Posljednjih godina svjedoci smo sve dužih i toplijih ljeta. Možda čak imamo osjećaj da se godišnja doba kombinuju, do te mjere da je, posebno u mediteranskoj regiji, skovan termin ljeto. Ova pojava bi mogla da obraduje one koji ne uživaju u zimi, ali s druge strane, uzrokuje brojne neugodnosti onima koji pate od alergija.
Blaga klima koja se doživljava tokom dužeg perioda omogućava biljkama da duže cvjetaju, što zauzvrat rezultira većom rasprostranjenošću Poljska kroz vazduh. Dio tog polena neizbježno dospijeva u naše nozdrve, a neki ljudi su na njega vrlo osjetljivi. Ono što najviše zbunjuje je to, s obzirom na to globalno zagrevanje, Alergija će nastaviti da raste u broju i težini i rizik od imunološki posredovanih bolesti mogao bi se povećati. Ovo se posmatra u kontekstu uticaj klimatskih promjena na alergije.
Međutim, porast temperature nije jedini faktor koji uzrokuje ovu situaciju. Suša i zagađenje zraka su podjednako značajni problemi. On Dr. Ángel Moral, predsjednik Odbora za aerobiologiju Španskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju (SEAIC) i alergolog u bolničkom kompleksu Toledo, naglašava da "Postoji direktna veza između zagađenja životne sredine i porasta slučajeva respiratornih alergija.. Čestice koje se emituju sagorevanjem i zagrijavanjem dizel motora stvaraju neprijateljsko okruženje za biljke, koje, kada su ugrožene, proizvode proteine koji polen čine agresivnijim.
Porast temperature također produžava periode oprašivanja, tako da rinitis više nije sezonski. To je dodatno otežano smanjenjem padavina, što dovodi do nestanka ranjivijih biljnih vrsta, ostavljajući prostor samo za one najotpornije, odgovorne za proizvodnju alergije, kao što je salsola, vrlo čest korov u jarcima i poljima usjeva. Potreba za implementacijom mjere za rješavanje ranjivosti postaje sve očiglednije.
Utjecaj klimatskih promjena na alergije
El klimatske promjene je postao značajan faktor u brzom porastu alergija širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da bi do 2050. polovica svjetske populacije mogla biti pogođena barem jednom vrstom alergije ili astme, zbog brojnih varijabli povezanih sa globalno zagrevanje, što uključuje ne samo porast temperatura, već i zagađenje i gubitak biodiverziteta. Ovo se može povezati sa studijama o prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama.
Alergije nastaju kada imuni sistem preterano reaguje na strane supstance tzv alergeni, kao što je polen, životinjska perut ili određena hrana. Povećane koncentracije polena u zraku, koje su posljedica klimatskih pojava, povećavaju rizik od senzibilizacije i alergija kod predisponiranih osoba. Procjenjuje se da bi se do 2100. godine količina polena generiranog tokom cvjetanja mogla povećati za 40%. Ovaj rast polena je direktno povezan sa efekte klimatskih promjena u Evropi.
Alergije su u porastu, posebno među djecom, a vjeruje se da su rezultat različitih faktora kao što su zagađenje zraka, loša prehrana i nepravilna primjena lijekova. Izvori zagađenje atmosfere, koji potiču iz industrije i saobraćaja u gradskim sredinama, takođe su identifikovani kao značajan rizik za osobe koje pate od alergija. Ako vas zanima više o ovome, možete pogledati članak na Klimatske promjene i njihovi efekti u Kataloniji.
Statistika i studije o alergijama
Provedene studije, poput one na Harvardu, potvrdile su da klimatske promjene uzrokuje a porast imunološki posredovanih bolesti kao što su astma, alergije, autoimune bolesti, pa čak i rak. Istraživači su ukazali da klimatski stresori utiču na ljudski ekspozom (zbir izloženosti životne sredine tokom celog života), menjajući naš imuni sistem. Ova tema se odnosi na uticaj klimatskih promjena na zdravlje trudnica.
Odnos između urbanog načina života, uz stalnu izloženost različitim hemijskim agensima i gubitka biodiverziteta, također je identificiran kao determinanta povećanja alergije u globalnoj populaciji. Izloženost zagađivačima u zraku, vodi i hrani može uzrokovati oštećenje zaštitnih barijera tijela, kao što su koža i sluzokože. Ovo oštećenje povećava prodiranje alergena i mikroba, što uzrokuje povećanje proupalnih reakcija. Stoga se alergije i astma sve više povezuju s ovim problemima, što čini potrebu za liječenjem hitnijom. potreba za analizom globalnog zagrevanja i njegovog uticaja.
Klimatski faktori koji pogoršavaju alergije
SZO je izrazila zabrinutost zbog opasnosti od globalnog zagrijavanja, naglašavajući njegov potencijal da oslabi imuni sistem i uzrokuje smrt svake godine. u stvari, Španija je jedna od tri evropske zemlje s najvećim brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom.. U najnovijem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) navodi se da je 2023. bila najtoplija godina u istoriji, sa globalnom prosječnom temperaturom koja je porasla za 1.45 ° C iznad predindustrijskog nivoa. To je rezultiralo višim prosječnim porastom temperature na evropskom kontinentu, gdje su sve češći fenomeni poput snijega u proljeće ili vrućine zimi. Da bismo bolje razumjeli njegov utjecaj, korisno je ispitati kako Gradovi bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
Osobe s alergijskim rinitisom ili peludnom groznicom najviše su pogođene poremećajem okolišnih ciklusa. Visoko povećanje količine polena uzrokovano visokim nivoima CO2, zajedno sa napredovanjem i produženjem perioda cvatnje zbog porasta temperatura, povećava sezonsku alergenost. Sve više, količina polena u zraku može utjecati na pojavu simptoma respiratorne bolesti, što odražava važnost razumijevanja promjene u ekosistemu zbog globalnog zagrijavanja.
Mjere za ublažavanje uticaja alergija
Postoji nekoliko načina za ublažavanje utjecaja sve većeg broja alergija. Neki od njih uključuju:
- Sadite drveće koje ne izaziva alergije: Odgovarajući odabir vrsta drveća prilikom dizajniranja urbanih zelenih površina može pomoći u smanjenju prevalencije polenskih alergija.
- Ograničite saobraćajSmanjenje zagađenja zraka kontrolom saobraćaja vozila ključno je za smanjenje alergijskih reakcija. Ovaj uticaj je povezan sa nove politike ulaganja u gorivo.
- Sprovođenje politike javnog zdravlja: Od vitalnog je značaja da vlade implementiraju politike i programe koji se bave zdravljem životne sredine i smanjuju emisije zagađujućih materija, kao što je razmatrano u potrebi za stvoriti alate za otkrivanje klimatskih promjena.
Saradnja između građana, lokalnih vlasti i stručnjaka za javno zdravlje je od suštinskog značaja za stvaranje okruženja koje promoviše zdravije okruženje bez bolesti. alergeni. Ako želite da saznate više o polenu prisutnom u vazduhu, možete se konsultovati različite vrste polena.
Uloga tehnologije i informacija
Tehnologija igra ključnu ulogu u upravljanju alergijama. Korištenje mobilnih aplikacija i online platformi koje prikupljaju podatke o kvaliteti zraka i broju polena može pomoći osobama koje pate od alergija da izbjegnu izloženost alergenima. Ovo postaje posebno korisno u kontekstu klimatske promjene.
Stvaranje polenskih upozorenja i prognoza koje se stalno ažuriraju vrlo je korisno za one koji pate od alergijskih reakcija. Osim toga, promocija kružna ekonomija U gradovima produženje vijeka trajanja proizvoda koji mogu zagađivati također doprinosi poboljšanju kvaliteta zraka, što je povezano sa ulaganje u zelenu infrastrukturu.
Od naučne i medicinske zajednice potrebna su dalja istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako klima utiče na zdravlje, posebno na alergije. Potrebne su studije koje procenjuju uticaj različitih faktora životne sredine na ljudsko zdravlje i traže efikasna rešenja za rešavanje ovih problema, kao što su oni navedeni u prirodnih laboratorija u Španiji.
Aspekti koje treba uzeti u obzir za javno zdravlje
Klimatske promjene nisu samo ekološki izazov, već i a hitna zdravstvena situacija. Prema nedavnim istraživanjima, velika većina evropskog stanovništva smatra klimatske promjene ozbiljnim problemom i spremna je poduzeti mjere za smanjenje svog ekološkog otiska. Javno zdravlje mora biti prioritet dok se suočavamo s posljedicama klimatskih promjena, što se vidi u potrebi za rješavanje ekstremnih događaja.
Zajednička odgovornost je od suštinskog značaja: građani moraju biti informisani o uslovima životne sredine i rizicima povezanim sa alergijama, ali je takođe od vitalnog značaja da vlade i zdravstvene institucije preduzmu mere za efikasno rešavanje ovog problema. Intervencije moraju biti podržane naučnim podacima i kontinuiranim praćenjem stanja životne sredine.
Stvaranje održivih zelenih površina i promicanje biodiverziteta su neke od strategija koje se mogu primijeniti kako bi se poboljšalo javno zdravlje i, zauzvrat, smanjio utjecaj alergija. Uloga biljnih vrsta koje se koriste u urbanističkom planiranju treba uzeti u obzir kao doprinos stvaranju zdravijeg okruženja, posebno u vezi sa izloženost biljaka klimatskim promjenama.
Proaktivne mjere su ključne: poticanje upotrebe preventivnih lijekova, provođenje edukativnih kampanja o alergijama i njihovim okidačima, te pružanje jasnih informacija o tome kako upravljati simptomima alergije su koraci koji mogu pomoći u poboljšanju kvalitete života onih koji pate od alergija.
