Antarktika je jedno od najrazorenijih i pogođenih područja na planeti. Klimatske promjene i globalno zagrijavanje dva su glavna razloga zašto se led na Antarktiku topi velikom brzinom. Situacija se dodatno pogoršava, kako je dokumentovala grupa istraživača formiranje skoro 8.000 jezera zbog topljenja leda koje se dešava od 2000. godine.
Ova jezera, sa svojom karakterističnom tamnoplavom bojom, uzrokuju da se otapanje cijelog antarktičkog ledenog pokrivača ubrzava alarmantnom brzinom. Ovaj fenomen je bez presedana u istočnom Antarktiku., koji je dom najveće mase leda na Zemlji. Ranije problemi s topljenjem nisu bili dokumentovani na ovom dijelu kontinenta, ali se efekti klimatskih promjena počinju manifestirati.
Poreklo plavih jezera na Antarktiku
Prema riječima stručnjaka, ova plava jezera nastaju tokom ljetne sezone zbog altas temperatures. Za to vrijeme, voda nakupljena na površini leda teži da teče i formira subglacijalne rijeke, što olakšava topljenje. Iako površina ovih jezera još nije značajna, Kontinuirano globalno zagrijavanje moglo bi dovesti do značajnog povećanja i broja i veličine ovih jezera u narednim godinama.
Studija, na čelu sa glaciologom Stewart Jamiesona Durham-a, otkrio je da je ovaj fenomen primijećen od 2000. do 2013. godine. Satelitske slike omogućile su vizualizirati transformaciju Langhovde ledenjaka u istočnoj Antarktici, gdje je otkriveno do 8.000 jezera i više od 800 vodnih kanala, koje se nalazi oko 18 kilometara od površine ledene mase.
Kao i kod drugih vodenih tijela, formiranje plavih jezera na Antarktiku može poslužiti kao indikator klimatskih promjena na kontinentu.
Posledice topljenja leda na nivou mora
Pojava ovih jezera je alarmantan znak, jer može dovesti do dugoročnog porasta nivoa mora do šest metara. To bi moglo rezultirati poplavama brojnih primorskih gradova širom svijeta. Zabrinutost je da istočni Antarktik, kao najveća ledena masa na planeti, predstavlja značajan rizik za budući globalni porast nivoa mora.
U studiji objavljenoj u časopisu Geofizička istraživanja, utvrđeno je da se voda iz ovih novih jezera može filtrirati u unutrašnjost glečera, slabeći ga i olakšavajući njegovo pucanje. Sličan događaj primijećen je 2002. godine, kada se masivni blok leda od 3.250 kvadratnih kilometara, poznat kao ledena polica Larsen B, odlomio od Antarktičkog poluotoka.
La formiranje plavih jezera na Antarktiku To je duboko povezano s porastom globalne temperature i posljedicama po nivo vode koje to povlači.
Zašto se broj jezera na Antarktiku povećava?
Klima Antarktika, za koju se nekada smatralo da je spora i nestabilna, prolazi kroz drastične promjene. Smatralo se da je ovaj dio kontinenta veoma hladan i da nije izložen globalnom zagrijavanju na isti način kao Arktik. Međutim, otkriće ovih plavih jezera promijenilo je tu percepciju. 2015. godina je obilježila najvišu temperaturu od početka evidencije 1880. godine.
Naučnici su istakli da ove lagune, iako male u odnosu na one na Grenlandu, ukazuju na uticaj globalnog zagrevanja na region. Odgovor Antarktika na ove promjene mogao bi imati katastrofalne posljedice ako se globalno zagrijavanje ne ublaži. Procjeđivanje vode iz jezera može stvoriti rijeke ispod leda, što dodatno olakšava topljenje. Ovo ne bi samo uticalo na Antarktik, već bi imalo i značajan uticaj na globalnu klimu i morske ekosisteme.
Kako se klima nastavlja zagrijavati, očekuje se da će se broj i veličina ovih jezera povećati. Istraživanja sugeriraju da bi, ako se trenutni trendovi nastave, topljenje leda na Antarktiku moglo biti jednako ili čak i premašiti ono na Grenlandu, što je zabrinjavajuće za budućnost planete.
Na to upozoravaju naučnici poput Stewarta Jamiesona Stabilnost Antarktika se ne može potcijeniti. Pojava ovih jezera je podsjetnik da su klimatske promjene realnost kojoj se treba odmah pozabaviti. Budućnost kontinenta, a time i globalnog nivoa mora, zavisi od naših akcija danas.
Kroz međunarodnu saradnju na pitanjima životne sredine i sprovođenje efikasnih politika za ublažavanje klimatskih promena, moguće je smanjiti uticaje na Antarktik i druge ranjive ekosisteme.
Satelitska fotografija i meteorološka posmatranja i dalje će igrati ključnu ulogu u praćenju ovih promjena. Budućnost Antarktika i svijeta leži u rukama globalne zajednice i njenog odgovora na ovu klimatsku krizu.
