u poslednjih nekoliko godina 270 milionima godina i uslove životne sredine koji su im potrebni za njihov opstanak. Ova vrsta istraživanja je od vitalnog značaja za razumijevanje više o .
Utjecaj klimatskih promjena na svaku vrstu varira u zavisnosti od njenih karakteristika i načina života. Neke životinje se bolje prilagođavaju nepovoljnim uvjetima, dok se druge bore da prežive suočene s ovim drastičnim promjenama. Iz tog razloga, važno je uzeti u obzir da na nekim mjestima, kao npr Mediterana, situacija je posebno kritična. Takođe, u nekim gradovi bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja i nesposobnosti njihovih ekosistema da se prilagode.
Kroz istoriju su se dešavale i druge klimatske promene koje su uticale na distribuciju životinja. Prema Rollandu, planeta je bila topla i tropska do prije 40 miliona godina, što ju je činilo povoljnim mjestom za mnoge vrste. Međutim, kako se ohladilo, sisari i ptice su se prilagodili nižim temperaturama, migrirajući na nova staništa. Da biste saznali više o tome kako su se različiti ekosistemi prilagodili, pogledajte prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama.
Ovo bi moglo objasniti nedostatak vodozemaca i gmizavaca u regijama kao što je Arktik. Migracija u povoljnije klime je strategija koju mnoge vrste moraju usvojiti da bi preživjele. Da biste saznali više o tome kako klimatske promjene utiču na druge grupe, pogledajte implikacije prisilne emigracije.
Životinje koje imaju sposobnost da zimski san, regulišu svoju unutrašnju temperaturu i brigu o svojim mladima imaju veću vjerovatnoću da se prilagode klimatskim promjenama. Utvrđeno je da su ove vještine ključne za preživljavanje u sve oštrijim okruženjima. Na primjer, the adaptacija ugroženih vrsta može uvelike zavisiti od ovih karakteristika.
Adaptacije sisara i ptica na klimatske promjene
Sisavci i ptice imaju višestruke adaptacije koje im omogućavaju da odgovore na nove klimatske uslove. Oni se očituju u njihovoj fiziologiji, ponašanju i morfologiji, što im omogućava da se bolje nose sa stresom okoline. Neke od funkcija koje su se pokazale korisnima uključuju:
- endotermija: Sposobnost stvaranja unutrašnje topline pomaže sisarima i pticama da prežive u hladnom okruženju.
- Hibernacija: Sposobnost ulaska u stanje hibernacije omogućava životinjama da uštede energiju tokom perioda oskudice.
- roditeljska briga: Strategije roditeljstva i brige o potomstvu povećavaju šanse za preživljavanje.
- Mobilnost: Sposobnost preseljenja u nova područja sa povoljnijom klimom neophodna je za adaptaciju. Da biste saznali više o ovim pokretima, posjetite prirodnih laboratorija u Španiji.
Populacije ptica i sisara imaju prednost što lakše proširuju svoja staništa. Ovo otkriće ima važne implikacije na biodiverzitet planete, potencijalno utičući na stope izumiranja. Vrste koje se ne prilagode ili migriraju u nova okruženja mogu se suočiti s visokim rizikom od izumiranja. Ovo se može odnositi na mesožderi srednje veličine koji svojim neprilagođavanjem mogu pogoršati njihovu situaciju suočeni s klimatskim promjenama.
Uticaj klimatskih promjena na vegetaciju
Osim što utiču na životinje, klimatske promjene utiču i na floru. Nedavna studija pokazuje da smanjenje biodiverziteta životinja ima utjecaj na adaptivne kapacitete biljaka. Otprilike polovina svih biljnih vrsta zavisi od životinja, kao što su ptice i sisari, za širenje sjemena. Ovaj odnos, poznat kao zoochory, ključna je za regeneraciju biljnih populacija i njihovo geografsko širenje.
Gubitak ptica i sisara uzrokuje značajan pad širenja sjemena na globalnoj razini, što je fundamentalni aspekt zdravlja ekosistema, kako objašnjava Evan C. Fricke, istraživač sa Univerziteta Rice u SAD:
„Kada izgubimo sisare i ptice iz ekosistema, mi ne gubimo samo vrste, mi oštećujemo složene ekološke mreže. To bi moglo ugroziti klimatsku otpornost čitavih ekosistema o kojima svi ovisimo.
Kada se biljne vrste ne mogu raširiti na nova pogodna područja, njihova sposobnost da se prilagode klimatskim promjenama je ugrožena. To može dovesti do daljeg smanjenja biodiverziteta i gubitka kritičnih usluga ekosistema. U tom kontekstu, ključno je pozabaviti se pitanjima kako bi se osiguralo da ekosistemi ostanu zdravi.
Međusobna povezanost biodiverziteta i klimatskih promjena
Veze između krize biodiverziteta i klimatskih promjena su evidentne. Kako se globalna klima brzo mijenja, mnoge vrste se ne prilagođavaju dovoljno brzo. Naučnici predlažu poboljšanje povezanosti staništa kako bi se omogućilo vrstama koje još uvijek mogu slobodno raspršivati sjeme, što bi moglo pomoći u rješavanju izazova globalnog zagrijavanja. Da biste saznali više o tome kako klimatske promjene utiču na određene regije, pogledajte konverzija Sjeverne Afrike.
Vraćanje populacija raspršivača sjemena na njihov istorijski raspon je također od suštinskog značaja. Ovo uključuje fokusiranje na velike vrste, kao npr velikih sisara i ptica, koji su ključni za širenje sjemena na velike udaljenosti i, prema tome, za otpornost biljnih zajednica. Proaktivne akcije su neophodne, kao što se vidi u Promjene u dolasku rijetkih ptica u različite regije.
Osim morfoloških i fizioloških adaptacija, uočeno je i da nekoliko životinja mijenja svoju morfologiju kao odgovor na klimatske promjene. Studija sa Univerziteta Deakin pokazuje da su neke vrste ptica izmijenile veličinu kljunova, povećavajući se za između 4% i 10% tokom godina, što potvrđuju vrste poput australskih papagaja.
Isto tako, dokumentovano je da su promjenjivi uvjeti okoliša naveli druge vrste, poput šumskih miševa, da produže svoje repove. Ove adaptacije nisu samo fascinantne iz evolucijske perspektive, već i naglašavaju hitnu potrebu za proaktivnim pristupom ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti vrsta koje se bore da se prilagode. Kako je istaknuto u nedavnim studijama, Ekstremni vremenski uslovi mogu pogoršati ovu situaciju.
Izazovi koje postavljaju klimatske promjene su značajni i neće se sve životinje moći prilagoditi novim klimatskim scenarijima. Rastuće temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava pogoršavaju poteškoće s kojima se susreću vrste. Neki naučnici upozoravaju da mnogi neće moći evoluirati na vrijeme kako bi preživjeli.
U tom smislu, ključno je djelovati brzo i efikasno kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova i zaštitili naše ekosisteme. Mjere očuvanja trebale bi se fokusirati na zaštitu ugroženih vrsta i obnavljanje njihovih staništa. Na primjer, u slučaju bambus lemur, poduzimaju se radnje kako bi se spriječilo njihovo izumiranje zbog ovih prijetnji.
Budućnost biodiverziteta i zdravlja ekosistema je u našim rukama. Svaka akcija je važna kada je u pitanju zaštita naše planete i osiguravanje da buduće generacije mogu uživati u svijetu punom života.
