Tijekom 2016. koncentracija ugljičnog dioksida ili CO2 u atmosferi oborila je novi povijesni rekord. Bilo je tako Zemlja nije poznavala sličnu situaciju između 3 i 5 miliona godina. U to je vrijeme globalna prosječna temperatura bila između 2 i 3ºC viša, a nivo mora 10 do 20 metara viši nego danas.
Koji je razlog ovog povećanja nivoa CO2? Reći ćemo vam.
Od industrijske revolucije (1750), čovječanstvo je pretrpjelo mnoge promjene koje su mu omogućile da raste i živi lagodnim životom. Pritom je počeo intenzivno koristiti zemlju, krčeći šume i eksploatišući fosilna goriva u energetske svrhe. Sve to, Iako smo isprva vjerovali da to neće imati negativan učinak na planetu, malo po malo shvaćamo da smo pogriješili. U tom kontekstu mora se uzeti u obzir i uticaj globalnog zagrevanja, koji je povezan sa povećanjem emisije gasova. Da biste dublje ušli u ovaj aspekt, možete pogledati članak o globalno zagrijavanje i njegove posljedice.
Prema finskom Petteri Taalasu, generalnom sekretaru Svjetske meteorološke organizacije (WMO), „ako brzo ne smanjimo emisije stakleničkih plinova, uglavnom CO2, suočit ćemo se s opasnim porastom temperature u ostatku stoljeća, znatno iznad cilja postavljenog Pariškim klimatskim sporazumom." Da bismo bolje razumjeli situaciju, neophodno je istražiti različite faktore koji utiču na globalno zagrijavanje, kao što je uloga permafrosta, koji počinje oslobađati velike količine ugljika. Ovaj fenomen je dokumentiran u nekoliko studija, uključujući slučaj permafrost teče poput lave.
I to je to, nivoi se ne povećavaju, već se povećavaju. Ako je 2015. koncentracija ugljen-dioksida bila 400,00 dijelova na milion (ppm), u 2016. godini dostigla je 403,3 ppm, što predstavlja 145% onoga što je bilo u predindustrijskoj eri (prije 1750. godine). Ovo povećanje je alarmantno i naglašava potrebu za većom svijesti o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.
Da bi razumjeli kako koncentracije CO2 variraju u atmosferi, istraživači uzimaju uzorke iz drevnih ledenih jezgara i analiziraju ih. Tako su uspjeli otkriti da će svijet koji poznajemo biti vrlo drugačiji od onog koji će poznavati buduće generacije, ukoliko se ne preduzmu drastične mjere da se to spriječi. Na primjer, porast temperature mogao bi imati razoran utjecaj na područja kao što su pustinje, kojima prijeti globalno zagrijavanje. Da biste saznali više o tome kako zagrijavanje utiče na ove ekosisteme, možete pročitati o tome pustinje kojima prijeti globalno zagrijavanje.
Za više informacija možete kliknuti Ova veza.