Poljoprivreda je neophodna za opstanak čovječanstva. Međutim, ova aktivnost je također jedan od glavnih uzroka zagađenje životne sredine. Gotovo trećina emisija iz staklenički plinovi dolaze iz poljoprivrede, što uključuje stvaranje CO2 zbog obrade tla i upotrebe hemijskih đubriva. Ova đubriva ne samo da povećavaju prisustvo azot-oksida, već doprinose i razgradnji plodnost tla, već ograničen resurs.
U svijetu u kojem je 20% biljnih vrsta je u opasnosti od izumiranja, situacija postaje sve kritičnija, a mnoge druge vrste su u neposrednoj opasnosti zbog porasta temperature i praksa monokultura. Na sreću, postoje organizacije posvećene sakupljanju i očuvanju sjemena, kao i stvaranju novih sorti koje se mogu bolje prilagoditi promjenjivim klimatskim uvjetima.
Jedna od ovih organizacija je Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu (IATTC), koji radi na zaštiti genetskog naslijeđa sjemena i razvoju vrsta koje su otpornije na suše, bolesti i drugi nepovoljni uslovi životne sredine. Do danas posjeduju impresivno spremište 37,000 sorti pasulja y 6,000 uzoraka manioke.(Više informacija o uraganima i njihovom uticaju na poljoprivredu)
Važnost ovih centara ne može se potcijeniti, jer omogućavaju pristup poljoprivrednicima robusnije seme i, stoga, od suštinskog značaja za sprečavanje značajnih ekonomskih gubitaka. Međutim, nedavna studija ukazuje da je potrebno prikupiti 30% od 1,076 divljih srodnika od 81 najrelevantnijeg useva. Ovi divlji srodnici su ključni, jer posjeduju vrijedne genetske informacije koje se mogu koristiti za poboljšanje usjeva koji su prilagodljiviji okolišu. klimatske promjene.
Colin Khoury, naučnik CIAT-a i koautor studije, rekao je: “Svjetska opskrba hranom je u nesigurnoj situaciji, a mi se oslanjamo na vrlo malo vrsta usjeva. Za svakog divljeg srodnika koji nije sačuvan u banci germplazme, prilika je izgubljena oplemenjivači biljaka poboljšati otpornost prehrambenih usjeva."(Gubitak biodiverziteta je kritično pitanje)
Zanimljivo je znati da se očuvanje sorte useva može obaviti za manje od 600 eura, a potražnja za ovim „super sjemenkama“ je u porastu. To je zato što se suočavamo sa sve ekstremnijim vremenskim uslovima, potreba za usjevima koji mogu izdržati ove nedaće postaje vitalna. Nadalje, sve važnije pitanje je pažnja na gubitak biodiverziteta, koji utiče na sjeme i njihovu varijabilnost.
Super sjemenke i njihov značaj
Kako klimatske promjene i dalje utiču na poljoprivredu, stvaranje novih sorti semena postaje ključni pristup osiguravanju sigurnosti hrane. Ovo sjeme je konstruirano korištenjem gena divljih srodnika ili domaćih usjeva kako bi se oduprlo suše, kuge i drugi stresori. Biofortifikacija, metoda koja se koristi za povećanje nutritivnog sadržaja biljaka, igra ključnu ulogu u ovom procesu.(Genetička raznolikost kao ključ budućnosti)
Na primjer, u Kolumbiji su neke sorte graha razvijene da sadrže više od 60% gvožđa i više od 50% cinka, čime se rješava problem anemije u regionu. Druge sorte, kao što je SAB-618, znatno su otpornije na povišene temperature, što im omogućava da uspevaju u područjima gde suše predstavljaju stalnu pretnju. Istraživanja u ovoj oblasti su od vitalnog značaja za osiguranje stalne opskrbe hranjivom hranom.
Sve veća zabrinutost za klimu To je takođe dovelo do razvoja sorti useva koje su sposobne da se prilagode ovim novim ekstremnim uslovima.
Stvaranje ovog sjemena nije ključno samo za poljoprivrednu proizvodnju, već i za zdravlje rizičnih populacija. U Ugandi su, na primjer, uvedene sorte graha iz Mezoamerike, prilagođene tropskim uvjetima i bogate gvožđem, što pomaže u borbi protiv nedostatka gvožđa u svakodnevnoj ishrani. Nadalje, u Ruandi su sjemenke obogaćene željezom nabavljene nakon građanskog rata 1994. godine, što je rezultiralo značajnim poboljšanjem zdravlja lokalnog stanovništva.
Isto tako, CIAT je implementirao alternativne modele pašnjaka u saradnji sa Univerzitet Cauca u Kolumbiji. Ovaj program je pokazao da se proizvodnja mlijeka po kravi udvostručila, što je omogućilo klanje životinja sa dvije godine starosti, umjesto tradicionalnih pet. Ovo poboljšanje ne samo da koristi proizvodnji, već i smanjuje pritisak na novo zemljište za ispašu i bori se protiv krčenje šuma.
Izazovi i mogućnosti otpornog sjemena
Uprkos napretku u razvoju sjemena otpornog na klimu, ostaje nekoliko izazova u njihovoj implementaciji. On pristup I to pristupačnost Ove inovacije ostaju kritična pitanja za poljoprivrednike, posebno u zemljama u razvoju gdje troškovi mogu biti previsoki. Obuka je također neophodna, jer mnogi farmeri trebaju bolje razumjeti kako koristiti ove nove sorte kako bi maksimizirali svoje prednosti.
Nadalje, strogi propisi o genetski modificiranim organizmima u nekim regijama mogu ograničiti usvajanje ovih poboljšanih sjemenki. Ulaganje u istraživanje i razvoj, zajedno sa podrškom inicijativama koje nastoje da ove sjemenke učine dostupnijim, od suštinskog je značaja za rješavanje ovih izazova. U tom kontekstu, tehnologija može igrati ključnu ulogu u poboljšanju poljoprivrednih praksi.
Mogućnosti su ogromne, jer stvaranje sjemena otpornog na klimu može dovesti do značajnih poboljšanja globalne sigurnosti hrane. Ovo, zauzvrat, može ojačati ekonomiju poljoprivrednih zajednica i smanjiti potrebu za skupim poljoprivrednim inputima, kao što su pesticidi i gnojiva, koji mogu biti štetni po okoliš.
Budućnost poljoprivrednog sjemena
Kako tehnologija napreduje, očekuje se da će budućnost sjemena otpornog na klimu postati još svjetlija. Inicijative poput CGIAR Programa za usjeve otporne na klimu su na čelu ovog razvoja, blisko sarađujući sa istraživačima, vladama i poljoprivrednicima.
To se očekuje inovativne tehnologije, uključujući metode za uređivanje gena kao što je CRISPR, igraju ključnu ulogu u stvaranju novih sorti usjeva koje mogu izdržati još ekstremnije vremenske uvjete. Ovaj multidisciplinarni pristup je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da se poljoprivreda može prilagoditi budućim neizvjesnostima i izazovima.
Ulaganje u sjeme otporno na klimu ključno je za osiguravanje održive poljoprivredne budućnosti. Lekcije naučene iz trenutnog razvoja i strategija koje se implementiraju na globalnom nivou bit će ključne za osiguranje da možemo nastaviti hraniti rastuću populaciju u klimi koja se stalno mijenja.
Sjeme budućnosti ne samo da mora opstati, već i napredovati u kontekstu u kojem klimatske promjene više nisu mogućnost, već tužna stvarnost koja utiče i na naše usjeve i na naše zajednice. Potraga za inovativna rješenja a održivo je hitnije nego ikad, a super sjemenke su temeljni dio tog rješenja.
