Predsednik Sjedinjenih Država, Donald TrumpAko se tako nastavi, on će ući u istoriju kao predsednik koji je najmanje učinio da se brine o planeti. Malo ga briga što prosječna globalna temperatura raste i što se led na polovima topi (nešto što će, koliko god on to poricao, na kraju uticati i na njegovu zemlju). Povukao se iz Pariskog sporazuma, jer on ne vjeruje u klimatske promjene i ukoliko ih čovječanstvo ne pogoršava.
Ovakav stav nije obradovao mnoge poznate naučnike, poput slavnog astrofizičara Stephen Hawking. Prema njegovim riječima, zahvaljujući Trumpu mogli bismo na kraju 'imati', (u stvarnosti, života uopšte ne bi moglo biti) planeta Zemlja sa uslovima sličnim onima na Veneri, tj. Temperature od 250 stepeni i tuševi sumporne kiseline, kako je objašnjeno za BBC.
Situacija je alarmantna i posljedice klimatske promjene na globalnom nivou, koji su se tokom godina intenzivirali. Teme kao što su rastuće temperature, acidifikacija okeana i povećanje u učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava kao što su uragani, šumski požari i suše postali su sve češći. Nadalje, pokazalo se da .
Astrofizičar je vrlo pesimističan prema budućnosti čovječanstva. Prema njegovom mišljenju, naši su dani odbrojani. Sa 75 godina vjeruje da su pohlepa i agresija ugrađeni u ljudski genom. "Nema znakova da se sukobi smanjuju, a razvoj vojnih tehnologija i oružja za masovno uništenje mogao bi dovesti do katastrofe", objasnio je.
Rješenje ovog problema je gotovo kolonizirati druge planete, poput Marsa, što je ono što do sada znamo da ima više ili manje prihvatljive uvjete za održavanje života. A to je da, ako je prije oko 3.800-3.100 miliona godina mogao ugostiti vodu, kao što pokazuju slike koje nam dolaze sa NASA-inih satelita, Zašto ih to ne bi moglo ponovo povezati na srednji ili duži rok?
Zapravo, već se govori o tome teraformiranje crvene planete, što je svakako vrlo zanimljiva tema koja mogao spasiti čovječanstvo od izumiranja.
Trumpov dolazak na mjesto predsjednika bio je ključni trenutak u novijoj povijesti američke i globalne klimatske politike. Od svoje prve kampanje promovirao je politike koje favorizuju proizvodnju fosilnih goriva, ignorirajući alarme naučne zajednice i globalni konsenzus o klimatskim promjenama. Ovaj povratak retorici "buši, dušo, buši" značio je značajan nazadak u nastojanjima da se ublaži klimatske promjene.
U svom prvom mandatu, Trump je povukao Sjedinjene Države iz Pariskog sporazuma, međunarodnog pakta osmišljenog da zadrži porast globalne temperature ispod 2 stepena Celzijusa. Njegovo opravdanje je bilo da je sporazum naneo štetu američkoj ekonomiji prebacujući resurse na nacije kojima, po njegovom mišljenju, nisu bili potrebni. Međutim, ova akcija je izolovala Sjedinjene Države na svjetskoj sceni, oslabivši međunarodne napore za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Ovaj nedostatak posvećenosti se ogleda u uticaj klimatskih promena pod Donaldom Trampom.
Tokom svoje predsedničke kampanje, Donald Tramp je ponovo doveo u pitanje postojanje klimatskih promena, tvrdeći da je to prevara. Ovaj skepticizam prema nauci utjecao je na mnoge njegove odluke kao predsjednika. Ukinuo je ključne propise koji ograničavaju emisije ugljika i promovirao eksploataciju rezervi fosilnih goriva unutar zemlje. To je doprinijelo ne samo povećanju emisija, već i klimi neaktivnosti i nepovjerenja prema globalnim naporima da se ublaže posljedice klimatskih promjena. U stvari, procjenjuje se da bi to moglo biti razorno za okoliš.
Uticaj Trampove politike ogleda se u analizi Carbon Brief, gdje se procjenjuje da bi njegov ponovni izbor mogao rezultirati dodatnim emisijama do 4,000 miliona tona ugljen-dioksida do 2030. godine, u poređenju sa energetskom politikom njegovog prethodnika, Joea Bidena. Ova brojka je alarmantna i predstavljala bi značajan korak unazad u borbi protiv klimatske promjene.
Trampove strategije ne utiču samo na Sjedinjene Države, već imaju i globalne reperkusije. Povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma dalo je drugim zemljama priliku da opravdaju svoj nerad. U kontekstu u kojem globalno zagrijavanje već utiče na živote miliona, nedostatak američkog vodstva mogao bi obeshrabriti druge zemlje da ispune svoje klimatske obaveze. Ovo je ključno u raspravi o tome kako uticaj klimatskih promena pod Donaldom Trampom se proširio.
Efekti klimatskih promjena su opipljivi, a ekstremni vremenski događaji postaju sve češći. Na primjer, fenomeni kao npr šumski požari u Kaliforniji, poplave na Srednjem zapadu y najintenzivniji uragani na istočnoj obali navele su naučnu zajednicu da upozori na hitnost postupanja po ovom problemu. Troškovi ublažavanja ovih katastrofa rastu svake godine, a vrijeme ističe.
Sa Trumpovim dolaskom na mjesto predsjednika, mnogi analitičari i naučnici strahuju da će nauka o klimi biti demontirana, kao i institucije koje se bore protiv klimatskih promjena. Uprkos tome, postoji tračak nade kroz lokalno i državno rukovodstvo. Tokom njegovog prvog mandata, mnogi gradovi i države su se obavezali da će slijediti klimatske ciljeve, uprkos federalnoj politici. Gradovi kao New York, Los Angeles y Čikago bili na čelu inicijativa koje nastoje ispuniti obaveze iz Pariškog sporazuma, što bi moglo donekle suprotstaviti uticaj klimatskih promena pod Donaldom Trampom.
Gradovi nisu odgovorni samo za to 70% emisije gasova staklene bašte, ali i imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Njihova sposobnost da implementiraju politike obnovljive energije i ekološke propise mogu napraviti značajnu razliku u smanjenju emisija i promoviranju održivih praksi. Stoga je potrebno analizirati kako se Lokalno rukovodstvo može uticati na borbu protiv klimatskih promjena.
Michael R. Bloomberg, u svojoj ulozi specijalnog izaslanika UN-a za klimatske ambicije i rješenja, počeo je istraživati načine da održi posvećenost Sjedinjenih Država klimatskim promjenama kroz lokalne i privatne inicijative. Ova vrsta vodstva iz gradova i država ključna je za popunjavanje praznine stvorene nedostatkom akcije na saveznom nivou.
Kako Donald Trump nastavlja promovirati politike koje nesvjesno štete okolišu, postoji jasna svijest o potrebi djelovanja i prilagođavanja na različitim nivoima društva. Iako su izazovi ogromni, lokalno vodstvo i angažman zajednice mogu pomoći u izgradnji održivije budućnosti, stvarajući nadu i stvarnu promjenu u borbi protiv .
- Trumpova politika povećala je emisiju stakleničkih plinova u SAD-u.
- Nedostatak savezne posvećenosti ne sprječava gradove i države da provedu efikasne klimatske mjere.
- Globalni uticaj odluka SAD utiče na međunarodne napore u borbi protiv klimatskih promena.
- Lokalno vodstvo i ulaganje u čistu energiju ključni su za budućnost planete.
