Biljke i životinje, uključujući našu vrstu, ljude, zahtijevaju hiljade, čak i milione godina da se prilagode novim uvjetima okoline. U tom kontekstu, trenutne klimatske promjene predstavljaju izazov bez presedana, s obzirom na to da ubrzavamo proces promjena na načine koji su prije trajali milenijumima. Ovaj fenomen je naveo mnoge stručnjake da tvrde da doživljavamo ono što neki nazivaju šesto masovno izumiranje.
Biodiverzitet planete je u kritičnom stanju. Mnogi nestaju životinjske i biljne vrste ili su u neposrednoj opasnosti od izumiranja. Prema posljednjim procjenama, do kraja ovog stoljeća planeta Zemlja će izgledati radikalno drugačije ukoliko se ne preduzmu efikasne mjere za ublažavanje ovog procesa. Ekolog Marten Scheffer, dobitnik nagrade Frontiers of Knowledge BBVA fondacije, upozorio je u intervju Que «Sa klimatskim promjenama, trebat će nam nova mjesta za život«. Ova izjava naglašava hitnost razmišljanja o tome kako će čovječanstvo biti pogođeno u budućnosti.
Zemlji ne treba ljudskost; U stvari, ako bismo ikada izumrli, planeta bi i dalje postojala. Međutim, zavisimo od planete sve dok ne možemo kolonizirati druga nebeska tijela. Dok se to ne dogodi, svjedočit ćemo kako koralni grebeni izbjeljuju i umiru kako okeani postaju kiseliji, a tropske šume gube vrste alarmantnom brzinom. Prema Schefferu, drveće raste prilagođavajući se svojim lokalnim uvjetima. Međutim, ako se ovi uslovi drastično promene, sposobnost prilagođavanja mnogih vrsta je ugrožena. Ugroženi su adaptivni kapaciteti života.
Uticaj na ekosisteme i poljoprivredu
Tropska šuma ne može se održati s manje od 1500 mm padavina godišnje. međutim, krčenje šuma i zloupotreba prirodnih resursa narušavaju ovu ravnotežu. Nadalje, za proizvodnju hrane za rastuću ljudsku populaciju, koriste se neodržive prakse, uključujući masovnu seču šuma i korištenje sintetičkih kemikalija u poljoprivredi, koje ne samo da oštećuju tlo, već i oslabe same biljke. Ovaj opasni ciklus ugrožava proizvodnju hrane, utječući ne samo na divlje životinje već i na naše zdravlje. U kontekstu proizvodnje hrane, bitno je razmotriti kako suša u raznim regionima utiče na sigurnost hrane i povezan je sa prisilno raseljavanje zbog klimatskih promjena, posebno na mjestima koja trpe posljedice klimatske promjene.
Klimatske promjene ne samo da utiču na biodiverzitet, već i utiču blisko povezana sa drugim globalnim problemima. Na primjer, čovječanstvo se suočava s ratovima, glađu i nedostatkom vode u mnogim regijama svijeta. Ovi faktori se prepliću i pogoršavaju izazov preseljenja ljudi koji migriraju u potrazi za boljim životom na sve prenaseljenijoj planeti.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) predviđa da bi do 2050. godine više od milijardu ljudi moglo biti izloženo klimatski rizici, kao što su porast nivoa mora, poplave i suše. Bez efikasnih mjera za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, procjenjuje se da će 216 miliona ljudi biti raseljeno unutar svojih zemalja do 2050. godine, prema Svjetskoj banci. Ovo pomjeranje, vezano za prisilno raseljavanje zbog klimatskih promjena, je fenomen koji rezonuje s kritičnom situacijom sa kojom se suočavaju mjesta poput Sudan, gdje su klimatske promjene dovele do uslova nenastanjivih. Ovaj scenario se takođe može posmatrati u gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
Prisilno raseljavanje i klimatska pravda
Klimatske migracije dostižu neviđene razmjere, s prisilno raseljavanje miliona ljudi u cijelom svijetu. 2022. godine 32.6 milion ljudi su raseljeni, što predstavlja povećanje od 41% u odnosu na prosek u poslednjih deset godina. Od toga, otprilike 70% traži utočište u susjednim zemljama, preferirajući da ostanu što bliže kući i porodici, bilo da izbjegnu sukobe ili prirodne katastrofe. U tom kontekstu, potrebno je dublje proučiti kako se zajednice nastoje prilagoditi i opstati, kao i ulogu klimatske promjene na raseljavanje ljudi.
Ljudi raseljeni iz razloga koji nisu povezani s katastrofama, uključujući izbjeglice i interno raseljena lica, često se nalaze u sredinama osjetljivim na klimatske promjene. Na mjestima kao što je Sahel, gdje je kriza raseljavanja se pogoršavaGotovo tri miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove zbog nasilja i sukoba pogoršanih klimatskim promjenama. Ovo naglašava potrebu rješavanja ovih kriza, koje su u mnogim slučajevima međusobno povezane prisilno raseljavanje zbog klimatskih promjena I to ranjivost određenih grupa.
Direktor Međunarodne organizacije za migracije, Dina Ionesco, izjavio je da će promjene okoliša povezane s klimatskim promjenama vjerovatno značajno promijeniti obrasci ljudskih naselja. Ova realnost naglašava potrebu za rješavanjem socijalne pravde i postojećih nejednakosti u kontekstu klimatskih promjena. Najsiromašniji su često najviše pogođeni, jer nemaju potrebne resurse za prilagođavanje ili pripremu za ove promjene. António Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih naroda, istakao je ovu nepravdu: „Najsiromašniji imaju pravo biti ljuti. Oni pate od neuzrokovane klimatske krize i prekršenih finansijskih obećanja.
Razumijevanje klimatskih promjena kao „množitelja prijetnji“ je od suštinskog značaja. Ova perspektiva je fundamentalna za upravljanje trenutnom krizom, jer je pored neposrednih rješenja potrebna posvećenost rješavanju korijenskih uzroka sukoba vezanih za zemljište i resurse.
Uloga međunarodnih politika
Uticaj klimatskih promjena na migraciju zahtijeva kolektivna akcija na globalnom nivou. Međunarodne politike moraju se fokusirati na klimatsku pravdu i stvaranje okvira koji omogućavaju najugroženijim zajednicama da se prilagode i budu otporne. Fokus na pravdi je ključan, posebno u kontekstima u kojima klimatske promjene uništavaju staništa, kao što je uočeno u Veliki koralni greben.
Ujedinjeni narodi su istakli važnost integracije klimatskih promjena u razvojne agende, ističući da rješenja moraju uzeti u obzir perspektiva ljudskih prava koji se bavi potrebama raseljenih populacija. Konferencije Strana (COP) treba da služe kao forumi za efikasno donošenje odluka i da doprinesu razvoju politika koje promovišu održivi razvoj i socijalnu pravdu. Nadalje, bitno je naglasiti da Zelena infrastruktura mogla bi poboljšati otpornost u ugroženim zajednicama.
Da bi se to postiglo, potrebna je posvećenost akcijama koje traže. smanjiti osnovne uzroke sukoba, posebno u najugroženijim regijama. Implementacija programa podrške koji jačaju adaptivni kapacitet ovih zajednica je od suštinskog značaja za ublažavanje uticaja klimatskih promjena na migraciju. Ovaj kontekst posebno odjekuje u situaciji s kojom se suočava Vanuatu, regija svijeta koja je najranjivija na klimatske promjene.
Nadalje, uspostavljanje veza između lokalnih, nacionalnih i međunarodnih organizacija za rješavanje klimatskih promjena kao globalnog fenomena je kritično. Ovaj pristup će omogućiti stvaranje mreža podrške koje poboljšati otpornost zajednica i poboljšati njihove kapacitete da odgovore na ekološke krize. Klimatska stvarnost u svijetu pokazuje da čak i mjesta poput Sjedinjene Američke Države donose odluke koje utiču na globalno stanje životne sredine.
Situacija sa kojom se čovečanstvo suočava je složena i višestruka, a klimatske promene pokreću prisilne migracije. Potrebno je usvojiti sveobuhvatan i saradnički pristup koji se bavi osnovnim uzrocima krize, čime se osigurava održivija i pravednija budućnost za sve.
