Šta se dešava sa zimom? Istina je da se čini da globalno postaju sve topliji, a ova situacija bi se mogla pogoršati, smatra Paul Beckwith, klimatolog sa Univerziteta Ottawa u Kanadi. Beckwith je predstavio nove podatke koji pokazuju promjene u mlaznim strujama na sjevernoj hemisferi može izazvati ozbiljne probleme u svjetskoj proizvodnji hrane.
Dakle, mogli bismo završiti razgovorom o “mrtva zime”, ali ne samo ove sezone, već i proljeća, ljeta i jeseni. Tokom nekoliko decenija, naučnici su primetili da su se vremenski obrasci počeli značajno menjati. Ovaj fenomen, koji se općenito povezuje s globalnim zagrijavanjem, ima duboke implikacije ne samo na godišnja doba, već i na zdravlje ljudi i poljoprivrednu proizvodnju. Da biste bolje razumjeli kako se zima smanjuje, možete provjeriti Kakva je zima u Španiji.
U videu objavljenom na njegovom YouTube kanalu, Beckwith objašnjava kako tople, vlažne vazdušne struje sa sjeverne hemisfere prelaze ekvator. To im omogućava da se pridruže strujama južne hemisfere, koje su hladnije i suše. Ova interakcija je stvorila tako ozbiljnu pojavu da nam stručnjak bez oklijevanja poželi dobrodošlicu u klimatski haos, a u svom videu komentira da “Moramo proglasiti globalnu klimatsku vanrednu situaciju.”.
S druge strane, ekolog Robert Scribbler je izjavio da je ovo narušavanje klime prvenstveno zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Prema nekoliko studija, godišnja doba kakve poznajemo mogao nestati Ako se trenutna situacija ne promijeni, promijenit će se i zima, kada će toplina obaviti područje koje bi trebalo da ima zimsku klimu. Za više informacija o ekstremnim vremenskim prilikama, pogledajte ovaj članak na ekstremni vremenski događaji.
Hoćemo li na kraju špansku zimu provesti u kratkim rukavima? Ideja možda zvuči pomalo čudno, barem za sada, ali ima onih koji u to vjeruju do 2100. godine globalna prosječna temperatura mogla bi porasti za 3 stepena, a to bi se moglo pretvoriti u još više temperature u nekim dijelovima Španije.
Kako ulazimo u ovu novu klimatsku eru, ključno je prepoznati da ovo nije samo prolazna pojava. Trenutne projekcije pokazuju da klimatske promjene neće uticati samo na temperature, već će imati i značajan uticaj na javno zdravlje i globalnu ekonomiju. Promjene u temperaturama su često povezane sa a povećanje mortaliteta, posebno u ranjivim grupama kao što su starije osobe i osobe s kroničnim bolestima.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancetovo javno zdravstvo, procjenjuje se da se više od 400,000 smrtnih slučajeva u Evropi svake godine pripisuje ekstremnim temperaturama, a hladnoća je odgovorna za otprilike 363,500 ovih smrtnih slučajeva. Međutim, očekuje se da će se ova brojka značajno promijeniti kako globalno zagrijavanje mijenja odnos hladnoće i vrućine u smislu smrtnosti.
Projekcije pokazuju da ako se klimatske promjene nastave nekontrolirano, smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom će premašiti smrtne slučajeve uzrokovane hladnoćom u ne tako dalekoj budućnosti. Ovaj fenomen je već počeo da se primećuje, posebno u regionima kao što je južna Evropa, gde se očekuje da će gradovi kao npr. Barselona, Madrid i Valensija će biti duboko pogođeni. Ako ste zainteresovani da saznate više o globalnom zagrevanju, možete se konsultovati 5 istina o globalnom zagrijavanju.
Prema prethodno spomenutoj studiji, smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom u Evropi mogli bi se povećati do 2100% do 50. godine ako se ne preduzmu značajne mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Ovo bi predstavljalo a ogroman porast broja umrlih topline, naglašavajući hitnu potrebu za efikasnim i brzim klimatskim djelovanjem.
Toplotni talasi su sve češći i ekstremniji, a njihov uticaj na javno zdravlje je neosporan. Izlaganje ekstremnoj vrućini može uzrokovati dehidracija, toplotni udar i pogoršavaju kardiovaskularne i respiratorne bolesti. U ovim uslovima, od vitalnog je značaja osigurati da ugrožene zajednice imaju pristup adekvatnim zdravstvenim uslugama i sistemima ranog upozoravanja kako bi se izborili sa ovim klimatskim događajima. Za više detalja, možete pročitati o toplotni talas u sibiru.
Osim zdravstvenih implikacija, klimatske promjene utiču i na poljoprivredu i proizvodnju hrane. Smanjenje u zimskim sezonama može promijeniti ciklusi rasta biljaka, što će zauzvrat uticati na lanac ishrane i sigurnost hrane na globalnom nivou. Istraživanja pokazuju da toplije zime mogu dovesti do a povećanje populacija štetočina, osim što utiče na kvalitet tla i biodiverzitet. Da biste bolje razumjeli kako klimatske promjene utiču na poljoprivredu, možete pročitati o tome Kakva će biti zima i Božić ove godine.
Uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu je zabrinjavajući. Procjenjuje se da porast temperature može ubrzati rast određenih usjeva, ali može uzrokovati i emisiju staklenički plinovi sa terena, kao i promjene u biodiverzitetu, koje zajedno mogu suprotstaviti prvobitno očekivane koristi. Osim toga, blaža zima mogla bi negativno utjecati na oprašivače neophodne za poljoprivrednu proizvodnju.
Nije pogođena samo poljoprivreda; Sektor turizma također doživljava značajne promjene zbog globalnog zagrijavanja. Predsjednik španskog udruženja turističkih profesionalaca Santiago Vallejo napominje da bi toplije zimsko vrijeme moglo dovesti do promjene turističkih navika, omogućavajući manje koncentrisano putovanje tokom ljetnih mjeseci. Međutim, ovo se predstavlja kao a mač s dva oštrica, jer bi manje snijega zimi moglo ozbiljno naštetiti zimskom turizmu, posebno u regijama koje su tradicionalno zavisne od ove djelatnosti. Za više informacija o utjecaju klimatskih promjena na turizam, pogledajte ovaj članak o Zvijer sa istoka u Španiji.
U budućnosti možemo preći sa hladnih zima na blage zime koje ne zahtijevaju isti nivo grijanja. Međutim, ova promjena može imati dugoročne negativne posljedice na javno zdravlje, biodiverzitet i poljoprivrednu produktivnost.
Situacija je alarmantna i zahtijeva hitnu pažnju. Svake godine naučna zajednica upozorava na sve veću potrebu za djelovanjem protiv klimatskih promjena. Kako globalne temperature nastavljaju rasti, čini se vjerovatnijim da će se pojaviti fenomen “mrtva zime” postati opipljiva stvarnost, koja utiče ne samo na zdravlje, već i na ekonomiju i životnu sredinu.
